Svake godine, s početkom sezone godišnjih odmora, u Hrvatskoj počinje i sezona napuštanja pasa i mačaka.

Udruga Prijatelji životinja već 23 godine provodi kampanju “Obitelj na more, a pas na ulicu?!”, čiji naziv, nažalost, i dalje precizno opisuje stvarnost: više od 10 000 pasa i mačaka svake godine ostane bez doma, a ljetni mjeseci za mnoge od njih postaju sezona izdaje.

Naime, neki neodgovorni građani uzmu životinju kao privremenu zabavu, poklon za djecu ili božićni dekor, no dolaskom ljeta zaborave da se četveronožne članove obitelji ne prestaje voljeti onda kada god postane nezgodno, priopćili su iz udruge.

Dapače, naši psi i mačke zaslužuju da s njima provedemo sva godišnja doba i godišnje odmore te da ih ne prestanemo voljeti ni onda kada to zahtijeva malo truda, ističu,

Mikročipiranje i kastracija smanjuju broj napuštenih životinja

“Napuštanje životinje nije samo čin bešćutnosti, već i prekršaj za koji je propisana novčana kazna, ali i kazneno djelo za koje prijeti zatvorska kazna u trajanju do jedne, odnosno do dvije godine ako napuštanje uzrokuje smrt životinje ili je riječ o većem broju napuštenih. Ako netko ostavi psa ili mačku da se sami snalaze te ih izloži gladi, žeđi, prometu, nasilju i smrti, to se ne može relativizirati izgovorima poput ‘nemam kamo sa životinjom kad idem na godišnji’. O tome se treba razmišljati već prije dovođenja životinje u svoj dom jer uvijek postoje članovi obitelji, čuvalice ili hoteli za životinje, a često se životinje mogu i povesti na godišnji odmor”, ističe Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u Prijateljima životinja.

Podsjeća da je s napuštanjem izravno povezano mikročipiranje, koje je za pse zakonski obavezno, a za mačke preporučljivo:

“Mikročipirane životinje teže je napustiti jer se zna tko im je skrbnik, a upravo zato i lokalne zajednice imaju zakonsku obavezu kontrole jesu li svi psi na njihovu području označeni mikročipom. Osim toga, Zakon o zaštiti životinja propisuje obavezu kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca, pri čemu je kastracija najučinkovitija metoda smanjenja broja neželjenih životinja, koje njihovi skrbnici potom nemilosrdno napuštaju. Kastracijom se izravno pomaže životinjama i njome se mogu spriječiti određene bolesti, dok lokalne zajednice financiranjem kastracija skrbničkih pasa i mačaka smanjuju financijske izdatke koje trebaju izdvajati za zbrinjavanje odbačenih životinja.”

Odgovornost za pse i mačke ne prestaje dolaskom turističke sezone

Iz Prijatelja životinja pojašnjavaju da je danas teže ignorirati patnju životinja jer ih napokon počinjemo priznavati kao osjećajna bića i pravne subjekte, no stara navika napuštanja pred godišnje još nije izumrla.

“Potrebno je shvatiti da psi i mačke nisu potrošna roba ni plišane igračke. Oni nisu predmeti koje možemo odbaciti u šume i jarke, bacati u kontejnere, ostavljati u kutijama po parkovima, vezane pred skloništem ili ih bacati preko ograde skloništa. Oni su svjesna živa bića koja ovise o nama i odgovornost za njihove živote ne prestaje dolaskom turističke sezone ili čim rezerviramo apartman ili kupimo kartu za trajekt. Ne smijemo dopustiti da dojučerašnji član obitelji postane dio mračne statistike u godišnjem izvještaju o napuštanjima!” upozorava Klopotan Kačavenda.

Prijavite napuštanje i birajte udomljavanje, a ne kupnju

Prijatelji životinja pozivaju građane da, ako svjedoče napuštanju ili zanemarivanju, odmah prijave slučaj policiji, veterinarskoj inspekciji ili lokalnim komunalnim redarima jer svaka prijava može značiti spašen život za štene ostavljeno uz cestu ili mačku zatvorenu u kutiji na suncu.

Apeliraju na sve koji razmišljaju o nabavi životinje da to ne čine impulzivno i da uvijek biraju udomljavanje umjesto kupnje, da osiguraju mikročipiranje i kastraciju životinja o kojima skrbe i da ih nikad ne napuštaju!

Na www.prijatelji-zivotinja.hr dostupne su dodatne informacije i vizuali kampanje u kojoj su sudjelovale brojne poznate osobe – od Maje Vučić, Nikoline Pišek, Tatjane Jurić, Anđele Ramljak, Franke Batelić, Marka Tolje, Doris Pinčić, Igora Mešina, Rene Bitorajca do Darija Brzoje, benda Vatra, Ksenije Pajić, Slavka Sobina, Zdenke Kovačiček, Tarika Filipovića, Minee i mnogih drugih.