Tech
Bajke optočene smaragdima

Što je B2D koji se spominje u podnaslovu, možda se sada pitate? Tipfeler? Ili neka nova kratica koju bi trebalo naučiti? U pitanju je termin kojeg uvodimo ovim tekstom, a koji opisuje hrvatski poslovni specifikum – poslovanje “business to država”. Čuli ste, dakako, za B2B (business to business, firma s firmom), B2C (business to customer, odnosno poslovanje s kupcima), čuli ste za P2P (peer to peer, odnosno veze na istoj razini). Postoji, mada se rijetko sreće, i C2C, a znamo i za još neke kratice, u zadnje je vrijeme popularna M2M (machine to machine, odnosno mrežne ili poslovne veze u kojima uopće izravno ne sudjeluju ljudi već se sve obavlja između strojeva).
Nismo još vidjeli da netko govori o B2D ali taj tip povezivanja je na hrvatskom, nakaradno postavljenom tržištu, sve češći slučaj, pa je očigledno vrijedan kratice. Kako se kod nas već godinama sustavno uništava pravo poduzetništvo i realni sektor gospodarstva, tvrtke se milom ili silom okreću najvećem i najstabilnijem kupcu – državi. U svakoj pravoj kapitalističkoj ili poduzetničkoj zemlji ili društvu ovakva situacija je nakaradna, jer država bi idealno trebala samo biti nevidljivi servis koji pomaže poduzetnicima da posluju u onim famoznim B2B i B2C relacijama. Poput suca u nogometu – najbolja država je nevidljiva država. Kod nas je država nezasitna gargantua, koja ždere malo i srednje poduzetništvo preko poreza i ostalih nameta. Tvrtkama kao što su Microsoft i njemu slične ostaje samo da se prilagode, i što ljepše dodvore državi i održe odnos na odgovarajućoj razini. Otud – B2D. B2D događaja s dolaskom proljeća jamačno će biti još – Microsoft je tek lukavo uletio prvi u “šmajhlanju” novoj vlasti.
Što se tiče te vlasti, na današnjem skupu, nazvanom “Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske” udarni su predstavnici bili ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović te Sani Ljubunčić, načelnik sektora za međunarodnu suradnju, investicije i konkurentnost Ministarstva poduzetništva i obrta. Gledano čisto kroz ono što su izgovorili, ne možemo reći da su im nastupi bili loši, čak dapače. Mrsić i Jovanović nisu mnogo muljali, nisu stvari prikazivali ljepšima nego jesu, i nisu obećavali brda i doline. Realno su se osvrnuli na lošu strukturu hrvatske radne snage, rigidne zakone i regulativu iz sfere zapošljavanja, i ne baš najmoderniji sustav obrazovanja. Nažalost, osim tih uvodnih, točnih opaski, nismo vidjeli mnogo korisnog.
Nakon dvojice ministara nastupio je Sani Ljubunčić, čovjek iz drugog ili možda čak trećeg ešalona svog ministarstva (spiku o “ešalonima dužnosnika” uveo je sam premijer, pa nam je ne smijete zamjeriti). Ljubunčić je nadugo pričao o tome što sve njegovo ministarstvo i odjel rade za “malo i srednje poduzetništvo” – usput se pohvalio i novom zgradom koju si grade i opremaju, no nemojmo mu zamjeriti. Bila je tu hrpa kratica koje počinju s H, niz “projekata potpore” i sličnog. Najveći problem njegovog izlaganja, koji će se kasnije dodatno potencirati, bio je što se obraćao sali u kojoj je od, po našoj procjeni, stopedesetak gostiju, malih i srednjih poduzetnika bilo valjda manje od deset. Gosti su uglavnom bili kravataši iz velikih tvrtki, javnih poduzeća i državnih tijela. Kolega Kovač i ja šalili smo se kako smo mi novinari iz manjih redakcija vjerojatno najautentičniji predstavnici “malog i srednjeg poduzetništva” u cijeloj dvorani, iako to vjerojatno nije bila ideja organizatora.
Ministrima Mrsiću i Jovanoviću su se na okruglom stolu “Kako biti konkurentan u regiji i Europskoj uniji” pridružili i Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave i glavni direktor T-Hrvatskog telekoma i predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Damir Kuštrak, izvršni potpredsjednik Agrokora i Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska. Raspravljalo se, među ostalim, o trenutačnom položaju Hrvatske na tržištu regije i globalno te nužnim promjenama potrebnim za ostvarenje oporavka i ponovnog rasta zapošljavanja.
Ministri su ukratko ponovili ono što su već kazali na zasebnim govorima niti desetak minuta ranije, a opći ton okruglog stola bio je, po nama, posve promašen. Mudrinić ponekad voli odglumiti kritičnost prema vlasti, što zna biti zabavno, no danas nije bio raspoložen niti za najsitniju diverziju. Microsoftov Vidaković, neka nam oprosti, na momente se ponašao kao “salesman” drugog ešalona (opet ti ešaloni, hvala Napoleonu i Milanoviću). Svi skupa, plus Kuštrak, neobično su često spominjali poduzetnike, poduzetništvo, male i srednje privatne tvrtke i tome slično. Jedini je “sitni” problem što svi nabrojani dolaze iz – ne svijeta, ne galaksije, nego čitavog svemira koji s hrvatskim malim i srednjim poduzetništvom nema nikakve veze. Ministri su ministri, nećemo opet o njima, Kuštrakov Agrokor je prava država u državi ili država iznad države, zaštićen kao lički međed, do te točke da izdaje vlastite bonove kao paralelnu valutu, T-Com je komunikacijski div o kojem, nadam se, ne treba trošiti riječi, a Microsoft je lokalna podružnica najveće svjetske softverske kompanije.
I ti ljudi su nam, eto, u raskošnom secesijskom okružju Smaragdne dvorane elitnog hotela pričali o malom poduzetništvu u Hrvata, i kako bi dotično trebalo biti inovativnije…
Za to vrijeme, u paralelnom svemiru iz kojeg dolazimo, na planetu Zemlja, u državi Hrvatska, neke optimistične prognoze govore o gašenju dodatnih nekoliko desetaka tisuća malih tvrtki i obrta do kraja godine, uz otpuštanja stotinjak tisuća ljudi. O tome, danas, nismo ništa čuli. Kako nam država ne da porezne olakšice, a tvrtke kao Microsoft i T-Com najviše brinu o tome da s tom istom državom zadrže što bolji odnos, vjerujem da svim pravim poduzetnicima koji ostanu bez tvrtki i njihovim radnicima koji ostanu bez posla, možemo pjevati mantre o “konkurentnosti kroz inovativnost”. Dok se plaćaju porezi za nakaradni B2D sustav, dobro je.
Mrsić je par puta spomenuo kako problem mirovinskog sustava nije velik broj umirovljenika već premalen broj zaposlenih. Kao željeni cilj nekoliko je puta spomenuo “dva milijuna zaposlenih” u Hrvatskoj. Ali na kojim radnim mjestima kad se ništa ne otvara, domaće se firme gase, a stranih “greenfield” investicija nema? Nije rečeno. Inače, čak i da nas ima “ko pasa” dva milijuna zaposlenih bilo bi teško dostižan cilj. Izdvojen problem, posve van obuhvata današnjeg skupa, katastrofalna je demografska situacija u Hrvatskoj – ako se nešto ne promjeni, za par decenija bit će dva milijuna Hrvata ukupno, a ne samo zaposlenih. (U vezi ovoga savjetujem Googlanje i čitanje tekstova Anđelka Akrapa, vodećeg hrvatskog demografa.)
Nakon okruglog stola, svoje viđenje o obrazovanju i konkurentnosti, kao i tehnologiji koja će to omogućiti dali su i Tomislav Čorak, mlađi partner u AT Kearney, Mislav Balković, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju HUP-a te Andreas Ebert, regionalni stručnjak za tehnologiju Microsofta.
Tech
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.
Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić.
Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.


Tech
FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas
U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.
U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.
Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.
– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.
Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.
– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.
Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.
Tech
FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota!
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.
Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.
O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…
– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.
Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.
– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.




