Ovoga tjedna, kojemu još nije kraj, u Virovitici je 13-godišnjak na električnom romobilu s kacigom na glavi, ali bez dovoljno godina za legalno upravljanje, nakon sudara s osobnim automobilom pao na nogostup i zadobio ozljede. U Voćinu su istoga dana dvojica dječaka – stariji u dobi od 14, a mlađi tek 9-godišnjak, također na električnom romobilu doživjeli sudar s automobilom i zadobili ozljede.

Istoga dana, ali na Viru, puno gore je prošlo dvoje djece, oboje mlađe od 14 godina stradavši na električnom romobilu mnogo veće snage od zakonom dopuštene. Vozeći se njime na kolniku i bez zaštitnih kaciga u jednom trenuku su izgubili nadzor, pali i zadobili teške tjelesne ozljede. Ozljede dječaka koji je upravljao romobilom opasne su po život.

A ovoga ponedjeljka je u Vukovaru teške ozljede zadobila i 70-godišnjakinja koja je električnim romobilom kršeći tri propisa – vozeći prebrzo, kolnikom i bez zaštitne kacige, pala i završila u bolnici s teškim tjelesnim ozljedama.

To su samo neke ovotjedne prometne nesreće u kojima su stradali vozači svepopularnog prijevoznog sredstva. Baci li se pogled na crne kronike iz prošloga ili pretprošloga tjedna, a i onih ranijih, neizbježno se naiđe na niz sličnih vijesti. Stradavanja, srećom ne i pogibije na električnim romobilima, postaju prečesta pojava u Hrvatskoj.

Više od 250 stradalih ove godine

Početkom srpnja predstavnici MUP-a izvijestili su kako je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno čak 257 nesreća s ozlijeđenim osobama, od kojih 73 teško, koje su upravljale e-romobilima. Uz napomenu da je takvih nesreća vjerojatno bilo i više, ali nisu sve bile prijavljene.

Nakonferenciji za novinare održanoj 11.srpnja u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu upozoreno je na dramatičan porast broja teških ozljeda djece i adolescenata zbog padova s električnih romobila. Brojke stradalih, rečeno je tada, učetverostručene su u odnosu na prošlu godinu.

Postavši dotad već neizbježnim dijelom gradskog prometa, električni romobili su 2022. godine uvršteni u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Strogi propisi bit će još stroži

Tamo su skupa s električnim monociklima, segwayima i sličnim, svrstani u kategoriju osobnog prijevoznog sredstva bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 kubika, a trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kilovata i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 kilometara na sat, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi tih 25 kilometara na sat. A samo ako nema pločnika, dozvoljeno je kretanje električnim romobilom po županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama uz brzinu ograničenu na 50 kilometara na sat.

Tim je zakonskim izmjenama među ostalim određeno da je 14 godina dobna granica za upravljanje električnim romobilom, da se za vrijeme vožnje mora imati zaštitna kaciga na glavi, da na romobilu smije biti samo osoba koja upravlja njime, da pritom ne smije koristiti slušalice… Otprilike sve ono što su najčešći razlozi stradavanja romobilista na cestama.

Budući da se svi ti propisi učestalo krše i da naglo raste broj prometnih nesreća s električnim romobilima, policija već za jesen najavljuje strože mjere i nove izmjene zakona. To bi, među ostalim, uključivalo obveznu registraciju i tehnički pregled električnih romobila, obvezno osiguranje korisnika romobila, stroža ograničenja brzine i mjesta kretanja te visoke kazne za nepropisno korištenje, uključujući i kazne za roditelje maloljetnih prekršitelja.

Dobra alternativa gradskom prometu

Prometni stručnjak Željko Marušić zagovornik je električnih romobila u gradskom (mikro)prometu i smatra da su dobrodošla alternativa loše organiziranom prometu u gradovima, koja bi isti mogla rasteretiti i smanjiti za pet posto. Također smatra da bi se to rasterećenje moglo postići mogućnošću iznajmljivanja romobila u središtima gradova.

“Recimo, ako u Zagrebu idete s Trga bana Jelačića na Kvaternikov trg i platite najam električnog romobila par eura i vratite ga koncesionaru, brže stignete nego tramvajem ili taksijem”, kaže.

Marušić ne spori da je zaredao velik broj prometnih nesreća s električnim romobilima, ali smatra da se protiv tog prijevoznog sredstva vodi hajka.

“Iza te hajke stoji lobi taksista s ciljem da se ubije mikropromet u gradovima. Treba sustavno analizirati štetu od romobila. S jedne strane ima nesreća, ali s druge romobilisti ‘izvlače’ mnoge druge situacije u prometu. Čovjek koji vozi romobil neće voziti automobil i time neće stvarati gužvu u gradskom prometu. Ako ga vozite kako je propisano, ne više od 25 kilometara na sat, mala je izvjesnost da ćete stradati ili izgubiti glavu”, dodaje.

“Oni su za mikropromet, ne za običan promet”

Sudeći po policijskim izvješćima, jako je puno prometnih nesreća s električnim romobilima u manjim gradovima. Marušić kaže da u mjestima gdje nema javnog prijevoza ljudi često koriste romobile i za duže vožnje.

“Električni romobili trebali bi služiti samo za mikropromet, a ne za običan promet i vožnje po desetak kilometara do nekog susjednog mjesta. To je zloupotreba”, ističe.

Smatra da nošenje zaštitne kacige ne bi trebalo biti obveza nego preporuka.

“Kad ima kacigu na glavi vozaču romobila povećava se težište i rizik da mu stradaju ekstremiteti. Biciklistima je, zbog pada preko volana, glava prva na udaru, dok romobilistima najprije stradaju noge i ruke.”

I prijedlog da se romobili registriraju Marušić drži pogrešnim.

“Registriraju li se bicikli? Ne. Ja sam za to da se prijevoz električnim romobilima liberalizira, ali da bude puno više kontrole prometnih redara. Uvijek se govori koliko je stradalih na električnim romobilima, a nitko ne spominje koliko je manje stradalih u automobilima jer se romobili više koriste. Situaciju treba sagledati cjelovito”, kazao je.