Connect with us

Hrvatska

U jakoj konkurenciji naši znanstvenici dobili 14 mil kn

Objavljeno

-

Sedam mjeseci pred ulazak Hrvatske u EU, Europska je komisija odobrila hrvatskim znanstvenicima 14 milijuna kuna za razvoj personalizirane medicine, objavljeno je danas na konferenciji za novinare.

Nakon “GlowBraina” koji je nedavno “povukao” više od 3,7 milijuna eura za istraživanje liječenja moždanog udara matičnim stanicama, to je drugi veliki hrvatski medicinski projekt koji je dobio značajnu financijsku potporu EU.

Projekt nazvan IBD-BIOM predstavljen je na Prirodoslovno metematičkom fakultetu u Zagrebu, a prezentaciji je prisustvovao i veleposlanik Europske komisije u Hrvatskoj prof. dr. Paul Vandoren. U trenucima najveće recesije u novijoj povijesti Europe vijest da će hrvatski znanstvenici s Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke Genos od Europske komisije dobiti više od 14 milijuna kuna kroz naredne četiri godine, svakako je prava senzacija.

Na natječaje Europske Komisije za istraživačke projekte iz područja medicine u 2012. godini javila su se 1173 istraživačka konzorcija iz svih europskih država, SAD-a, Izraela, a za financiranje je odobreno svega 10% projektata među kojima je i naš. U situaciji smanjivanja proračuna u skoro svim državama EU, konkurencija za projekte Europske komisije postaje sve veća, pa je odobravanje ovog projekta veliko priznanje i potvrda da je i u Hrvatskoj moguće provoditi istraživanja konkurentna onima u Europi.

Projekt IBD-BIOM usmjeren je razvoju novih dijagnostičkih metoda koji će omogućiti personalizirani pristup bolesniku i osigurati najučinkovitije liječenje prilagođeno svakom pojedincu. Činjenica da vodeću ulogu u ovom projektu ima tvrtka Genos d.o.o. veliko je priznanje. Genos zapošljava 25 djelatnika i s četiri aktivna FP7 projekta jedno je od najuspješnijih malih poduzeća u Europi u natječajima za europske istraživačke projekte.

Ključni partner u projektu je i PMF, jedna od vodećih javnih znanstveno-istraživačkih ustanova u Hrvatskoj. Voditelji istraživačkih skupina iz Hrvatske su prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, voditeljica istraživačke skupine na PMF-u i prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik privatne znanstvene institucije Genos i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a u projekt je od početka uključen i jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika prof. dr. sc. Dragan Primorac.

“Odobravanje projekta IBD-BIOM je za našu malu grupu vrlo veliko priznanje, no istovremeno i vrlo velika odgovornost budući da u sljedeće četiri godine moramo ispuniti vrlo ambiciozan istraživački plan. Naš dio zadataka unutar konzorcija je ispitati epigenetičke elemente koji su povezani s upalnom bolesti crijeva, te tako pridonijeti razumijevanju patoloških procesa koji dovode do razvoja bolesti.” izjavila je prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, koja zahvaljujući ovom projektu zapošljava dva nova doktoranda i jednog doktora znanosti.

Prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik privatne znanstvene institucije Genos, ističe: “Europska komisija prepoznala je značaj provođenja istraživanja u malim i srednjim tvrtkama te potiče njihovo sudjelovanje u istraživačkim projektima. Primjerice, u ovom konkretnom natječaju 30% sredstava moralo je ići malim i srednjim poduzećima, a vodeću ulogu u projektu morali su imati znanstvenici iz privatne tvrtke. Laboratorij Genos akreditiran je kao znanstvena institucija i vrlo je rano prepoznao mogućnost uključivanja u europske projekte koju nam je otvorila vizionarska politika tadašnjeg ministra znanosti, prof. dr. Dragana Primorca. IBD-BIOM je četvrti projekt kojeg nam je Europska komisija odobrila za financiranje i velikim dijelom zahvaljujući europskim projektima u Genosu danas radi 14 mladih doktoranada i posljedoktoranada. Uvjeti za istraživački rad u Genosu su jednaki ili bolji od onih u najboljim europskim laboratorijima, te sve više svjedočimo situaciji da mladi znanstvenici iz inozemstva dolaze raditi u Genos. Genos je danas jedan od vodećih laboratorija za analizu glikozilacije u svijetu, te nam je u ovom konkretnom projektu povjerena analiza 12.000 uzoraka pacijenata s upalnom bolesti crijeva koje su prikupili kolege iz Škotske, Italije i Kalifornije.”

Prof. dr. sc. Dragan Primorac, istraživač na projektu rekao je: “Veseli me vidjeti danas predstavnike nekoliko hrvatskih istraživačkih timova s raznih znanstvenih institucija koji su uspješni i prepoznati na Europskoj razini i povukli su velike novce iz fondova Europske unije. Nevjerojatan je uspjeh tvrtke Genos koja je u posljednjih 5 godina povećavala prihode i broj zaposlenih za više od 50% godišnje. Kada bi u Hrvatskoj svaki deseti znanstvenik osnovao na znanju utemeljenu tvrtku koja bi bila podjednako uspješna, Hrvatska bi već danas izašla iz krize.”

Veposlanik EU u RH, Paul Vandoren je rekao da se rast gospodarstva za koji se u svojim strateškim dokumentima odlučila Europska unija zasniva na gospodarstvu utemeljenom na znanju i inovacijama. “Cilj Europske unije je do 2020. godine ulagati 3% BDP-a u istraživanje i razvoj. To može izgledati kao ambiciozan cilj, no to je apsolutno nužan cilj koji moramo ostvariti. Prosjek ulaganja zemalja EU u istraživanje i razvoj u 2009. godini bio je 2.1%. Stoga je potrebno uložiti velike napore u tom pogledu. To nije lako u teškoj gospodarskoj sutaciji kada je potrebno štediti, no nužno je ukoliko želimo rast i razvoj. Ja mislim, a nadam se da će se svi složiti, da raste odlučnost za stavljanje znanosti u središte Europe, a Europe u središte znanosti. Čvrsto vjerujem da u europskoj znanosti moramo imati organizacije poput ovih koje su danas uspješno započele novi europski istraživački projekt”, rekao je Vandoren.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu