Veliki trgovački lanci počeli su uvoditi takozvane digitalne cijene, odnosno elektronične etikete s cijenama na policama, a riječ je o praksi koja se u zapadnim zemljama članicama Europske unije provodi već godinama i kojoj se okreće sve veći broj zemalja.

Takav način utvrđivanja cijena provodi umjetna inteligencija na temelju ponude i potražnje što znači da se cijena jednom proizvodu može promijeniti i nekoliko puta u danu.

Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kažu da su im građani već počeli prijavljivati razlike u cijenama između one na policama i one na blagajni.

“Zvali su nas potrošači koji su u Lidlu doživjeli da se cijena proizvoda promijenila u svega nekoliko minuta, odnosno od trenutka kad je potrošač uzeo proizvod s police do trenutka kada mu se cijena očitala na blagajni”, kaže za Novi list Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Katalozi gube smisao

Pritom upozorava kako trenutno ne postoji način da se kontrolira trgovce u određivanju, odnosno mijenjanju cijena jer se sve bazira na principu ponude i potražnje, a potrošači bi tome trebali vjerovati jer to na zapadu funkcionira.

“Ni u jednom zakonu nije određen način na koji bi se kontroliralo trgovačke centre u određivanju cijena na ovakav način. Trgovci sami formiraju cijene, osim za onih 70 proizvoda koje je zamrznula Vlada, a na nama potrošačima je da odlučimo hoćemo li kupiti proizvod po toj cijeni ili nećemo, navodi Ana Knežević i dodaje da tjedni katalozi s cijenama zbog toga gube smisao i nama potrošačima ne znače ništa ako se cijene mogu promijeniti i nekoliko puta u danu.

Elektroničke etikete

Elektroničke etikete već su uveli Konzum, Kaufland i Lidl, ali ne za sve proizvode. S obzirom na činjenicu da se takve cijene određuju na već spomenutom principu ponude i potražnje, navala kupaca na jedan proizvod također će potaknuti rast cijene, iako je tog proizvoda na tržištu možda dovoljno i previše. Trgovci kažu da se time u Hrvatskoj uvodi tzv. dinamično određivanje cijena koje provodi algoritam bez potrebe ljudskog rada, odnosno zamjene etiketa na policama. Upravo zbog tog rasterećenja zaposlenika Sindikat trgovine pozdravlja uvođenje digitalnih cijena u Hrvatskoj.

“Puno radnih sati se troši na zamjene etiketa s cijenama, posebno prekovremenih sati, tako da će elektroničko određivanje cijena biti od velike pomoći radnicima jer će ih rasteretiti, ali i pojednostaviti im posao”, navodi predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić i dodaje da će elektroničke cijene najvjerojatnije uvoditi samo veliki trgovački sustavi, dok će malim trgovcima to biti preskupo.

Trgovci uvjeravaju da će digitalno određivanje cijena biti na korist i radnicima i potrošačima. Osim što će, kako tvrde, uštedjeti goleme količine papira za papirnate etikete, trebalo bi znatno smanjiti i velike količine hrane koju trgovački lanci bacaju zbog isteka roka trajanja jer će umjetna inteligencija automatski snižavati cijene proizvodima pred istekom trajanja.

Cijena visoka dokle god postoji potražnja

Stručnjak za sektor trgovine i bivši direktor Konzuma Dragan Munjiza napominje da digitalno određivanje cijena trgovci na tržnicama provode već čitavu vječnost i to na način da proizvodima snižavaju cijene pred zatvaranje tržnice samo kako bi ih prodali, a cijenu drže visokom dok god postoji potražnja kupaca.

U Konzumu navode da digitalne cijene nisu uveli zbog dinamičkog mijenjanja cijena, nego kako bi svojim zaposlenicima olakšali svakodnevni rad, a kupcima omogućili »još bolje iskustvo kupnje«. U Lidlu navode da pri utvrđivanju cijene uzimaju najbolji omjer cijene i kvalitete, dok u Kauflandu digitalne cijene imaju samo na odjelima pekarnice te voća i povrća.