Tech
Znanstvenici još nisu shvatili Teslinu stvaralačku intuiciju

Znanost još nije dokučila izumiteljsku intuiciju Nikole Tesle unatoč mnoštvu radova koji se njime bave, smatra hrvatski “teslalog” Tomislav Petković u članku objavljenom u najnovijem broju međunarodnog časopisa Almagest, uz sedamdesetu obljetnicu Tesline smrti.
Tesla i danas ostaje iznimna pojava u povijesti svjetske znanosti, tehnologije i kulture, i veće nadahnuće istraživačima nego se ikad očekivalo, ocijenio je profesor zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
Velike misli
Cijeli svoj život Tesla je posvetio velikim mislima: znanosti, prirodi i čovjeku, a najveće mu priznanje dolazi iz činjenice da milijarde ljudi na planetu uživaju rezultate njegova rada, ističe Petković.
Jednako je važan Teslin kozmopolitizam i ideja svjetskog mira koju je čvrsto zagovarao, što nikada nije umanjivao važnost njegovih lokalnih korijena i kulture područja odakle je došao, napominje.
Petković se kritički osvrće na “prigodničarske pseudoznanstvene” pristupe Tesli, te zagovara sintetički odgovor o Teslinim dostignućima, naslijeđu, moralu i kozmopolitizmu. Premda u svijetu i u Hrvatskoj prevladava prigodničarska slika Tesle, ona se značajnije počela mijenjati 2006. godine povodom proslave 150. obljetnice njegova rođenja pod UNESCO-vim šeširom, kazao je Petković u odgovoru na pitanje Hine o aktualnoj percepciji Nikole Tesle u njegovoj domovini, potaknuto Teslinom obljetnicom.
Znanstvenik – genij – ekscentrik – čudak
Znanstvena i kulturološka istraživanja Teslinog života i djela urodila su s nekoliko vrijednih znanstveno-popularnih knjiga u hrvatskoj znanosti i kulturi, kaže Petković. Pravo osvježenje su, međutim, kazališna umjetnička djela s Teslom i njegovim likom u njihovu žarištu, gdje se dodiruju znanstvena kreativnost s jedne i umjetnička mašta s druge strane.
U Hrvatskoj je Tesla prepoznat najvećim izumiteljem ili otkrivačem u modernoj znanosti i tehnologiji. Ta je slika rezultat brojnih istraživanja Tesle među sveučilišnim nastavnicima fizike, elektrotehnike i drugih tehničkih disciplina, zainteresiranim mladim istraživačima i studenatima u Hrvatskoj, do brojnih stručnjaka u institutima i industriji.
U dijelu javnosti o Tesli postoji lepeza ‘znanstvenik – genij – ekscentrik – čudak’ koju treba napuštati i fokusirati se na temeljna epistemička pitanja našeg vremena: Tko je Tesla? Otkud njegov izumilački dar i nezavisna istraživačka duša? Jesu li Tesline intuicije Descartesovg tipa došle rođenjem i mladenačkim razvojem ili su razvijene i prepoznate u američkoj fazi? Je li Tesla u kasnijoj fazi razvijao karakterističnu filozofiju života? U kojoj mjeri se u Teslinome životu i djelovanju suodnose inženjerstvo, politika i filozofija, odgovara Petković.
Nedostaju novi znanstveni radovi
Teslin životni opus broji 116 izvornih patenata i 164 analogona patenta u 26 zemalja svijeta. Dakle, sveukupno 280 patenata! Njegova dostignuća su u polju elektrotehnike raširena po modernim tehnologijama našeg doba: visokofrekvencijskoj rasvjeti, X–zračenju, kozmičkom zračenju, televiziji, sve do suvremene ICT ili elektromagnetske kulture.
Međutim, nedostaju novi znanstveni radovi u časopisima s međunarodnim recenzijama na tragu Teslinog nasljeđa ili laboratorijskih istraživanja potaknutih njegovim patentima. Nedostaju monografije o Tesli sintetičkog pristupa, na hrvatsko–engleskom jeziku, koje bi počivale na točnim povijesnim podacima i epistemičkim prosudbama novijeg razvoja znanosti i tehnologije, dodaje.
Na pitanje kako se najčešće u hrvatskoj javnosti čuva sjećanje na Teslu, Petković kaže da je hrvatska javnost još uvijek na početnim metodološkim konceptima u pogledu Tesle, njegova nasljeđa i percepcije. Međutim, napravljeni su pomaci i najnoviji rezultati u posljednje vrijeme.
Ističe “više nego uspješnu kulturnu manifestaciju o sinergiji Tesla – Bošković” na prijelazu 2012./2013. u Institutu Ruđer Bošković. U Tehničkome muzeju u Zagrebu se već godinama u danima o Teslinoj smrti organiziraju javno-popularna predavanja “Dani N. Tesle”, koji se oplemenjuju kazališnim predstavama i pokusima u Teslinome kabinetu. Prave kulturne i didaktičke aktivnosti pokreće već godinama ‘Udruga Nikola Tesla–genij za budućnost’. U znanstvenoj periodici HATZ i HAZU objavljeni su godišnjaci ili tematski blokovi posvećeni Tesli, kaže Petković.
Nema koherentne strategije
Sjećanje na Teslu najbolje stoji kod imena ulica, trgova, škola i gimnazija gdje je Teslino ime značajno zastupljeno, uspoređujući ga s drugim velikanima znanosti i tehnologije poput Boškovića, Petrića, Mohorovičića, Ružičke, Preloga, itd.
Okapanja o Teslinoj nacionalnoj pripadnosti su za Petkovića besmislena jer je Tesla bio istinski kozmopolit. Prava pitanja u svjetlu novih zbivanja u našem prostoru i vremenu su ‘Je li Teslin kozmopolitizam i moral u sukobu s lokalnom kulturom ili kulturama: hrvatskom i srpskom, religijskom bifurkacijom katoličko – pravoslavno?’, odgovara.
Treba gledati komplementarno o utjecaju hrvatske domovine i mladenačkog obrazovanje sa srpskim podrijetlom po ocu i materi s pravoslavnim duhovnim tragom u djetinjstvu. Tesla je sam bio ponosan na obadvije te komponente, kaže Petković.
Plan i strategija sjećanja na Teslu u Hrvatskoj postoji samo u fragmentima, a ne kao koherentna strategija nacionalne razine. Strategija podrazumijeva razvoj nove discipline “teslalogije na djelu” koja bi okupljala dokazane znanstvenike ali i mlade, koja bi počivala na fundamentalnim otkrićima i idejama Nikole Tesle.
Strategiju ‘teslalogije’ bi trebala podupirati i njegovati ministarstva, kulturne institucije i sveučilišta u Hrvatskoj do najvažnijih instituta u Hrvatskoj kao što su Ruđer Bošković, Končar i drugi. Teslalogija uključuje i praćenje realizacije ideje novog supravodičkog linearnog akceleratora, čija zemlja gradnje i financijeri još nisu poznati.
Istraživanja Teslina života i djela minimalno dotiču njegovo hrvatsko ishodište i djetinjstvo u rodnoj Lici, a hrvatski znanstvenici koji se bave Teslom se slabo ili tek ponekad navode u svijetu. Statistika je puno bolja u pogledu srpskih, mađarskih, austrijskih, sve do rumunjskih znanstvenika i povjesničara znanosti i tehnologije. Muzej Nikole Tesle u Beogradu je ugledno referentno mjesto za Teslino nasljeđe koje se učestalo navodi u svjetskoj recepciji Tesle, zaključio je fizičar, filozof i “teslolog”, Tomislav Petković.
Tech
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.
Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić.
Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.


Tech
FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas
U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.
U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.
Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.
– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.
Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.
– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.
Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.
Tech
FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota!
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.
Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.
O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…
– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.
Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.
– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.




