Rezovi i kaos koje je potaknuo američki predsjednik Trump dolaze u trenutku kada prijetnja od ekstremnih vremenskih pojava, uzrokovanih klimatskom krizom koju je stvorio čovjek, sve više raste.

Smrtonosne poplave u Teksasu mogle bi predstavljati novu stvarnost u SAD-u, dok Donald Trump i njegovi saveznici razgrađuju ključne savezne agencije koje pomažu saveznim državama u pripremi i odgovoru na ekstremne vremenske uvjete i druge prijetnje, upozoravaju stručnjaci, a prenosi britanski Guardian.

Više od 100 osoba je poginulo, a deseci se još vode kao nestali nakon što su iznenadne poplave u sušnom području poznatom kao Texas Hill Country u petak navečer odnijele čitave kampove i domove – uslijed naizgled obične oluje koja se zadržala na mjestu i ispustila ogromne količine kiše u kratkom vremenu. Takve pojave postaju sve češće kako se planeta zagrijava.

Rezovi u državnim službama

Još uvijek nije jasno zašto sustav ranog upozorenja nije doveo do pravovremene evakuacije kampa Mystic, gdje je bilo smješteno 700 djevojčica na poznatom poplavnom području uz rijeku Guadalupe. No sve je više zabrinutosti da su kaos i rezovi koje su potaknuli Donald Trump i njegov milijarder donator Elon Musk u Nacionalnoj meteorološkoj službi (NWS) i Saveznoj agenciji za upravljanje hitnim situacijama (Fema) mogli pridonijeti smrtnim posljedicama.

“Ovo je upravo ona vrsta oluje na koju meteorolozi, klimatolozi i stručnjaci za upravljanje katastrofama upozoravaju desetljećima. Nema nikakvog razloga misliti da se ovako nešto neće dogoditi i drugdje u SAD-u. Ovo se događa kada se klimatske promjene puste da izmaknu kontroli, a sustav za hitne situacije se razgradi bez ulaganja na lokalnoj i državnoj razini,” rekla je Samantha Montano, profesorica upravljanja katastrofama na Massachusetts Maritime Academy.

“Za smanjenje rizika i osiguranje da su agencije spremne za odgovor kada dođe do poplava, potrebno je puno novca, znanja i vremena. Ako ukinete te pripreme i otpustite ljude koji to rade – odgovor neće biti učinkovit.”

Trumpovi napadi na Femu i razgradnja sustava

Fema je osnovana 1979. za vrijeme predsjednika Jimmyja Cartera upravo zato što su savezne države teško podnosile velike katastrofe. Agencija surađuje s državnim i lokalnim vlastima te pruža resurse, tehničku stručnost, koordinaciju i komunikaciju s javnošću kad lokalne vlasti ne mogu same.

Po povratku u Bijelu kuću, Trump je odmah počeo prijetiti ukidanjem Feme, rugajući se agenciji i dok je pomagali zajednicama pogođenim požarima u Los Angelesu i uraganom Helene (kategorije 4) koji je usmrtio najmanje 230 ljudi u južnim Apalačima.

Kasnije je obećao da će Femu ukinuti nakon sezone uragana 2025., bez ikakvog plana što bi je zamijenilo. Ti rezovi temelje se na neutemeljenim tvrdnjama njegove administracije da su savezne države i privatni sektor najbolje pozicionirani za pružanje federalnih usluga – uključujući vremensku prognozu, znanstvena istraživanja i krizno upravljanje.

Prema izvješćima, više od trećine stalno zaposlenih u Femi je otpušteno ili prihvatilo otpremnine – uključujući najiskusnije stručnjake koji koordiniraju odgovor na katastrofe.

Kolaps meteorološke službe

Fema i Nacionalna meteorološka služba rade ruku pod ruku. No više od 600 zaposlenika NWS-a već je otpušteno ili je otišlo u prijevremenu mirovinu, što je ostavilo urede diljem SAD-a – uključujući područja sklona olujama i poplavama – bez meteorologa i 24-satne pokrivenosti.

Ured u San Antoniju, nadležan za Hill Country, ostao je bez dvoje viših meteorologa – uključujući i koordinatora upozorenja, ključnu osobu za suradnju s lokalnim službama za hitne situacije i izdavanje naredbi za evakuaciju.

Trump je izjavio kako ne planira vratiti otpušteno osoblje, čak ni nakon teksaških poplava:

“Mislim da ne. To se dogodilo u sekundi. Nitko to nije očekivao. Nitko to nije vidio.”

Posljedice rezova i manjak znanstvene podrške

Accuweather, poznata komercijalna meteorološka služba, uvelike se oslanja na podatke i prognoze NWS-a. Fema često financira hitni smještaj i obnovu za Amerikance bez odgovarajućeg osiguranja ili sredstava.

Zbog manjka osoblja, u mnogim saveznim državama otkazano je puštanje meteoroloških balona – ključnih za praćenje oluja – od Nebraske do Floride.

U svibnju, ured NWS-a u istočnom Kentuckyju borio se s kadrom tijekom noći dok su oluje uzrokovale više tornada i usmrtile 28 ljudi.

Usprkos ovim prijetnjama, republikanski proračun koji je Trump potpisao prošli tjedan smanjuje 150 milijuna dolara iz proračuna Nacionalne oceanografske i atmosferske administracije (Noaa), zadužene za poboljšanje vremenskih prognoza. Proračun za Nacionalnu zakladu za znanost (NSF), ključnu za znanstvena istraživanja, smanjuje se za 56% sljedeće godine.

Proračun za 2026. briše Noain Ured za istraživanje oceana i atmosfere, što bi, prema riječima stručnjaka, moglo značiti kraj unapređenja sustava ranog upozorenja poput onog za teksaške poplave.

Ugrožena ruralna područja i politička hipokrizija

“Hill Country je pustinjsko područje s velikim rijekama, sklono iznenadnim poplavama, ali poput većine ruralne Amerike – nema sustave za mjerenje vodostaja. Bez njih, upozorenja ne dolaze dovoljno rano. A kod ovakvih poplava, svaka minuta spašava živote,” rekao je Ryan Thigpen, stručnjak za poplave iz Apalača.

Senator Teksasa Ted Cruz pozvao je na “bolji sustav upozorenja za zaštitu djece”, iako je sam podržao rezove Noainog sustava upozorenja u zakonskom prijedlogu.

Lokalni dužnosnici također pokušavaju odvratiti pažnju od Trumpovih rezova i vlastite podrške njima, ali nedostatak vodstva u Femi postaje neizbježan, osobito jer Trump planira posjetiti to područje zajedno s ministricom domovinske sigurnosti Kristi Noem.

David Richardson, vršitelj dužnosti administratora Feme, nije otputovao u Teksas. Riječ je o bivšem marincu bez ikakvog iskustva u kriznom upravljanju, koji je, prema navodima, poručio zaposlenicima Feme:

“Ako se usprotivite Trumpovim planovima za Feminu budućnost – pregazit ću vas.” “Mnogi ključni ljudi koji su u Femi radili desetljećima i znali kako rasporediti resurse – više nisu tu. Fema je toliko ispražnjena da je pitanje može li uopće sada pokrenuti značajnu operaciju pomoći,” kaže Montano, autorica knjige Disasterology: Dispatches from the Frontlines of the Climate Crisis.

“Ne čujemo više službene informacije od Feme. Samo od ministrice Noem, što je vrlo neuobičajeno. Gotovo da možemo reći da u Femi – nema nikoga kod kuće.”

Sve u trenutku kada ekstremne vremenske pojave rastu

Kaos u saveznim agencijama dolazi upravo dok ekstremne vremenske pojave sve više jačaju zbog klimatske krize.

Poplave u Teksasu dogodile su se u atmosferi s više vlage i topline nego u prošlosti – analiza je pokazala da su klimatske promjene uzrokovale 7% više oborina i 1,5 °C više temperature nego što bi inače bile.

“U atmosferu smo dodali jako puno ugljika, i taj dodatni ugljik zadržava energiju u klimatskom sustavu,” rekao je Andrew Dessler, klimatolog sa Sveučilišta Texas A&M.
“Zbog te dodatne energije, svaki vremenski događaj danas ima barem neki utjecaj klimatskih promjena. Jedino pitanje je – koliko velik.”

Dječak kojeg je otac zaboravio u automobilu u Vallsu na sjeveroistoku Španjolske na temperaturama koje su se penjale i do 37 stupnjeva, umro je, prenose mediji u utorak.

Oglas

Hitne službe nisu uspjele spasiti dječaka kad su sredinom poslijepodneva pozvane u grad oko 80 kilometara jugozapadno od Barcelone. Novine La Vanguardia izvijestile su da je dječak bio u dobi od oko dvije godine.

Otac je već bio odnio dječaka u klimatiziranu prostoriju, no pokušaji oživljavanja nisu uspjeli. Vjeruje se da je temperatura u automobilu bila narasla iznad 50 stupnjeva.

Nije objavljeno kako je došlo do toga da otac zaboravi sina. Roditelji su primili psihološku pomoć, a policija je otvorila istragu, navodi se.

Prošli tjedan umro je dvogodišnjak na jugu Francuske nakon što ga je otac zaboravio u automobilu.

Snažan toplinski val zahvatio je u ponedjeljak južnu Europu, potaknuvši vlasti da izdaju zdravstvena upozorenja kao i upozorenja na šumske požare jer se očekuje ponovni porast temperatura.

Francuska, Italija, Portugal i Španjolska već nekoliko dana se bore s nesnosnim vrućinama.

Živa se na nekim mjestima u Španjolskoj popela na 46 stupnja Celzija, javio je BBC.

“Ovo je neviđeno”, rekao je Agner Pannier-Runacher, francuski ministar za ekologiju i tranziciju, dok je rekordnih 84 od 96 kontinentalnih departmana zemlje stavljeno na drugi najviši stupanj uzbune zbog vrućine.

Samo u malom dijelu zemlje na sjeverozapadu nije bio sparno, prema meteorološkoj službi Meteo France, koja je rekla da će toplinski val dosegnuti vrhunac u utorak i srijedu.

Prvi veliki ljetni toplinski val potaknuo je vlasti u zemljama duž sjeverne obale Sredozemnog mora da izdaju upozorenja građanima zbog velikih vrućina.

Vozila hitne pomoći bila su u pripravnosti u blizini turističkih odredišta dok su stručnjaci upozoravali da će takvi toplinski valovi, pojačani klimatskim promjenama, postati češći.

Vatrogasci su bili u pripravnosti nakon što su u nedjelju u Francuskoj i Turskoj izbili požari, potaknuti vrućinom i jakim vjetrovima.

Već prošli tjedan grčki vatrogasci morali su se boriti sa šumskim požarom na obali južno od Atene.

Španjolska meteorološka služba AEMET izvijestila je da su temperature u Ekstremaduri i Andaluziji u nedjelju dosegle 44 stupnja Celzija.

U Italiji je 21 grad diljem zemlje bio u stanju visoke pripravnosti zbog ekstremnih vrućina, uključujući Milano, Napulj, Veneciju, Firencu, Rim i Cataniju.

Hitne službe bolnica diljem Italije izvijestile su o 10-postotnom porastu slučajeva toplinskog udara, prema riječima Maria Guarina, potpredsjednika Talijanskog društva za hitnu medicinu.

“Uglavnom se radi o starijim osobama, oboljelima od raka ili beskućnicima, koji se javljaju s dehidracijom, toplinskim udarom i umorom”, rekao je.

Nekoliko područja u južnoj polovici Portugala, uključujući Lisabon, bilo je pod crvenim upozorenjem do ponedjeljka navečer, rekao je Portugalski institut za more i atmosferu (IPMA).

Dvije trećine Portugala također su u nedjelju bile u stanju visoke pripravnosti zbog ekstremnih vrućina i šumskih požara, kao i talijanski otok Sicilija, gdje su vatrogasci u subotu gasili 15 požara.

Znanstvenici kažu da klimatske promjene potiču sve toplije i intenzivnije toplinske valove, posebno u gradovima gdje takozvani efekt “urbanog toplinskog otoka” pojačava temperature među gusto zbijenim zgradama.

“Toplinski valovi u mediteranskoj regiji postali su češći i intenzivniji posljednjih godina. Očekuje se daljnji porast temperature i ekstremnih vrućina u budućnosti, pa ćemo se morati naviknuti na temperature s vrhovima još višim od onih koje sada doživljavamo”, rekla je Emanuela Piervitali, istraživačica u Talijanskom institutu za zaštitu i istraživanje okoliša (ISPRA).

Vrućina također privlači invazivne vrste, koje uspijevaju u tropskim klimama. Riba lav, srebrnobradi napuhač, tamna i mramorna bodljikava riba počinju se pojavljivati ​​u vodama južne Italije kako se Mediteran zagrijava. U Francuskoj su stručnjaci upozorili da vrućina također ozbiljno pogađa bioraznolikost.