Ogranak Matice hrvatske u Zadru priređuje predavanje Miroslava Dorešića:  John Matthew Martinis, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2025.

Predavanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru na adresi Don Ive Prodana 1, u četvrtak 26. veljače,  s početkom u 18:00.

 U predavanju će biti predstavljen John M. Martinis, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i jedan od ključnih znanstvenika u razvoju kvantnih tehnologija. Njegov rad na supravodljivim kubitima doveo je do prve eksperimentalne demonstracije kvantne nadmoći i trajno obilježio suvremenu fiziku i računalstvo. Posebno nam je drago istaknuti da Martinis ima obiteljske korijene u Komiži na otoku Visu, što podsjeća da vrhunska znanost nadilazi granice i da veliki znanstveni dosezi mogu imati skromne početke.

Miroslav Dorešić diplomirao je teorijsku fiziku na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu. Od 1978. do 1986. bio je profesor matematike i fizike u Matematičko- informatičkom centru u Zagrebu, a zatim asistent na Zavodu za fiziku Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu. Od 1992. do 2012. bio je zaposlen na Institutu Ruđer Bošković, u Zavodu za teorijsku fiziku. Objavio znanstvene radove u prestižnim svjetskim časopisima. Od 1994. do 1995. bio je ravnatelj Zavoda za školstvo, a 1998. zamjenik ministra prosvjete i športa u Vladi RH. Dragovoljac je Domovinskog rata, odlikovan Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti i Redom hrvatskog trolista.

U nastavku donosimo priopćenje za javnost Udruge hrvatskih sudaca Ogranak Zadar, a povodom najnovijih zbivanja na Općinskom sudu u Zadru:

“Vezano za prijedlog I. Izmjene Godišnjeg rasporeda poslova, donesenog od strane predsjednice Općinskog suda u Zadru Marije Knez dana 20. veljače 2026., a u svezi brojnih pritužbi sudaca Općinskog suda u Zadru na njezin rad navodimo slijedeće:

Premještaj većeg broja sudaca bez njihove suglasnosti, bez jasnih i provjerljivih kriterija, predstavlja ozbiljno upozorenje za stanje sudske neovisnosti.

Podsjećamo da je Europski sud za ljudska prava u predmetu Biliński v. Poland (Application no. 13278/20 ) od 15.  siječnja 2026. utvrdio kako premještaj suca može imati disciplinarni ili represivni učinak te da mora biti podložan sudskom preispitivanju. Sud je jasno naglasio da odluke koje ostaju izvan sudske kontrole stvaraju prostor za arbitrarnost i potencijalni pritisak.

Kolektivni premještaji, osobito u kontekstu profesionalnih neslaganja ili osjetljivih predmeta, mogu ostaviti dojam institucionalne odmazde ili zastrašivanja. Takva percepcija sama po sebi šteti povjerenju građana u nepristranost sudova.

Naglašavamo:

          •         sudac mora biti zaštićen od premještaja koji može djelovati kao sankcija,

          •         organizacija rada suda ne može biti paravan za mjere koje zadiru u profesionalni integritet,

          •         izostanak transparentnosti dodatno produbljuje sumnju u legitimnost odluka.

Zaštita sudske neovisnosti nije pitanje interesa pojedinaca, već obrane ustavnog poretka i prava svakog građanina na pošteno suđenje.

Obzirom da iz dostavljenog prijedloga I. Izmjene i pritužbi sudaca jasno proizlazi da se suci masovno degradiraju bez njihove suglasnosti i bez ikakve stvarne potrebe na druge odjele i Stalne službe to se opravdanim postavlja pitanje radi li se o neznanju nove predsjednice suda ili se provodi odmazda prema određenim sucima.

Naime, upućivanje dugogodišnjih sudaca sa kaznenih i parničnih odjela, koji su kroz cijeli sudački staž uredno obnašali sudačku dužnost na rješavanje prekršajnih predmeta u Stalnim službama, koje predmete mogu rješavati i sudski savjetnici i premještaj vise od deset sudaca unatoč njihovom protivljenju ukazuje na opravdanu sumnju, a kada se uzme u obzir, poznavajući odnose na Općinskom sudu u Zadru, o kojim sucima je riječ, da se radi upravo o odmazdi, a ne upravljanju sudom.

Ovakav prijedlog će izazvati nesagledivu štetu strankama u postupcima koji se vode pred 17 sudaca koji se premještaju, doći će do odugovlačenja postupka, ponovnog upoznavanja novih sudaca sa novim predmetima, ponovnog zakazivanja rasprava, ponovnog izvođenja istih dokaza, a prema dostavljenim podacima radi se od preko 10.000 stranaka, što će rezultirati nepotrebnom i znatnom povećanju troškova za stranke i produljenjem postupaka.

Da se radi o odmazdi, a ne stvarnim potrebama ukazuje i činjenica da se suci sa ovršnog odjela prebacuju na parnični odjel, na kojem nikada nisu radili i nemaju potrebna znanja, a sa parničnog odjela na ovršni odjel na kojem nikada nisu radili i nemaju potrebna znanja. Nedavno imenovane suce, bez ikakvog ozbiljnog radnog iskustva postavlja se na mjesta predsjednika odjela na koje se u pravilu stavljaju najiskusniji suci. Na koji način predsjednica suda može opravdati svoje obrazloženje da će se time unaprijediti rad suda, rasporedom predmeta u rad sucima koji nikada do sada nisu radili na takvim predmetima? Jedino što se ovako radikalnim i bespotrebnim potezima kojima se premješta gotovo 40% sudaca Općinskog suda može postići jest izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti, a što ne može biti slučajno.

Za ukazati je da se radi o sucima koji su na odjelima na kojima trenutno rade u potpunosti uredno obnašali svoju sudačku dužnost dugi niz godina i ispunjavali okvirna mjerila.

Posebno je za napomenuti da će ovakvim postupanjem zasigurno doći do podnošenja novih zahtjeva za suđenjem u razumnom roku, a čime će nastati izravna materijalna šteta Republici Hrvatskoj.

Ukoliko se ne osigura stvarna i učinkovita pravna zaštita, postoji ozbiljan rizik da će Republika Hrvatska biti izložena odgovornosti pred međunarodnim sudovima, a kako jasno proizlazi iz premeta Bilinski protiv Poljske koji je vođen pred Europskim sudom za ljudska prava.”

                                                                               Udruga hrvatskih sudaca, Ogranak Zadar

Na svečanoj proslavi Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu redovita profesorica na Odjelu za informacijske znanosti i tehnologije Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marijana Tomić primila je Nagradu za izniman doprinos u razvoju knjižnične djelatnosti.

Dan Knjižnice tradicionalno se obilježava 22. veljače, na dan dovršetka Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, najstarije knjige otisnute na hrvatskome jeziku i pismu, hrvatskoj glagoljici. Taj povijesni nadnevak simbolički povezuje početke hrvatske tiskane riječi s današnjom ulogom NSK kao vodeće ustanove hrvatske kulture i znanosti i središnje ustanove hrvatskoga knjižničnog sustava.

Kao najznačajniji baštinski i izdavački projekt u prošloj godini istaknuto je objavljivanje monografije Incunabula Croatica urednice Marijane Tomić. Knjiga je kruna višegodišnjega projekta Hrvatski prvotisci i važan doprinos sustavnomu predstavljanju hrvatske inkunabulističke baštine domaćoj i međunarodnoj javnosti.