ZADAR / ŽUPANIJA
ZADAR UGOSTIO VRHUNSKE ANESTEZIOLOGE / Prva eterska anestezija izvedena 1847. godine, nekoliko mjeseci nakon prve u Bostonu
Na Sveučilištu u Zadru održan je 1. Zadarski anesteziološki simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, na kojemu su neki od vodećih svjetskih stručnjaka u ovom polju izlagali o najnovijim dostignućima u regionalnoj anesteziji.
Odabir Zadra kao mjesta na kojemu se raspravlja o anesteziologiji bio je simboličan s obzirom na povijest zdravstva i anestezije u ovom gradu. Prva vojna bolnica otvorena je u Zadru prije otprilike 500 godina, a prije 200 godina i prva civilna bolnica. Medicinsko-kirurška škola od 1806. do 1811. bila je prva medicinska škola u ovom dijelu Europe, prva škola za primalje u Hrvatskoj s nastavom na hrvatskom jeziku osnovana je 1820. godine, a i Opća bolnica Zadar osnovana je sada već davne 1887. godine. U početku su medicinski tehničari bili odgovorni za upravljanje anestezijom, dok je prvi specijalist anesteziologije i osnivač moderne anestezije u Zadru 1966. godine bio dr. Vitlov.
– Međutim, povijest hrvatske anesteziologije započela je u Zadru prije 178 godina. Prva operacija pod eterskom anestezijom u Zadru je izvedena 13. ožujka 1847. To se dogodilo samo pet mjeseci nakon prve javne demonstracije eterske anestezije u Bostonu, samo tri mjeseca nakon Londona i dva mjeseca nakon Pariza. Anestetik je pripremio dr. Ivan Bettini, a dan je 80-godišnjoj ženi tijekom operacije kile koja je bila zarobljena gotovo 36 sati. Tim kirurga, Toma Fumagallo, Cezar Pellegrini-Danieli i Jerolim Definis, završio je operaciju za 15 minuta. Dr. Bettini je upotrijebio oko 15 ml etera, što je bilo dovoljno za ovu operaciju. Koristio je improvizirani stroj koji se sastojao od staklene zdjele sa spužvom navlaženom eterom unutar usnika. Na kraju anestezije pacijentica se nije mogla sjetiti postupka i izjavila je da je čvrsto spavala i da nije osjećala bol. Zajedno s nekoliko kolega, dr. Bettini je prvo eksperimentirao na psu, a tek potom primijenio etersku narkozu na dementnoj pacijentici, podsjetila je u uvodnoj riječi prva dopredsjednica Hrvatskog društva za ultrazvukom vođenu regionalnu anesteziju Hrvatskog liječničkog zbora, prof. prim. dr. sc. Tatjana Šimurina.
Program kongresa donio je iznimno aktualne teme, poput primjene umjetne inteligencije u ultrazvučnim tehnikama, liječenja boli i interdisciplinarnog pristupa. One ne samo da prate suvremene trendove u struci, nego i ukazuju na širu, sveobuhvatniju ulogu anesteziologa – ne samo kao stručnjaka u pozadini, nego kao ključnih aktera u perioperacijskoj skrbi, sigurnosti pacijenata i primjeni novih tehnologija, istaknula je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić-Pintarić.
– Zadar baštini tradiciju najstarijeg hrvatskog sveučilišta iz 1396. godine, kao prvog sveučilišta u Jugoistočnoj Europi koje je s ponosom čuvalo duh znanja i humanističkih znanosti. Iako ono nije imalo formalni studij medicine, Zadar je dao pojedince koji su se školovali u europskim medicinskim centrima poput Montpelliera i Napulja, a zatim svoja znanja donosili natrag – ostavljajući trag u razvoju medicine u ovom dijelu Europe. Taj povijesni kontekst simbolički nas podsjeća da je Zadar oduvijek bio mjesto u kojem se medicina ne samo prakticirala, već i razvijala i prenosila znanjem. Danas na našem sveučilištu djeluje Odjel za zdravstvene studije koji kroz edukaciju, istraživanje i suradnju s kliničkom praksom – uključujući i područje anesteziologije – doprinosi razvoju zdravstvenih struka u skladu s najnovijim europskim standardima, istaknula je Pavić-Pintarić.
Sudionike je svojim dolaskom počastio svjetski poznati znanstvenik, anesteziolog prof. dr. sc. Tong Joo Gan iz Houstona, sa Sveučilišta u Teksasu, što je priznanje hrvatskoj anesteziologiji i poticaj mladim kolegama da uče od najboljih. Konferencija je bila prilika da se prof. dr. sc. Ganu i prof. dr. sc. Paulu Kessleru s Goethe Sveučilišta iz Frankfurta uruče posebna priznanja za doprinos anesteziološkoj struci. Priznanja im je uručio doc. dr. sc. Miroslav Župčić u ime Hrvatskog društva za ultrazvukom vođenu regionalnu anesteziju Hrvatskog liječničkog zbora. Docent Župčić je također uručio posebnu zahvalnicu domaćinu Sveučilištu u Zadru, koju je preuzela prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.
Na simpoziju je sudjelovalo stotinjak registriranih sudionika a po završetku organizatori su primili brojne čestitke za organizaciju i realizaciju ovog značajnog međunarodnog simpozija koji će u Zadru po svemu sudeći postati tradicija.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





