U prometnom sektoru 2026. godina donosi završetak niza cestovnih i željezničkih projekata te dovršetak radova na novom sustavu naplate cestarine koji trebao biti pušten u punu primjenu početkom 2027. godine.

Prema najavama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u  2026. godini planira se početak izgradnje dionice Križišće – Selce na autocesti A7, dionice Rudine – Osojnik na A1, izgradnji nadvožnjaka preko zagrebačkog ranžirnog kolodvora sa spojem na Sarajevsku ulicu te izgradnji novih čvorova na mreži autocesta: Požega na A3, Andrijevci na A5, Žažina na A11, kao i radovi dogradnje čvora Split na A1 na dionici Dugi Rat-Omiš.

U planu su i radovi proširenja Obilaznice grada Zagreba između čvorova Zagreb zapad i Lučko, dok se na autocesti A2 Zagreb – Macelj tijekom 2026. godine planira početak radova na proširenje dionice sa jednim kolnikom u rješenje sa dva kolnika (puni profil autoceste) na dionici Krapina – Đurmanec.

U 2026. godini planiran je i dovršetak spojne ceste čvorište Sisak – Sisak te nekoliko velikih cestovnih zahvata, među kojima su rekonstrukcija raskrižja Širina–DC8 u Solinu, dionica brze ceste DC10 Križevci – Kloštar Vojakovački i obilaznica Fužine.

Tijekom ove godine u planu je i postavljanje svih 212 portala novog sustava naplate cestarine s pripadajućom opremom, kao i opremanje 140 staza za brzu registraciju vozila. Novi sustav naplate cestarine s kojim naplatne kućice odlaze u povijest, trebao bi biti operativan početkom 2027. godine.

Kada je riječ o željeznici, planovi uključuju puštanje u promet šest elektro-dizelskih vlakova za povezivanje Zagreba i Splita. Očekuje se nastavak provođenja projekata besplatnog prijevoza vlakom za djecu, učenike, redovne studente, umirovljenike i osobe starije od 65 godina, kao i uvođenje pilot-projekta besplatnog prijevoza za osobe s invaliditetom. 

Nastavit će se s investicijskim ciklusom u području željezničke infrastrukture, ne samo na koridorskim prugama već i na lokalnim i regionalnim prugama, te je u planu u idućim godina uložiti gotovo šest milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo tisuću kilometara pruga.

Za projekt Hrvatski Leskovac – Karlovac dio radova je završen, dok se izvođenje preostalih radove očekuje  početkom ove godine, s rokom završetka do kraja 2029.

U tijeku je i natječaj za radove na najvećem projektu u povijesti HŽ Infrastrukture – za obnovu više od 83 kilometara  pruge Dugo Selo – Novska vrijedne 620 milijuna eura. Očekuje nas također završetak projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica.

Nastavlja se obnova regionalnih i lokalnih pruga koji se sufinanciraju putem državnog proračuna sredstvima iz kredita Europske investicijske banke u iznosu od oko 900 milijuna eura, kao i s obnovom zrakoplovne flote.

Naime, hrvatski nacionalni avioprijevoznik, Croatia Airlines,  u 2026. godini očekuje sedam novih zrakoplova Airbus A220.

Osigurana su i sredstva za završetak projekta obnove putničkog terminala na Zračnoj luci Osijek u iznosu 11 milijuna eura.

U 2026. godini očekuje se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama radi što lakšeg i bržeg uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta uz što niže troškove.

Pretežno je vedro u većem dijelu zemlje, dok u kopnenim krajevima mjestimice ima magle i niske naoblake, osobito u središnjim predjelima. U nastavku ponedjeljka prevladavat će većinom sunčano, bura će na moru slabjeti i okretati na sjeverozapadnjak. Utorak će početi većinom sunčano, no tijekom dana će prolazno biti naoblake, može pasti i koja kap kiše duž Jadrana.

Srijeda će biti uglavnom suha, na Staru godinu prevladavat će većinom sunčano, no poslijepodne i navečer će rasti naoblaka u kopnenim krajevima. Ipak, zadržat će se uglavnom suho. Večer i noć će biti hladni u kopnenim krajevima, planirate li dočeka na otvorenom, toplo se odijenite. U četvrtak će zapuhati jugozapadnjak i jugo, prema večeri će se navlačiti naoblaka, treba računati na kišu duž Jadrana, najprije, na planinama je moguć snijeg.

Petak također donosi kišovite prilike, osobito duž Jadrana i uz Jadran, gdje mjestimice može biti i izraženijih pljuskova s grmljavinom.

Kosovo, u suradnji s Albanijom i Hrvatskom, planira pokrenuti proizvodnju oklopnog vozila “Shota”, što bi bio prvi zajednički program takve vrste na Balkanu. Vijest je potvrdio vršitelj dužnosti kosovskog ministra obrane Ejup Maqedonci, navodeći da su razgovori s Albanijom u završnoj fazi, nakon čega će se sporazum proširiti i na Hrvatsku, piše Klix.ba.

Prvi zajednički projekt na Balkanu
Maqedonci je u intervjuu za emisiju “60 minuta”, koji je prenio portal Koha, izjavio kako su partneri već postigli načelni dogovor o zajedničkom razvoju i proizvodnji vozila albanskog dizajna. Prema njegovim riječima, proizvodnja bi bila geografski raspoređena, tako da bi svaka zemlja bila zadužena za izradu različitih komponenti. Ako se projekt ostvari, bit će to prvi put da tri balkanske države zajedno proizvode vojno oklopno vozilo, koje bi služilo njihovim oružanim snagama, ali i bilo namijenjeno izvozu.

Ova inicijativa nastavak je memoranduma o suradnji u području obrane i sigurnosti koji su Kosovo, Albanija i Hrvatska potpisale u ožujku u Tirani, a koji ostavlja otvorenu mogućnost za uključivanje i drugih zemalja.

Jačanje kosovskih oružanih snaga
Maqedonci je također naglasio kako Kosovske sigurnosne snage napreduju brže od očekivanog, premašivši ciljeve postavljene u Sveobuhvatnom planu tranzicije iz 2018. godine. Potvrdio je da Kosovo već koristi sustave za protudronsko djelovanje te razmatra daljnje jačanje tih sposobnosti.

Gledajući unaprijed, Kosovo planira krenuti prema punoj vojnoj operativnosti već od sljedeće godine, što uključuje nabavu sustava protuzračne obrane i helikoptera. Maqedonci je otkrio da se vode razgovori s Pentagonom o potencijalnoj nabavi helikoptera, istaknuvši kako Sjedinjene Američke Države i Turska ostaju glavni obrambeni partneri Kosova, uz širenje suradnje i s Njemačkom, Italijom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Hrvatskom i Češkom.