Stanje na požarištu iznad Brbinja na Dugom otoku jutros je povoljnije nego tijekom noći. Svi ugroženi objekti uspješno su obranjeni i nema materijalne štete, a gotovo 100 vatrogasaca uz pomoć kanadera pokušava požar staviti pod nadzor.

Požar otvorenog prostora buknuo je u petak navečer, a zahvatio je makiju, raslinje i šumu. Gašenje su otežavali teško prohodan teren i gusta vegetacija te kuće smještene u otočnim uvalama.

Na terenu su lokalni vatrogasci s Dugog otoka te snage koje su s kopna stigle u ispomoć. Među njima su i pripadnici redovne dislokacije iz Sisačko-moslavačke županije.

Zadarski županijski vatrogasni zapovjednik Matej Rudić izjavio je za HRT da se cijelu noć radilo na obrani objekata.

– Svi su uspješno obranjeni. S obzirom na to da se radi o otoku gdje je u svakoj uvali po nekoliko objekata, nema nikakve štete. Uspjeli smo razdvojiti požar na dvije linije i sada, uz pomoć kanadera, radimo na tome da ih stavimo pod nadzor, rekao je Rudić.

Dodao je da je na požarištu gotovo 100 vatrogasaca, među kojima su lokalne snage i vatrogasci koji su pristigli s kopna.

Tijekom večeri i noći izbila su i četiri požara na području oko Galovca. Rudić je rekao da su svi brzo stavljeni pod nadzor te lokalizirani u roku od sat i pol.

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ujedno je i državni blagdan koji se danas tradicionalno obilježava diljem Hrvatske. Mnoštvo vjernika hodočastit će u marijanska svetišta.

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvu svog uskrsnulog sina Isusa Krista. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju, drugi je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest su je zazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa ako danas, primjerice, nekome u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).

Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u

Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Sveti Filip i Jakov, održana povodom Dana Općine i blagdana sv. Roka, ove je godine održana u novom Centru za starije osobe „Zvizda mora“, jednom od najvažnijih projekata realiziranih na području Općine.

Načelnik Zoran Pelicarić u svom je obraćanju poseban naglasak stavio na ljude koji svojim radom doprinose razvoju zajednice, pojedinačno zahvalivši brojnim pojedincima, ustanovama, udrugama i službama. Istaknuo je kako su brojni ostvareni projekti rezultat suradnje i kvalitetnog dijaloga na svim razinama, a posebno je zahvalio Zadarskoj županiji i Županijskoj skupštini na kontinuiranoj podršci projektima Općine.

Govoreći o gospodarstvu, turizam je istaknuo kao važnu razvojnu „lokomotivu“, čije rezultate treba iskoristiti za razvoj drugih gospodarskih djelatnosti i dugoročnu stabilnost cijelog kraja. Zahvalio je i vatrogascima, policiji te svim službama koje svakodnevno brinu o sigurnosti ljudi i njihove imovine, posebno istaknuvši doprinos DVD-a Sveti Filip i Jakov.

Predsjednica Županijske skupštine Zadarske županije Ingrid Melada naglasila je kako se svaka sredina najbolje razvija kada prepoznaje potrebe svojih stanovnika i pretvara ih u konkretne projekte koji podižu kvalitetu života. Upravo je novi Centar za starije osobe izdvojila kao primjer onoga što se može postići zajedničkim djelovanjem Općine, Županije i države, uz ulaganja u prometnu infrastrukturu, luku, plaže i javne prostore.

„Najvažnije je da Sv. Filip i Jakov bude dobro mjesto za život svih 12 mjeseci u godini“, poručila je Melada, istaknuvši važnost ulaganja u zdravstvo, socijalnu skrb, obrazovanje, sport, mlade obitelji i starije sugrađane. Dodala je kako će Zadarska županija i dalje biti partner Općini kroz potporu obrazovanju, sportu, mladim obiteljima, poljoprivrednicima i razvojnim projektima.

Saborski zastupnik Ante Babić, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade RH, također je u središte svog obraćanja stavio ljude i demografsku budućnost ovog kraja.

„Nema te brojke koja može izmjeriti koliko vrijedi kada mladi čovjek odluči ovdje živjeti i stvarati svoj život ili kada se nakon školovanja vrati u svoj kraj“, poručio je Babić, istaknuvši kako upravo ljudi predstavljaju najveću vrijednost svake zajednice. Izrazio je zadovoljstvo pozitivnim demografskim pokazateljima i činjenicom da mjesta na području Općine žive tijekom cijele godine. Zahvalio je obrtnicima, ribarima, poljoprivrednicima, prosvjetnim djelatnicima i svima koji svojim radom doprinose zajednici, a posebnu zahvalnost uputio je hrvatskim braniteljima za njihovu nemjerljivu zaslugu za slobodu koju danas živimo.

Svečana sjednica bila je i prigoda za dodjelu općinskih priznanja zaslužnim pojedincima, učenicima, sportašima i kolektivima. Među laureatima su Tomislav Morović za dugogodišnji doprinos zajednici, Niko Pirović za doprinos informiranju, Mihaela Galešić za izniman doprinos sportu, Melita Katalinić za doprinos aktivnostima u Crkvi, Jakov Baričić i Darija Juričić za doprinos razvitku Općine te Ante Mihić za doprinos kulturnim aktivnostima. Priznanje je dobio i Zbor mladih Župe sv. Filip i Jakov.

Za odlične rezultate i uspjehe priznanja su uručena Jani Katalinić, Matiji Katuši, Noli Matijašević, Sonji Uraniji, Mateju Baturu, Tamari Colić, Niki Erstić, Kosjenki Mandić, Lei Filipi, Leni Kadiji, Marku Troskotu, Cviti Eškinji i Marinu Škari. Nagrađeni su i Jure Kadija, kapetan rukometne ekipe, rukometna i nogometna ekipa 5. i 6. razreda te MK Nevera. Za uspjehe u košarci priznanje je dobio Šime Grbin, a za akademski uspjeh Magdalena Eškinja.

Posebno priznanje uručeno je Dariju Krunešu, djelatniku Policijske uprave zadarske, za spašavanje četveročlane obitelji iz požara.

Svečanost je dodatno obogatio glazbeni program u kojem su nastupili hrvatska glazbena diva Radojka Šverko i Zbor mladih Župe sv. Filip i Jakov, dajući svečanoj sjednici poseban glazbeni ugođaj.