magazin
REVIJA MEDITERANSKOG FILMA U KINO ZONI / Tri večeri posvećene ljudima i valovima Mediterana
U sklopu projekta „Mediteran – između valova i ljudi“, zadarske udruge Mala filozofija i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) organiziraju trodnevnu Reviju mediteranskog filma u Zadru. Revija se odvija u okviru programa „30 dana za 30-godišnjicu Euro-Mediterana“ uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu.
Program donosi tri pažljivo odabrana naslova koji kroz različite estetske pristupe i društvene perspektive govore o stvarnim i simboličnim obalama Mediterana – njegovim izazovima, tjeskobama i ljepotama. Ulaz na sve projekcije je slobodan.
📍 Providurova palača, Zadar
📅 4. – 6. studenoga 2025.
📽 4. studenog u 20.30 h “𝐆𝐥𝐮𝐡𝐚”
Ángela je mlada gluha žena koja čeka dijete sa svojim čujućim partnerom Héctorom. Kako vrijeme odmiče, Ángelini strahovi vezani za majčinstvo rastu, a nakon rođenja kćeri bori se s ispunjavanjem majčinske uloge u svijetu neprilagođenom gluhim osobama, ali i s Héctorovim nerazumijevanjem…
Snažna i dirljiva drama redateljice Eve Libertad polubiografska je priča glavne glumice Miriam Garlo. Koristeći španjolski znakovni jezik i dosjetljive zvučne efekte, film autentično prikazuje život gluhe žene koja se suočava s odgojem djeteta u svijetu kojem osjeća da ne pripada.
Premijerno je prikazan u programu Panorama filmskog festivala u Berlinu gdje je osvojio nagradu publike za najbolji film, a odnio je i glavnu nagradu na Festivalu Mediteranskog filma Split.
📽 5. studenog u 20 h “𝐒𝐚𝐧𝐝𝐫𝐚”,
Film “Sandra” talijanskog majstora Luchina Viscontija je mračna, raskošna melodrama, moderna adaptacija mita o Elektri i Orestu, smještena u drevni grad Volterru u Toskani. Radnja prati Sandru (Claudia Cardinale), mladu Talijanku koja se, u pratnji svog američkog muža, vraća u obiteljsku vilu kako bi prisustvovala ceremoniji posvećenoj njezinom ocu, židovskom znanstveniku ubijenom u nacističkom logoru.
Njezin povratak ponovno rasplamsava intenzivnu, incestuoznu vezu s bratom Giannjem, s kojim dijeli uvjerenje da su njihovi majka i očuh odgovorni za očevu smrt. Film postaje gotika modernizma, gdje se obiteljski dekadencija, dekadentna tjeskoba i povijesna trauma (nacizam i antisemitizam) prepliću unutar raskošne, ali propadajuće aristokratske vile. Visconti koristi stiliziranu kinematografiju i naglašene emocionalne sukobe kako bi prikazao unutrašnji raspad Sandre, čiji se napeti odnosi i opsesija prošlošću sudaraju s njenom nemogućnošću suočavanja sa stvarnošću.
Film je osvojio Zlatnog lava na Venecijanskom filmskom festivalu 1965. godine, a prikazujemo ga u sjećanje na nedavno preminulu divu talijanske kinematografije – Claudiu Cardinale.
📽 6. studenog u 18 h “𝐍𝐚𝐬𝐥𝐣𝐞𝐝𝐧𝐢𝐤”
Drugi dugometražni film francuskog redatelja Xaviera Legranda (poznatog po izvrsnom debiju Skrbništvo), napet je psihološki triler koji se vješto transformira iz elegantne perzentacije svijeta visoke mode u klaustrofobični košmar.
Film prati Elliasa Barnèsa (Marc-André Grondin), uspješnog mladog kreativnog direktora pariške modne kuće, čiji se stresni život vrti oko glamura i visokog društva. Iako se čini da je na vrhuncu karijere, Ellias počinje osjećati bol u prsima. Kada neočekivano umre njegov otuđeni otac u Montrealu, Ellias odlazi riješiti formalnosti, no tamo otkriva mračnu i šokantnu obiteljsku tajnu.
Legrand majstorski gradi sporu, ali stalno rastuću prijetnju. Koristi atmosferu i minimalizam da bi gledatelja uvukao u spiralu nelagode, gdje Ellias shvaća da je naslijedio mnogo gore od očevog slabog srca. Film je tragedija o toksičnoj muškosti i naslijeđenom zlu koja plijeni discipliniranom kontrolom nad kamerom i sposobnošću da stvori intenzivno i šokantno kino iskustvo.
magazin
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
Zadarski glazbenici tu su pjesmu otpjevali davne 1994. godine
U vrijeme Božića pjesma grije dušu, a znaju to dobro i zadarski glazbenici koji su se okupili nakon više od tri desetljeća kako bi ponovno snimili pjesmu “Božić u Zadru”. Tekst za pjesmu koja je snimljena 10. prosinca 1994. godine napisao je Davor Žagar, a uglazbio ju je Nenad Nakić-Njake. Bila je to pjesma koja je bila odraz zadarske nade, mira i ljubavi iz vremena ratom namučenog Zadra.

Inicijativa za okupljanje glazbenika krenula je iz Grada Zadra, a za sve je kriv jedan DVD u kojem žuti vlakić ’96. godine vozi po Polutuoku, a u podlozi svira upravo pjesma “Božić u Zadru”. Bila je to idealna prilika da se pozove zadarske glazbenike: Amendu, Gogu, Davora, Rikija, Simu, Tomu, Mladena, Jeru i Daria da se ponovno okupe i naprave “remake” zadarske božićne pjesme.
– Nije bilo upitno kad su nas zvali. Prvo, prošlo je puno godina, a svi smo hvala Bogu na broju, i evo – da se podružimo i da osvježimo pjesmu. Divota. Božić je. – kazao je glazbenik Rikardo Perković.

Iskusnijim kolegama, pridružila se i mlađa generacija zadarskih glazbenika i to na poziv Saše Miočića iz Koncertnog ureda Zadar koji je zadužen za novi aranžman pjesme.
– Zvao me Sale da sudjelujem u projektu i nije ni završio rečenicu, a ja sam rekla: Može! – govori Matea Biloglav, voditeljica A.K.A. Crescenda koja je u vrijeme kad je pjesma nastala imala tri godine.
Trideset i jednu godinu poslije zadarski glazbenici pokazali su zajedništvo, baš kao nekad, i bio je dovoljan jedan telefonski poziv kako bi se svi okupili i još jednom potaknuli duh zadarskog Badnjaka i Božića. U idućim danima bit će gotov i spot za što je zaslužan Igor Goić iz Kreathia studija.

– Hvala svima što su se odazvali. Ovo budi posebnu emociju u svinma nama i sve nas podsjeća da su nam nada, ljubav, mir i vjera u životu itekako potrebni – kazao je gradonačelnik Šime Erlić te se posebno zahvalio obitelji Nenada Nakića – Njake i Davoru Žagaru koji su autori ove pjesme, na podršci i povjerenju.
Podsjetimo se kako je to izgledalo 1994.:
magazin
Koliko zarađuju hrvatski influenceri? Prihodi su im sve veći, ali ih brine jedna stvar
Zagrebačka agencija Dialog komunikacije predstavila je rezultate istraživanja DIABLOG, najnovijeg i najopsežnijeg pregleda domaće industrije kreatora sadržaja. Kako funkcionira influencer marketing, kolika je zarada, koji su izazovi s kojima se influenseri susreću… za Novi dan govorila je Marina Čulić Fischer, direktorica Dialog komunikacija
“Posljednje istraživanje provedeno je 2020. godine. Scena se promijenila u tih pet godina. Sazrela je. Influenceri imaju i stalni posao, ali se infuencer marketingom bave dosta ozbiljno. Troše u prosjeku između osam i 10 sati tjedno. To im je dosta važan izvor prihoda”, kaže Čulić Fischer i dodaje da usporedba dvaju razdoblja jasno pokazuje kako je hrvatski influencer marketing u pet godina prošao kroz značajnu profesionalizaciju i rast prihoda, ali i da se suočava s novim izazovima kao što su negativan stav javnosti i regulacija, posebno u kontekstu suradnji s brendovima i korištenja AI alata.
Rezultati istraživanja
Prema rezultatima istraživanja, 47,6% kreatora u influencer marketingu je aktivno više od pet godina, što potvrđuje da se scena profilirala u stabilnu i profesionalnu industriju. Istodobno, čak 90,5% kreatora monetizira svoj sadržaj, a 38,1% influencer marketing navodi kao glavni izvor prihoda.
Koliko zarađuju?
Više od 46% kreatora zarađuje preko 1.000 eura mjesečno od svojih online aktivnosti, a 73,8% ih očekuje daljnji rast prihoda u sljedećoj godini.
“U Hrvatskoj ne postoje točni podaci ulaganja u influencer marketing, ali na svjetskoj razini taj broj doseže 33 milijarde dolara ulaganja”, kaže Čulić Fischer i dodaje da ispitanici kao najveću prepreku daljnjem poslovnom razvoju navode algoritme, odnosno pad organskog dosega.
Influencer marketingom upravljaju mlade žene
Industrija je i dalje izrazito ženska i urbana: 89,2% ispitanika su žene, a 69% ih živi u Zagrebu. I kreatori i njihova publika najdominantniji su u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, što jasno pozicionira influencer marketing kao tržište kojim upravljaju mlađe odrasle žene.
Instagram i dalje prvi izbor
Čulić Fischer kaže da TikTok najviše raste u odnosu na druge platforme iako još ne zauzima broj jedan.
“Nama je Facebook dugo bio broj jedan, ali tu su se stvari malo promijenile. Instagram je apsolutno sada prvi. Svi kreatori koji su sudjelovali u istraživanju (100%) aktivni su na Instagramu. TikTok koristi 78,6% ispitanika, što ga čini drugom najvažnijom platformom”, otkrila je Čulić Fischer i dodala da je dominantni sadržajni trend kratki video. Najpopularnije teme i dalje su lifestyle, ljepota, moda i putovanja.
Korištenje AI-a mora biti označeno
Više od polovice kreatora (54,8%) pozdravlja regulaciju influencer marketinga.
“Postoji samoregulacija. Tu imamo dva važna faktora, a to su upotreba AI-a i suradnja s brendovima. Jedno i drugo je važno naznačiti”, kaže Čulić Fischer.
Istraživanje je pokazalo i da se većina slaže da je transparentnost nužna, kako u kontekstu suradnji s brendovima, tako i u kontekstu korištenja AI alata u kreiranju sadržaja. Kreatori smatraju da AI treba označiti onda kada čini bitan dio sponzoriranog sadržaja.
Autentičnost je valuta povjerenja
Autentičnost za ispitanike predstavlja ključnu osobnu vrijednost: 82,1% je smatra “jako važnom”, a većina navodi da povjerenje publike gradi prvenstveno birajući suradnje s brendovima u koje osobno vjeruju.
Čak 93% kreatora sadržaja barem jednom je odbilo suradnju s brendom zbog nesklada s vlastitim uvjerenjima.
Najveći problem – negativan stav javnosti
Velika većina ispitanika (74,7%) smatra da je negativan stav javnosti najveći problem domaće influencer scene. Kreatori ističu kako taj stav utječe na percepciju profesionalizma, kvalitetu sadržaja i poslovne prilike.
Gledajući unaprijed, kreatori svoj razvoj vide u kvalitetnijoj produkciji, većoj povezanosti s medijima i širenju na offline aktivnosti, što potvrđuje da domaća scena ulazi u novu fazu razvoja koja će oblikovati iduće razdoblje influencer marketinga u Hrvatskoj.
magazin
ADVENT U ZADRU / Klapa Puntamika večeras predstavlja novi božićni hit!
Klapa „Puntamika” s Denisom Maričićem nastupit će na „Adventu u Zadru” večeras, u utorak od 19:30 sati na Trgu Petra Zoranića, dok će pola sata kasnije na zadarskoj Tržnici u sklopu „Božićnog gramofona” DJ Antonio u Studio Advent programu puštati regionalnu alternativnu glazbu.
Dakle, alternativci će biti na „alternativnoj” lokaciji, dok će na adventskoj pozornici nastupiti popularna zadarska klapa, gotovo odmah nakon promocije nove pjesme na CMC-ju i zahuktalih priprema za treći album koji samo što nije ugledao svjetlo dana. „Croatia Records” spot za pjesmu „Božić je u svitu” već je pustila na svom YouTube kanalu.
– Na adventskom koncertu imat ćemo premijeru te božićne pjesme uživo, a to mi je posebno drago. Inače atmosfera je radna, savršena, letimo i stižemo na sve strane – kaže Denis Maričić iz Puntamike, Zadranima poznatiji kao Dendo. Maričić je autor glazbe i teksta za legendarnu pjesmu „Oči boje lavande”, kao što je uostalom i potpisnik pjesama klape Puntamika.
Uz stare, dobre, okušane i opjevane hitove, zadarska će klapa dio pjesama s novog albuma predstaviti na adventskoj pozornici. Iza Maričića su dva albuma bratskog dua „Denis & Pino”, dok je treći album Puntamike u pripremi.
– Predstavit ćemo dio pjesama s albuma koji će se zvati „Dite Dalmacije”. Izaći će početkom sljedeće godine, ne znam točno kada, ali bit će vrlo skoro. Što se koncerta tiče, imamo dovoljno naših lijepih pjesma sa svih tih albuma – govori Maričić. Klapa Puntamika nastupila je nekoliko puta na „Adventu u Zadru” i kao svim izvođačima, pogled s pozornice na šušur Trga Petra Zoranića posebna je vrijednost koncertnog nastupa.
– Ugodno je, zaista je jako lijepo. Inače volim napraviti đir i doći do adventskog trga. Ne baš svaki dan, ali „Advent u Zadru” kao događaj nikad ne propuštam – poručuje zadarski glazbeni autor. Koncert klape Puntamika počinje u 19:30 sati, a ulaz je slobodan.
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
-
Tech4 dana prijeDolazi pomrčina stoljeća: 15.000 kilometara tame prekrit će Zemlju
-
Sport5 dana prijeFOTOGALERIJA / Prvaci Hrvatske iz “RK Zadar 2013” na prijemu kod gradonačelnika Erlića







