Svijet
PADAJU REKORDI / Tri razloga zbog kojih je Europa pod udarom još jednog brutalnog toplinskog vala
Zapadna Europa ovog je tjedna pod udarom još jednog brutalnog toplinskog vala, svojevrsnog upozorenja na ono što globalno zatopljenje donosi kontinentu – i to u trenutku kada klimatske promjene sve više padaju na listi političkih prioriteta.
Meteorolozi upozoravaju da će temperature idućih dana rušiti lipanjske rekorde u više zemalja. Francuska se priprema za temperature do 43 Celzijeva stupnja, Španjolska bi mogla dosegnuti i 45 stupnjeva, dok bi dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Italije mogli bilježiti temperature do 40 stupnjeva – i to još prije vrhunca ljeta.
U Belgiji, gdje bi temperatura mogla dosegnuti 37 stupnjeva, glavni prognostičar nacionalne meteorološke službe izjavio je da bi ovo mogao biti „najtopliji tjedan ikad zabilježen“ u toj zemlji.
Noći će također biti iznimno tople, pa se u mnogim dijelovima zapadne Europe krajem tjedna temperature neće spuštati ispod 25 stupnjeva. Izostanak osvježenja dodatno povećava tzv. toplinski stres – nakupljanje topline u tijelu – što može dovesti do bolesti pa čak i smrti, osobito među ranjivim skupinama poput starijih osoba. U posljednje četiri godine u Europskoj uniji oko 200.000 ljudi umrlo je zbog posljedica vrućine, piše Politico.
Za Europljane koji se pitaju koga okriviti za nesnosne temperature u domovima i na radnim mjestima, evo tri glavna razloga.
1. Fosilna goriva
Da, toplinski valovi dio su ljeta na sjevernoj hemisferi otkad postoji čovječanstvo. No globalna temperatura porasla je za oko 1,4 stupnja otkako ljudi spaljuju fosilna goriva za pogon tvornica, automobila i zgrada, pri čemu se u atmosferu ispuštaju staklenički plinovi koji zagrijavaju planet.
Time je podignuta osnovna razina ljetnih temperatura. Znanstvenici se slažu da je svaki današnji toplinski val topliji i vjerojatniji upravo zbog klimatskih promjena.
Klimatske promjene možda nisu uzrokovale tzv. toplinsku kupolu – vremenski obrazac koji zadržava vrući zrak nad nekim područjem kroz dulje razdoblje – koja se ovog tjedna nadvila nad zapadnom Europom, kaže Mireia Ginesta, istraživačica na Sveučilištu Oxford specijalizirana za analizu šteta uzrokovanih klimatskim promjenama.
„Ali one povećavaju pozadinsku temperaturu u kojoj vremenski sustavi djeluju“, istaknula je. „U hladnijoj klimi ovaj bi toplinski val bio manje intenzivan.“
Europa je ujedno kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu zbog kombinacije čimbenika, uključujući blizinu Arktika i promjene u regionalnim vremenskim obrascima.
A sa svakim dodatnim djelićem stupnja globalnog zatopljenja situacija će biti gora. Znanstvenici upozoravaju da bi, ako globalno zatopljenje dosegne oko 3 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, broj smrti povezanih s vrućinom u Europi mogao biti dvostruko ili trostruko veći nego u scenariju zagrijavanja od 1,5 stupnjeva.
2. Loša infrastruktura
Vanjske temperature samo su dio problema. Europljani oko 90 posto vremena provode u zatvorenim prostorima – u domovima, trgovinama, vlakovima, školama i na radnim mjestima.
U velikom dijelu Europe, osobito na sjeveru, zgrade su projektirane da zadržavaju toplinu, a ne da je odbijaju. Mnoge nove kuće i danas se grade kako bi izdržale zimske hladnoće, a ne sve toplija ljeta. Prema procjenama britanskog Odbora za klimatske promjene, čak 92 posto domova u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo bi imati problem pregrijavanja do 2050. godine.
Iako sve više europskih kućanstava ugrađuje klimatizacijske uređaje, oni su i dalje rijetkost. Samo oko petine kućanstava na kontinentu ima klima-uređaj. A i kada ga imaju, mnogi ga ne mogu priuštiti koristiti. Više od trećine Europljana kaže da si ne može priuštiti dovoljno rashladiti svoj dom, a među onima koji teško spajaju kraj s krajem taj udio raste na dvije trećine.
Mnogi uredi, škole, vlakovi i sustavi javnog prijevoza također nemaju dovoljno klimatizacije. U Francuskoj su vrućina i nedostatak rashladnih sustava ovog tjedna doveli do zatvaranja više od 800 škola.
U Belgiji čak petina vlakova nema klimatizaciju, zbog čega je nacionalni željeznički prijevoznik morao otkazati dio linija u vrijeme najvećih gužvi.
Iako su neke lokalne vlasti počele otvarati rashladne centre tijekom toplinskih valova, gdje građani mogu boraviti u klimatiziranim prostorima, takvi su programi još uvijek rijetki i uglavnom dostupni samo tijekom dana, a ne tijekom sparnih noći.
3. Političari imaju druge prioritete
Vlade mogu poduzeti niz mjera kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova i zaštitile građane, infrastrukturu i gospodarstvo od ekstremnih vremenskih pojava. No kako Europa iz godine u godinu trpi sve jače vrućine, klimatske promjene sve više gube mjesto među političkim prioritetima.
Iako Europska unija ima jedan od najambicioznijih planova za smanjenje emisija u svijetu, posljednjih godina veći naglasak stavlja na industrijski oporavak te ublažava klimatske politike koje se smatraju preprekom gospodarskom rastu. Emisije u EU-u prošle su godine čak blago porasle, što upućuje na stagnaciju u smanjenju onečišćenja.
U Ujedinjenom Kraljevstvu raspao se nekadašnji politički konsenzus oko borbe protiv klimatskih promjena, iako je laburistička vlada dosad odolijevala pritiscima za povećanje eksploatacije nafte i plina u Sjevernom moru. Hoće li se taj stav zadržati nakon odlaska premijera Keira Starmera, još nije jasno.
I u EU-u i u Ujedinjenom Kraljevstvu planovi za prilagodbu neizbježnim posljedicama klimatskih promjena, poput toplinskih valova, znatno zaostaju za planovima smanjenja emisija.
Europska agencija za okoliš upozorava da države članice ne štite dovoljno svoje građane od ekstremnih temperatura te procjenjuje da će rizik od toplinskog stresa za opću populaciju biti „kritičan“ tijekom ovog desetljeća, a od sredine stoljeća i „katastrofalan“.
Britanski Odbor za klimatske promjene također je ocijenio napore zemlje nedostatnima, a think tank Green Alliance upozorio je da Britanci „plaćaju cijenu“ zbog neuspjeha vlade da prilagodi zemlju sve toplijim ljetima.
„Djeca se trenutačno muče završiti ispite u pregrijanim učionicama, a stariji ljudi podnose opasno visoke temperature u domovima i ustanovama za skrb bez odgovarajućeg olakšanja“, rekla je Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu.
„Ova vrućina nije samo neugodnost, već sve veća prijetnja javnom zdravlju“, dodala je. „Svaki toplinski val ugrožava živote i krajnje je vrijeme da ga počnemo tretirati s ozbiljnošću koju zahtijeva.“
Svijet
U Europu stiže četvrto svjetlo na semaforu: Bijeli signal mogao bi promijeniti promet budućnosti
Rim, prema najnovijim informacijama, postaje jedno od prvih europskih mjesta u kojem se ispituje novo prometno rješenje koje bi moglo promijeniti način upravljanja raskrižjima. Uz tradicionalna crveno, žuto i zeleno svjetlo, uskoro bi se mogao pojaviti i četvrti signal – bijelo svjetlo namijenjeno komunikaciji s modernim vozilima.
Dosad je prometna pravila određivao klasični semafor: crveno svjetlo znači zaustavljanje, žuto upozorava na promjenu, a zeleno dopušta prolazak. Većina vozača svakodnevno ih slijedi gotovo automatski, bez posebnog razmišljanja o njihovoj ulozi.
No, razvoj autonomnih vozila i povezanih prometnih sustava mogao bi uskoro promijeniti tu praksu. Novo bijelo svjetlo ne bi bilo prvenstveno namijenjeno ljudskim vozačima, nego komunikaciji između vozila i prometne infrastrukture, piše Marijana Dokoza za Fenix magazin.
Bijeli signal za autonomna vozila
Prema pisanju magazina Elle, bijelo svjetlo dio je digitalnog prometnog sustava u kojem vozila i prometna infrastruktura razmjenjuju podatke u stvarnom vremenu. Najveću bi korist od takvog sustava trebala imati autonomna vozila koja mogu međusobno usklađivati kretanje.
Kada se na semaforu pojavi bijeli signal, vozači bi u osnovi trebali pratiti prometni tok ispred sebe. Autonomna vozila tada bi samostalno koordinirala svoje kretanje i upravljala prolaskom kroz raskrižje, dok bi ostali sudionici u prometu slijedili njihov ritam.
Na taj bi se način dio odluka koje danas donose pojedinačni vozači prenio na inteligentni, umreženi prometni sustav.
Istraživanja pokazuju moguće prednosti
Sjedinjene Američke Države, prema istraživanjima provedenima posljednjih godina, već su analizirale potencijal ovakvih prometnih rješenja. Studija Sveučilišta Sjeverne Karoline iz 2023. godine pokazala je da bi se, uz dovoljan udio autonomnih vozila, gužve i vrijeme čekanja na raskrižjima mogli znatno smanjiti.
Računalne simulacije pokazale su da bi raskrižja s novim sustavom mogla raditi učinkovitije te omogućiti brži prolazak vozila.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da postoje brojni izazovi. Kako bi sustav funkcionirao optimalno, na cestama bi morao biti dovoljno velik broj autonomnih vozila. Ako taj uvjet nije ispunjen, promet bi se i dalje morao odvijati uz pomoć klasične signalizacije.
Tehnologija još nije spremna za široku primjenu
Uvođenje novog sustava zahtijevalo bi i veliku obnovu postojeće prometne infrastrukture. Zamjena velikog broja semafora donijela bi visoke troškove te zahtijevala složene tehničke zahvate.
Zbog toga se u početnoj fazi kao najprikladnija mjesta za testiranje spominju luke, industrijske zone i druga ograničena područja u kojima se tehnologija može sigurnije razvijati i provjeravati.
Rim je tako napravio prvi korak prema mogućoj prometnoj budućnosti. Bijeli signal još je uvijek u fazi ispitivanja, ali smjer razvoja cestovnog prometa postaje sve jasniji – prema većoj povezanosti vozila, infrastrukture i umjetne inteligencije.
Zapadna Europa zabilježila je najtopliji lipanj otkako postoje mjerenja, potvrdili su u četvrtak znanstvenici iz EU-ove službe za klimatske promjene Copernicus.
Krajem mjeseca regiju je pogodio snažan toplinski val koji je srušio temperaturne rekorde, poremetio opskrbu električnom energijom i doveo do zatvaranja škola. Lipanj je ujedno bio drugi najtopliji u svijetu otkako postoje mjerenja, a površina svjetskih mora zabilježila je najviše lipanjske temperature u povijesti mjerenja, navodi se u mjesečnom izvješću Copernicusa.
Prosječna temperatura u zapadnoj Europi prošlog mjeseca iznosila je 20,74 Celzijeva stupnja, što je više od tri stupnja iznad prosjeka za lipanj u razdoblju od 1991. do 2020. godine. Copernicus zapadnom Europom smatra područje koje obuhvaća Španjolsku i Ujedinjenu Kraljevinu te se proteže prema istoku do Italije, Njemačke i dijela Austrije. Regiju su u posljednja tri mjeseca pogodila čak tri intenzivna toplinska vala, a Španjolska i Portugal i ovog su tjedna ponovno zahvaćeni ekstremnim vrućinama.
“Lipanj 2026. pokazao je koliko se duboko klima mijenja”, izjavila je znanstvenica Samantha Burgess. “Posljedice su sve intenzivniji toplinski valovi, trajno zagrijani oceani te rastući rizici za ljude, ekosustave i infrastrukturu diljem Europe i svijeta”, dodala je.
Nacionalne vlasti izvijestile su o više od 4700 prekomjernih smrtnih slučajeva tijekom lipanjskog toplinskog vala u Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj, a ukupan broj u ostalim europskim državama vjerojatno je i veći. Ekstremne vrućine također su potaknule šumske požare na Pirenejskom poluotoku i u Francuskoj te dodatno pogoršale sušu.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, emisije stakleničkih plinova, ponajprije nastale izgaranjem ugljena, nafte i plina, povisile su prosječnu temperaturu planeta za oko 1,4 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje 19. stoljeća. Zbog toga toplinski valovi danas dosežu još više temperaturne vrhunce.
“Povezanost toplinskih valova i globalnog zatopljenja gotovo je potpuno jasna: što je planet topliji, toplinski valovi bit će češći i intenzivniji”, rekao je Joeri Rogelj s londonskog Imperial Collegea.
Na globalnoj razini Copernicus navodi da su rekordno visokim temperaturama površine mora u lipnju pridonijeli i drugi čimbenici, uključujući razvoj snažnog vremenskog fenomena El Nino u Tihom oceanu. Znanstvenici ističu da El Nino nije imao značajnu ulogu u europskom toplinskom valu, dok su klimatske promjene jasno pridonijele njegovoj jačini. Copernicus vodi temperaturne podatke od 1940. godine, a oni se uspoređuju s globalnim klimatskim zapisima koji sežu do 1850. godine.
Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić pušten je na uvjetnu slobodu nakon što je odslužio više od tri četvrtine četverogodišnje zatvorske kazne na koju je pravomoćno osuđen zbog odavanja državne tajne
Informaciju je za portal Nova.rs potvrdio njegov odvjetnik Novak Lukić.
“Točno je da je pušten na uvjetni otpust. Odluka je donesena 25. lipnja, nakon što je odslužio više od tri četvrtine izrečene kazne”, rekao je Lukić.
Perišića je Apelacijski sud u Beogradu 2022. godine pravomoćno osudio na četiri godine zatvora zbog odavanja državne tajne, odnosno predaje povjerljivih vojnih dokumenata službeniku Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država Johnu Neighboru 2002. godine.
Bio osuđen pa oslobođen za Srebrenicu, Sarajevo i raketiranje Zagreba
Prvostupanjskom presudom bio je osuđen na tri godine zatvora, no Apelacijski sud kaznu je povećao na četiri godine.
Perišić je ranije bio optužen i pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). U prvostupanjskom postupku osuđen je na 27 godina zatvora zbog ratnih zločina, ali ga je Žalbeno vijeće 2013. godine pravomoćno oslobodilo svih optužbi i naložilo njegovo puštanje na slobodu.
Prvostupanjsko Raspravno vijeće Haškog suda proglasilo je Perišića, koji je dužnost načelnika Glavnog stožera Vojske Jugoslavije obavljao od 1993. do 1998. godine, krivim za pomaganje i podržavanje zločina počinjenih u Sarajevu i Srebrenici te raketiranja Zagreba.
Sud je tada utvrdio da je pod njegovim zapovjedništvom Vojska Jugoslavije pružala logističku i kadrovsku potporu Vojsci Republike Srpske (VRS) i Srpskoj vojsci Krajine (SVK). Međutim, Žalbeno vijeće Haškog suda 2013. godine oslobodilo ga je svih optužbi, zaključivši da nije dokazano kako je njegova pomoć bila usmjerena upravo na počinjenje zločina.
TJEDNI HOROSKOP od 20.7. do 26.7. – Najsretniji znakovi će biti Lav, Ovan, Vaga
“ORGULJE SV. STOŠIJE” / Ne propustite koncert dr. Raphaela Attile Vogla u zadarskoj katedrali!
PROGNOZA / Sukob zračnih masa: I danas pljuskovi i grmljavina, evo što donosi novi tjedan
Dugi otok čudesa završava u Solinama velikim festivalskim finalom
Horoskop za 19. srpnja 2026.
OVOG VIKENDA U MASLENICI: Giuliano i Diktatori, besplatna domaća spiza i Seoski turnir u bućama!
PROGNOZA / Stiže kraj vrućini, očekuju se intenzivni pljuskovi s grmljavinom!
Ljetni treninzi u TK Ultima Zadar: vrijeme za odmor, ali i napredak
PRIPREME ZA EP U PUNOM JEKU / Zadar je ponovno izvrstan domaćin hrvatske ženske seniorske odbojkaške reprezentacije
ZABRANJENA PRODAJA ALKOHOLA / Ovo je prvi grad u Hrvatskoj s novom mjerom – što je sa Zadrom?
VIDEO / Razigrani dupin već se danima kupa s djecom u Maslenici. Pogledajte…
(VIDEO) ZADAR OSVANUO USRED LONDONSKOG METROA! Zadranka koja živi u Londonu ostala bez riječi: “Morala sam odmah fotografirati”
VIDEO / Novi nastavak turističkog spota sniman u Zadru; Modrić i Malkovich u glavnim ulogama
(VIDEO) “JEDNA PAUZA JE KRIVA ZA SVE” / Zadarska pjevačica Lucija Marcelić i Neno Belan otkrivaju kako je nastao njihov duet
VIDEO / Jure Brkljača i Dino Petrić predstavili novi duet ‘Znaj’ na Melodijama Jadrana
-
magazin4 dana prijeOVOG VIKENDA U MASLENICI: Giuliano i Diktatori, besplatna domaća spiza i Seoski turnir u bućama!
-
Sport4 dana prijePRIPREME ZA EP U PUNOM JEKU / Zadar je ponovno izvrstan domaćin hrvatske ženske seniorske odbojkaške reprezentacije
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Veliki zaokret: Temperature niže za desetak stupnjeva, intenzivni pljuskovi, grmljavina
-
Sport3 dana prijePLIVANJEM DO ZDRAVLJA / Nakon Jaderine obuke, 32 “ribice” spremne za ljetne radosti!