Hrvatska
Slavonija i Dalmacija zaostaju za hrvatskim prosjekom

Razlozi nove Vladine Strategije regionalnog razvoja i njezine prednosti u odnosu na dosadašnji način izdvajanja sredstava jedinicama lokalne samouprave bile su glavne teme prvih današnjih prezentacija na drugom godišnjem Susretu gradonačelnika i poduzetnika, koji se tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana održava u zadarskom hotelu Kolovare.
Ivo Žinić, glavni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva RH iznio je u nekoliko točaka glavne smjernice i ciljeve zbog kojih je Strategija donesena. On je naglasio kako će se manjom centralizacijom državnih sredstava moći omogućiti ravnomjeran i pravedniji razvitak svih dijelova Hrvatske.
Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu, govorio je o neučinkovitosti dosadašnjeg modela financiranja lokalne samouprave.
– Područja od posebne državne skrbi tijekom proteklih godina doživjela su dodatnu depopulaciju. Istraživanja su pokazala da većina općina u Hrvatskoj bez dodatne pomoći države ne bi mogla financirati ni svoje osnovne troškove, a među njima mnoge nisu na popisu područja s dodatnom potporom. Međutim, smanjenje broja općina i gradova nije rješenje, već povećanje poreznog udjela koji ide općinama i gradovima. Umjesto sadašnjih 10 posto, cilj bi trebao biti barem 20 posto. To bi omogućilo decentralizaciju zemlje, ali i veće financijske mogućnosti, samim time i odgovornost na svakoj jedinici lokalne samouprave, rekao je Grčić.
Grčić je predstavio crne statistike lokalnog razvoja, prema kojima je jasno da u Hrvatskoj postoji prevelika razlika u efikasnosti među regijama, dosadašnji sustav ne funkcionira i da su promjene nužne.
Uspoređujući regije u zemlji, očito je da Slavonija i Dalmacija već 20 godina zaostaju čak za 30 posto u vlastitoj proizvodnji, odnosno BDP-u, u odnosu na hrvatski prosjek, dok su sve ostale hrvatske regije u plusu.
Mato Crkvenac je ispred Razvojnog foruma Zagreb govorio o indeksu ekonomske efikasnosti gradova, odnosno istraživanju koje njegov tim provodi već šest godina. Detaljni profil svakog grada u Hrvatskoj najavio je da će biti objavljen u veljači iduće godine.
– Ne možemo smanjiti dug, ali možemo povećati rast proizvodnje. To može biti rješenje, uz smanjenje deficita. Nema rješenja bez inovacija, zato je nužno poticati nove, moderne tehnologije, rekao je Crkvenac.
Crkvenac je istaknuo četiri osnovna ekonomska problema u Hrvatskoj: nedovoljna znanja za rad s novom tehnologijom, loši uvjeti rada, umiješanost politike u gospodarstvo i korupcija te prevelika cijena kapitala.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




