Connect with us

Nekategorizirano

Svi smo mi odgovorni

Objavljeno

14 godina prije

-


S desna u lijevo svi viču KRIZA, KRIZA! Naravno da je kriza, ali ono što muči Hrvatsku nije samo kriza koja je uvezena te je zapljusnula i naše obale. Kriza u kojoj se mi nalazimo ima malo dublje uzroke nego li je to kriza u kojoj se kotrljaju Sjedinjene Američke Države i pripadajući joj sateliti. Cijeli kapitalistički svijet utonuo je u moralnu krizu besmisla, ili jedinog smilsla – profita. Može li profit “biti ili ne biti” jedini pokretač svijeta pitanje je oduvijek! Sad vidimo da ne može.
Možda mnogi još i ne vide, ali je odgovor jednoznačan. PROFIT ne može biti jedini pokretač niti oslonac niti korektiv suvremenog svijeta.
Ukoliko uzmemo da bi u usporedbi sa čovjekom profit bio kostur, jasno je da kostur za sebe i po sebi ne može i nije niti će biti čovjek. Kostur su kosti, vješalica i okvir unutar kojeg stoluje duh, svidjelo se to kome ili ne. Uključujući i marksiste – lenjiniste koji su se snašli idealno – materijalistički.
Ukoliko se želi preživjeti, onda taj i takav profit mora biti u funkciji općih vrijednosti čovjeka i društva koje postoji za čovjeka i po čovjeku. Očekivati da profit bude sve i sva pokazatelj je koji imamo danas u Hrvatskoj. Sve je na prodaju!
“Sve prodam samo da prodam”. Kako bi poniženi i porobljeni u bezidejno i bezumno vrijeme ostali trajno podložni imamo već razrađene mehanzme. Ključne poluge su reketarski mediji koji razaraju sve elemente zdravog društva izvrgavajući ruglu bilo kakav pokušaj osmišljavanja života dostojnog čovjeka – uz i nasuprot profitu, te sustavno podvrgavanje cijele nacije, kao poželjnog ponašanja, utapanje u raznim vrstama stimulansa. Sedativi kao supstitucija za okrutnu stvarnost.
Narkotika, sedativa i ostalog smeća za dušu i tijelo bilo je na ovim prostorima uvijek, ali nikada kao do sada – previše, širokog izbora i uz najnižu moguću cijenu.
Kad su Talibani u Afganistanu došli na vlast, kao američki saveznici u borbi protiv posrnulog sovjetskog imperija, proizvodnja maka bila je zabranjena. Kazna vrlo jednostavna i svima razumljiva – SMRT. Mak se proizvodio samo u onim djelovima u kojem Talibani nisu imali apsolutnu kontrolu. Uglavnom u sjevernom dijelu Afganistana gdje su Paštuni u manjini. S vremenom, iz ovih ili onih razloga, Talibani su nakon napada Al Qaide na Twinse u New Yorku, imali priliku izručiti Osamu Bin Ladena i njegove sudrugove. Kako su to odbili, suočili su se sa američkim gnjevom. Unatoč neizmjernoj američkoj vojnoj nadmoći nisu niti će biti poraženi. Toga su poodavno svjesni ruski vojni stratezi koji su već plomili zube na vještim i surovim afgancima. I Britanci su toga svjesni, a vojni poraz u Afganistanu neće im biti prvi u toj zemlji.
Američki vojni stratezi smatraju kako je cijena ostanka u Afganistanu podnošljiva. Prihvatljivo ili ne – za Hrvatsku nevažno. Bitno da ćemo pojačati kontigent na 350 hrvatskih vojnika.
Koji su hrvatski strateški interesi u Afganistanu, to znaju samo predsjednik i premijerka. Oni imaju itekako bogato ratno iskustvo iz Domovinskog rata. No kako god rat u Afganistanu tekao, ima li Hrvatska razloga dizati kao žaba nogu dok se konji potkivaju, manje je važno. Najvažnije je to da je kao posljednica svrgavanja Talibana s vlasti u Afganistanu procvjetala proizvodnja opijuma. I to za skromnih 1.500 posto.
Pad cijena heriona pratile su i cijene ostalih droga. Tako je pad cijena narkotika, između ostalog i na hrvatskom narkotržištu, zahvatio široke mase, te pustio duboko korjenje u stanovništvu duhovno opustošenom divljim kapitalizmom balkanskog podtipa.
U duhovno i moralno opustošenoj zemlji, tradicionalno provincijalnoj, u kojoj kao jedini motiv caruje – PROFIT, stanje je dodatno otežano višegodišnjim obrambenim ratom tijekom kojega su odabrani u pozadini – pljačkali sve. Rat nije ni završio a odabrani su već postali nova klasa, elita – mjerilo vrijednosti.
Unatoč svemu, jedino je rješenje novi početak u kojem rad ne smije i ne može biti proskibiran.
U sadašnjem okruženju, političkom rasteru, lopova, ulizica, doušnika, netalentiranih “savjetnika” Hrvatska nema nikakvih šansi. Hrvatska cijela ostavljena je ovakva kakva je na milost i nemilost krupnom kapitalu koji će sve zanimljivo podrediti isključivo i jedino svojim interesima. Usput će pomesti “odabrane” koji se u ulozi “poduzetnika” ne snalaze.
Nagrađeni će biti samo ponizni trenutno na ili pri vlasti, ma kako se deklarativno zvala njihova politička udruga!
Imamo li hrabrosti, znanja i kapitala suprotstaviti se? To pitanje mora svatko sam sebi postaviti, jer SVI SMO MI ODGOVORNI – ma koliko šutjeli o tome.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

1 dan prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

1 tjedan prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu