Connect with us

Hrvatska

Idemo dalje?

Objavljeno

14 godina prije

-


Iako to nije popularno, redakcija Z NET-a procjenjuje da je obaveza joj osvrnuti se na jučerašnje i današnje napise u dijelu medija iz razloga što isti opasno relativiziraju instituciju javnog novca, odnosno policijski i postupak Državnog odvjetništva, nastavljajući time svoj dulji serijal vršenja pritiska na rad i jednih i drugih.
Zbog navedenoga, redakcija Z NET-a smatra potrebnim iznijeti sljedeće:

  1. u Gradu Zadru u tijeku su “kriminalistički izvidi” i ništa drugo, tako stoji u službenom priopćenju PU zadarske;
  2. “kriminalistički izvidi” u Gradu Zadru ne traju od jučer, kako je to prenijela većina medija, već “od prošlog tjedna”, stoji također u službenom priopćenju PU zadarske koji ne potpisuje redakcija Z NET-a, već tamošnja glasnogovornica;
  3. “kriminalističke izvide” u Gradu Zadru nije naložila redakcija Z NET-a, a što bi bilo prilično pretenciozno, već Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo – to također stoji u službenom priopćenju PU zadarske;
  4. “kriminalističkim izvidima” u Gradu Zadru ne želi se samo provjeriti istinitost pisanja dva nacionalna medija o zemljištu na Višnjiku, već i – “nalaz Državnog ureda za reviziju, te poslovi oglašavanja Grada”, opet, stoji u službenom priopćenju PU zadarske.

Toliko o preskakanju činjenica u dijelu medija tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana. O razlozima možemo samo nagađati.
Redakcija Z NET-a smatra da je jedina pravovremeno, pravovaljano i nepristrano izvijestila javnost o policijskom i djelovanju Državnog odvjetništva prema Gradu Zadru, pa u istom tonu danas smatra važnim na jednak način javnost upoznati detaljnije i sa sljedećim:

  1. svaka kuna koja je u sastavu nekog od javnih proračuna – bilo gradskog, županijskog ili proračuna nekog od pripadajućih trgovačkih društava – javna je kuna i javnost ima pravo i obavezu tražiti i dobiti informaciju o tome gdje je i zbog čega završila;
  2. to pravo javnosti iz nekog se razloga posljednjih godina rijetko ili nikako koristilo;
  3. javnost vjerujemo da zanima gdje je i zašto završio i završava njihov novac, pa i onaj kojim ispada da su godinama sponzorirana lokalna glasila;
  4. javna glasila imaju obvezu objavljivanja istinitih i provjerenih informacija, a što je velika i ozbiljna obveza, pa je od izuzetnog interesa javnosti znati ako su ista financirana od vlasti;
  5. javnost ima pravo na informaciju, sve i da ta informacija govori o tome kako su godinama od strane gore opisanih medija – dezinformirani ili parcijalno informirani, a što dođe na isto;
  6. redakcija Z NET-a, kako je to prenio lokalni glasnik lokalnih vlasti – ne traje u zadarskoj javnosti osam dana nego dva mjeseca, a glavna urednica iste – petnaest godina, što opet ne garantira profesionalnost, obzirom da je autor dezinformacija koje ispravljamo u istoj toj javnosti već trideset godina, pa je i dalje jednako dezinformiran kao prvoga dana;
  7. da je drukčije, znao bi da pitanje nikako i nikada ne može biti “nezakonito”, te da je neprimjereno da direktor lokalnog glasila prima honorar u lokalnoj turističkoj zajednici i u Gospodarskoj komori, kao i to da Vukovarom udičari s prvim ljudima Grada i Županije, a potom kritizira tuđu neobjektivnost i pristranost;
  8. ako su sva navedena saznanja Z NET-a i sva naša propitkivanja vlasti o tome kako troši novac zadarskih poreznih obveznika – “maliciozna”, kako to kaže u 7. točki opisani direktor, povremeno novinar i strastveni udičar – onda se najdublje ispričavamo, ali i – nastavljamo.
 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. zigez

    17. studenoga 2010. at 15:57

    a zasrali ste se malo a?hah necete vi dugo

     
    Odgovori

  2. Malimarinko

    17. studenoga 2010. at 16:39

    Hvala Bogu da napokon postoji portal koji bez straha prenese činjenice,ma kako one bile neugodne za ovaj grad.Na kraju krajeva to je i svrha novinarstva-nepristrano izvještavanje,zato SAMO HRABRO,građani su uz vas

     
    Odgovori

  3. Jaca

    17. studenoga 2010. at 20:24

    samo hrabro i podrška znet-u,ni ova banda neće još dugo…..
    neka institucije rade svoj posao, a remetinec neka se počne proširivati

     
    Odgovori

  4. Malimarinko

    18. studenoga 2010. at 8:41

    Goli otok,kakav Remetinac,tamo bandu treba

     
    Odgovori

  5. bravo

    18. studenoga 2010. at 8:47

    …samo tako, jako, jako, jako mi se sviđa to što ste hrabri i uporni, ali i ja sam uporan k’o mazga. Draga Arijana molim Vas napišite tekst o stanju u Vašoj radnoj zajednici. Koliko vas je, jeli plaća redovna, jesu li radnici prijavljeni na punu plaću, jesu li im plaćeni doprinosi, prekovremeni, imaju li slobodne dane u tjednu i koliko, itd, itd??? Jako je bitno da kod vas bude zdrava atmosfera, a ne recimo isto kao i svugdje u HR, iako sve kritizirate i pozivate na poštenje. Ako to napravite, klanjam se do poda.
    P.S. Nisam kod vas zaposlen pa da tajno kritiziram nadređene nego samo želim otvorene karte s vaše strane.
    Nemojte me razočarati, jedina ste nam šansa!!!
    Prijatelj

     
    Odgovori

  6. renci

    18. studenoga 2010. at 15:00

    Svaka čast!
    da je više ovakvih kao Z-NET… morala bi i neka druga “nezavisna” glasila u gradu kod vas na stručnu praksu, Čisto da im objasnite pojmove “nezavisan”, “nepristran” “istinit” “objektivan”, mada su vaši novinari (bar većina) kod njih “pekli zanat”.

     
    Odgovori

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

11 sati prije

-

16. svibnja 2024.

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

2 dana prije

-

14. svibnja 2024.

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

2 dana prije

-

14. svibnja 2024.

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu