ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Svečano proslavljena 20. godišnjica Odjela za ekonomiju
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano obilježena 20. godišnjica Odjela za ekonomiju. Bila je to prilika za sagledavanje svega što je na Odjelu do sada napravljeno, dodjelu nagrada zaslužnim pojedincima, ali i pogled u budućnost prema onome što i ovom području ljudske djelatnosti donosi umjetna inteligencija.
Pročelnik Odjela za ekonomiju doc. dr. sc. Jurica Bosna zahvalio je svojim prethodnicima Aleksandri Krajnović i Aniti Peši te profesorima, studentima i partnerima koji su gradili ovu uspješnu priču.
– Danas imamo dva Odsjeka, izvodimo tri studijska programa te nas je na Odjelu više od 20 nastavnika. Za nas, kao relativno mali odjel u odnosu na druge, velike ekonomske fakultete, to je značajno postignuće. Povezujemo se s lokalnom zajednicom kroz različite aktivnosti, od radionica za djecu do edukacija i projekata s umirovljenicima. Na taj način u potpunosti ostvarujemo svoju misiju — znanje i ljubav prema ekonomiji prenosimo široj društvenoj zajednici. Odjel za ekonomiju danas je mjesto susreta znanosti i prakse, profesora i studenata, gospodarstva i Sveučilišta, zajednica koja stvara, povezuje i potiče razvoj, istaknuo je Bosna.
Odjelu je obljetnicu čestitao i župan Josip Bilaver, koji je „bio nekoliko godina premlad” da bi upisao Ekonomiju u Zadru, pa je studirao u Zagrebu.
– Sa Sveučilišta izlazite potpuno spremni za poslove koji su traženi. Otvaraju se brojne prilike i mogućnosti, puno je novih ulaganja i projekata koje ćete vi naslijediti i voditi. Nema jamstva da će ekonomija za tri godine biti ista kao danas, vjerujem da ćete vi uz svoje potencijale odgovoriti na izazove vremena koje dolazi, rekao je župan Bilaver.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić upozorio je kako se u primorskom dijelu Hrvatske sve više oslanjamo na turizam, koji postaje izuzetno monopolistički pozicioniran u odnosu na druge djelatnosti i bez potrebne komplementarne veze s drugim aspektima gospodarstva.
– Zbog toga su nam važni kompetentni ekonomisti kako bi upravljali isplaniranim i kako bi provedba bar dijelom bila onakva kako smo zacrtali u našim strateškim dokumentima.
Stupovi ekonomije i ekologije često su nam različiti, jednima je na prvom mjestu osigurati društveni i gospodarski razvitak s unaprjeđenjem općih životnih uvjeta, a da se zanemaruje prostor u kojem se taj razvoj zbiva i koji nije moguće tretirati kao resurs beskonačnoga trajanja. Ima i onih koji ne bi htjeli da se događa bilo kakav razvoj. Greška je što su to „ili pristupi”, a ne „i-i”, a umijeće je postići harmoničan odnos između potreba razvitka i čuvanja dragocjene prirode i kulture, ne samo kao sastavnice baštine ili razvojnog resursa, već kao nečeg što nam je sastavni dio života i što nije bez granica, istaknuo je rektor Faričić.
Na svečanosti su dodijeljene i nagrade za doprinos znanstvenom, nastavnom i stručnom razvoju Odjela za ekonomiju, a dobili su ih prof. dr. sc. Anita Peša, izv. prof. dr. sc. Ivica Zdrilić, Emilija Stura, Josipa Perkov, dr. sc. Ive Botunac, Udruga Treća dob i tvrtka Digital Park d.o.o.
Nakon pozdravnih govora i dodjela nagrada održana je panel rasprava pod nazivom „Hoće li nas AI zamijeniti – ili unaprijediti?” kojim je moderirao prof. dr. sc. Mladen Rajko, a sudjelovali su doc. dr. sc. Ante Panjkota, dr. sc. Ive Botunac i dr. sc. Tomislav Petković. Panel rasprava bila je prilika za razgovor o transformativnoj ulozi umjetne inteligencije u gospodarstvu, obrazovanju i društvu, te o pitanjima kako AI mijenja tržište rada, menadžment i vještine budućnosti. Prije panela prikazan je promotivni film o 20 godina Odjela za ekonomiju, a svečanost je svojim nastupom uveličao glazbeni ansambl Ars Cantabile.
ZADAR / ŽUPANIJA
Zadarska županija osigurala 223 tisuće eura za dječja igrališta i vježbališta u 19 gradova i općina
Zadarska županija nastavlja s programom sufinanciranja opremanja i uređenja dječjih igrališta i vježbališta na otvorenom. Nakon provedenog Javnog poziva, iz županijskog proračuna odobreno je ukupno 223.051,29 eura za projekte 19 gradova i općina.
Cilj programa je osigurati djeci sigurne i kvalitetno opremljene prostore za igru, a stanovnicima svih generacija dodatne sadržaje za druženje, rekreaciju i boravak na otvorenom. Ulaganjem u takvu infrastrukturu Zadarska županija želi pridonijeti kvaliteti života u lokalnim zajednicama i stvaranju boljih uvjeta za mlade obitelji.
Na Javni poziv za sufinanciranje opremanja i uređenja igrališta za djecu i vježbališta na otvorenom iz Proračuna Zadarske županije za 2026. godinu pristiglo je 26 zahtjeva. Nakon pregleda i analize prijava utvrđena je lista 19 projekata koji ispunjavaju uvjete Programa, a prednost su imali gradovi i općine koji sredstva iz ovog programa nisu dobili tijekom 2025. godine.
– Obećali smo izgradnju i uređenje 100 novih dječjih i sportskih igrališta diljem Zadarske županije, a s ovih 19 projekata stigli smo gotovo do polovice zacrtanog cilja. Želimo da djeca u svakom dijelu naše županije imaju sigurno i kvalitetno mjesto za igru, a mladi i obitelji sadržaje koji pridonose kvalitetnijem životu u njihovoj sredini – poručio je župan Josip Bilaver.
Najviši mogući iznos županijske pomoći po pojedinačnom projektu iznosio je 12.000 eura, dok je udio sufinanciranja određen prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave te se kretao od 80 do 100 posto prihvatljivih troškova.
– Dječja igrališta i vježbališta nisu samo komunalna infrastruktura, nego mjesta okupljanja, druženja i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena. Nastavit ćemo ulagati u ovakve projekte u suradnji s našim gradovima i općinama – dodao je župan Bilaver.
Najviši iznos od po 12.000 eura odobren je Gradu Zadru te općinama Galovac, Kali, Kolan, Novigrad, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Škabrnja, Tkon, Vir i Zemunik Donji.
Gradu Obrovcu odobreno je 11.717,56 eura, Općini Lišane Ostrovičke 11.377,56 eura, a Općini Gračac 7.956,25 eura.
Odobrena sredstva namijenjena su sufinanciranju opremanja i uređenja postojećih i novih dječjih igrališta te vježbališta na otvorenom, u skladu s projektima koje su prijavile jedinice lokalne samouprave.
Programom se ulaganja usmjeravaju u različite dijelove Zadarske županije, od gradskih i prigradskih sredina do otoka, Ravnih kotara i udaljenijih naselja, kako bi kvalitetni sadržaji za djecu, obitelji i rekreativce bili što dostupniji svim stanovnicima.
ZADAR / ŽUPANIJA
„DONESI ČEP ZA SKUPI LIJEK“ / Nakon deset godina završava humanitarna akcija zadarske Čistoće
“Poštovani sugrađani,
humanitarna akcija „Donesi čep za skupi lijek“, koju je Čistoća d.o.o. Zadar pokrenula još 2016. godine, nažalost se prekida zbog tehničkih razloga.
Slijedom navedenoga, obustavlja se i prikupljanje čepova na lokacijama Čistoće d.o.o.: u upravnoj zgradi Društva na adresi Stjepana Radića 33, u poslovnici Društva na Poluotoku, na adresi F. Grisogona 17, te u reciklažnim dvorištima u Diklu i Gaženici.
Ovim putem želimo iskreno zahvaliti svim građanima koji su se tijekom svih ovih godina uključivali u akciju, prikupljali čepove i svojim sudjelovanjem pomagali oboljelima.
Prikupljeni čepovi donirani su udrugama oboljelih, čime su osigurana sredstva za nabavu potrebnih lijekova i pružena pomoć onima kojima je bila najpotrebnija.
Hvala vam na svakom doniranom čepu, na vašem trudu, solidarnosti i humanosti. Vaš odaziv tijekom svih ovih godina pokazao je koliko zajedničkim djelovanjem možemo učiniti za druge.
Nadamo se da ćete nas podržati i odazvati se i u budućnosti, ako se pokrenu nove humanitarne akcije.
Hvala svima koji su sudjelovali i bili dio ove lijepe humanitarne priče.
Vaša Čistoća d.o.o.”
ZADAR / ŽUPANIJA
PODRŽITE JE SVOJIM GLASOM! / Mobilna ljekarna – brodica Zadarske županije u finalu izbora za najbolji EU projekt!
Projekt Zadarske županije „Mobilna ljekarna – brodica za otoke Zadarske županije“ ušao je u finale ovogodišnjeg Izbora za najbolji EU projekt, u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici.
Među gotovo 50 prijavljenih projekata iz cijele Hrvatske, stručni žiri odabrao je 36 finalista u svim kategorijama, a među 18 projekata finalista u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici nalazi se i projekt Zadarske županije kojim se stanovnicima otoka želi osigurati bolja dostupnost ljekarničke skrbi.
Glasanje publike otvoreno je od 8. do 15. rujna 2026. godine, stoga pozivamo sve građane da podrže projekt Zadarske županije i svojim glasom pomognu da mobilna ljekarna – brodica osvoji titulu najboljeg EU projekta prema izboru publike.
Projekt C5.1. R1-I1 „Uvođenje usluge mobilne ljekarne u primarnu zdravstvenu zaštitu“ usmjeren je na povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite stanovnicima otočnih područja Zadarske županije. Mobilna ljekarna na brodici omogućit će da ljekarničke usluge budu dostupnije stanovnicima otoka, posebno onima koji zbog udaljenosti i prometne povezanosti teže dolaze do potrebnih lijekova i stručnog ljekarničkog savjetovanja.
Upravo je doprinos kvaliteti života lokalnog stanovništva jedan od ključnih razloga zbog kojih je projekt Zadarske županije prepoznat i uvršten među finaliste u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici.
Projekti koji u glasovanju publike dobiju najveći broj glasova osvojit će prvo, drugo odnosno treće mjesto u kategoriji Najbolji EU projekt prema mišljenju čitatelja Jutarnjeg lista.
Izbor za najbolji EU projekt provodi Jutarnji list u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj i portalom Župan.hr, uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Cilj izbora je predstaviti uspješne projekte financirane europskim sredstvima i pokazati njihov konkretan doprinos razvoju lokalnih i regionalnih zajednica.
Ovogodišnji natječaj bio je otvoren od 30. lipnja do 23. srpnja 2026. godine, a zaprimljeno je gotovo 50 prijava.
Podržimo projekt Zadarske županije koji zdravstvenu i ljekarničku skrb približava stanovnicima naših otoka.
Glasati se može do 15. rujna 2026. godine.
-
Sport2 tjedna prijeFOTO / Mario Mlinarić poveo Zadrane u formu
-
Hrvatska2 tjedna prijeZbog virusa Zapadnog Nila kreću hitne protuepidemijske mjere u Zagrebu: Evo što se sve provodi
-
Svijet2 tjedna prijeKada stiže prvi snijeg? Evo koja su predviđanja stogodišnjeg kalendara
-
Svijet2 tjedna prije“Kamenje gladi” ponovno se pojavljuje u Europi — što znače ta sablasna upozorenja iz prošlosti?




