Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Predstavljena knjiga „Diplomatski pečat – sasvim osobno“ 

Objavljeno

-

na Sveučilištu u Zadru, u okviru obilježavanja Dana grada Zadra, predstavljena je knjiga „Diplomatski pečat – sasvim osobno” (drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje), autora i urednika Gorana Bandova, Jelene Perleta i Ivane Petrović. Uz autore, knjigu su predstavili nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić i veleposlanik Ivan Mašina, dok je pozdravnu riječ uputio rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

– U Zadru su tijekom prošlosti djelovali brojni istaknuti pojedinci koji su imali važne diplomatske uloge, a Zadar je u europskim razmjerima katkad bio važno središte diplomatskih aktivnosti. Primjerice, biskup Donat bio je jedan od posrednika između Bizantskog i Franačkog Carstva te je imao važnu ulogu u sklapanju Aachenskog mira 812. godine. Zadar je četiri stoljeća kasnije bio poprište ratnog sukoba i velikoga diplomatskog skandala kada su ga križari s Mlečanima osvojili u Četvrtom križarskom ratu 1202. godine. Međutim, stoljeće i pol nakon te tragične epizode, naš je grad 1358. godine postao mjesto obilježeno sklapanjem mirovnog sporazuma kojim je kralj Ludovik Veliki Anžuvinac prisilio Veneciju da mu prepusti svoje istočnojadranske posjede od Istre do Drača. Uzimajući u obzir te povijesne okolnosti, u ovoj se pak prigodi treba posebno osvrnuti na činjenicu da su hrvatski diplomati u raznim prigodama u počecima moderne samostalne hrvatske države, kako se vidi u knjizi o kojoj će večeras biti riječ, predstavljali i na poseban na čin branili našu opstojnost na svjetskoj karti zajednice slobodnih naroda – istaknuo je rektor Faričić.

Na te slavne dane hrvatske diplomacije podsjetio je nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, koji je ispričao nekoliko epizoda koje jasno oslikavaju kakve je izazove trebalo savladati na putu do samostalnosti i ulaska u euroatlantske integracije.

– Ova knjiga na inteligentan i duhovit način pokazuje kako se stvarala vanjska politika i diplomacija kroz razne anegdote sudionika. Kada je predsjednik Tuđman 1991. godine prekinuo pregovore s predsjednicima republika bivše države, jer je Milošević želio samo Veliku Srbiju, te raspisao referendum o samostalnosti, reakcije međunarodne zajednice bile su takve da smo imali podršku Svete Stolice, Aloisa Mocka, velike hrvatske prijateljice Margaret Thatcher koja tada više nije bila na vlasti – i nikoga više. Naš cilj bio je dobiti međunarodno priznanje i postati članica Ujedinjenih naroda, naš san bili su Europska unija i NATO. Sada smo zahvaljujući diplomatskim aktivnostima i radu ove Vlade ušli u Schengen i Eurozonu, a ako Bog da, uskoro ćemo ući i u OECD. Naš san je ostvaren – istaknuo je Granić.

Veleposlanik Mašina rekao je kako je pratio nastanak knjige, koju su pisali ljudi koji su od početka radili na priznanju i međunarodnom pozicioniranju Hrvatske.

– Svi oni na svoj osoban način progovaraju o svojim diplomatskim dostignućima i iskustvu života u diplomaciji. Iz svog iskustva mogu reći kako je riječ o zahtjevnom pozivu u kojemu jedan dan moraš biti u šatoru s Gadafijem, a drugi na gala večeri u Parizu – rekao je Mašina.

Bandov je kao vrijednost knjige istaknuo to što ona ne govori samo o hrvatskoj diplomaciji, nego i o tome što je Hrvatska dala u europskoj i svjetskoj dimenziji. Perleta se prisjetila brojnih doajena hrvatske diplomacije koji su stvarali knjigu, a u međuvremenu su preminuli, dok je Petrović rekla da je diplomacija poziv koji nije ugodan, često je naporan do krajnjih granica, ali se nijedan rat ne može završiti bez diplomatskog angažmana.

Program je glazbenim nastupom uveličala jedna od najboljih mladih hrvatskih pjevačica, Nina Vujević.

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu