ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA S BELAFUŽE / Župljanin Josip Motušić primljen za kandidata za trajni đakonat u Zadarskoj nadbiskupiji
Josip Motušić, župljanin župe Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru i zamjenik ravnatelja Caritasa Zadarske nadbiskupije, primljen je za kandidata za trajni đakonat u Zadarskoj nadbiskupiji za vrijeme misnog slavlja u nedjelju, 1. lipnja, koje je u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Zadru predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

„Bog želi ljubiti i djelovati u nama; da naše riječi, naši postupci, naši izbori postaju mjesto Božjeg djelovanja u svijetu. Tada vječnost prodire u sadašnjost“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je „svaki kršćanin pozvan postati mjesto susreta između neba i zemlje, između Božje svetosti i ljudske svakodnevice. Kršćanin je pozvan biti Božja prisutnost između ljudskog i božanskog, između prolaznosti i vječnosti, svjetla i tame“.
„Jedinstvo naše povezanosti s Bogom postiže se kroz vjeru, molitvu i vjernost Kristovoj riječi, kroz sakramente, u kojima nas Gospodin sjedinjuje sa sobom i jedne s drugima. Jedinstvo se postiže kroz konkretnu ljubav: praštanje, služenje, strpljenje, dijeljenje, odricanje, žrtvu. Put jedinstva nije lagan, ali je moguć jer nas Isus vodi i jer je njegova molitva za nas živa i djelotvorna, jer nam daje Duha Svetoga koji potpomaže našu nemoć“, poručio je nadbiskup, naglasivši da Bog dijeli svoj božanski život s nama ljudima, što znači sudjelovanje u sâmoj Božjoj naravi.

„Ta slava u nama treba postati znak i svjetionik drugima. Ona nas ne uzvisuje iznad drugih, nego nas posvećuje za druge. Isus želi da mi budemo njegovi svjedoci, nositelji njegove slave u svijetu – ne da budemo slavni, već da po nama bude slavljen Otac“, poručio je nadbiskup, rekavši da „Isusova slava nije svjetovna slava ni moć, nego slava Božje ljubavi, potpune predanosti i vjernosti. To je slava križa, slava služenja, slava darivanja samoga sebe, slava ljubavi, istine, uskrsnuća i punine života“.
Osobiti znak jedinstva između Boga i čovjeka je trajni đakonat kojega će primiti Motušić. „Taj čin događa se u lipnju, mjesecu koji je posvećen Presvetom Srcu Isusovu. Srce Isusovo je izvor svakog poziva i svakog služenja. Primanje kandidature za đakonat događa se u ozračju toga Srca koje sve ljubi, poziva i posvećuje“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da „Josip činom primanja kandidature javno iskazuje želju da postane služitelj Crkve, evanđelja i zajedništva, služitelj Kristove ljubavi u svijetu“, a smisao našeg služenja nalazimo u Kristu.
„To nije korak prema časti, višem položaju, boljoj plaći, nego korak u služenje, u dublje zajedništvu s Bogom i braćom ljudima. Srž te službe je ono za što Isus moli: jedinstvo s Njim i međusobno“, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo vjernike na molitvu za Josipov put prema trajnom đakonatu: „Neka njegov ‘Da’ Kristu bude nadahnuće da i mi budemo služitelji jedinstva, da budemo u svijetu, po našoj vjeri, djelotvorni kao kvasac u kruhu, sol u hrani, svjetlo u tami. Neka njegov primjer i nas potakne da osluškujemo Božji glas i da ga vjerno slijedimo. Molimo da u Josipovom služenju ljudi prepoznaju Krista koji ljubi, poziva i spašava“.
Nadbiskup je zahvalio Josipu što je „otvorio srce Gospodinu i rekao svoje ‘Evo me!’ u vremenu kada je lakše zatvoriti se i šutjeti; što je prepoznao Božji poziv i odlučio na njega odgovoriti“. Zahvalio je i Josipovoj supruzi, jer njegov odgovor nije moguć bez njene suglasnosti, podrške i vjere, njegovoj obitelji, djeci, najbližima, „jer oni s njim dijele teret i radost poziva“. Nadbiskup je zahvalio i župi Belafuža, jer „duhovna zvanja ne niču u praznini, nego iz molitvene, žive zajednice koja vjeruje, svjedoči Krista živog i uskrslog i prati svoje članove“.

„Kada Josip stupa pred Crkvu s molbom da bude primljen među kandidate za sveti red đakonata, Crkva prepoznaje u Josipovom životu znakove Božjeg djelovanja, osluškuje Duha Svetoga i prepoznaje u Josipu spremnost da u konkretnoj životnoj situaciji, kao oženjen muškarac, živi đakonsko poslanje: služenje Bogu i ljudima“, rekao je mons. Zgrablić i čestitao Josipu na njegovoj otvorenosti Božjoj milosti. Njegov korak kandidature „nije ishitreni čin, nego plod dugog, višegodišnjeg, tihog sazrijevanja u vjeri, molitvi i radu, ali i odlučnog njegovanja Božjeg poziva u srcu“, poručio je nadbiskup.
Poželio je da Gospodin učvrsti Josipa u vjernosti te da put đakonske službe bude njegovo posvećenje i blagoslov za njegovu obitelj, suprugu i djecu, za župnu zajednicu i cijelu Crkvu.

Obred primanja kandidature za đakona
Nakon propovijedi nadbiskupa, na poziv don Ante Dražine, rektora sjemeništa ‘Zmajević’, po riječima: „Neka pristupi tko ima biti primljen među kandidate za sveti red trajnog đakonata Zadarske nadbiskupije – Josip Motušić’, Motušić je pristupio sa svoga mjesta u prezbiteriju ispred oltara i slušao riječi nadbiskupa Zgrablića koje prema obredu glase: „Predragi sine. Pastiri i učitelji koji su odgovorni za tvoj odgoj i obrazovanje i svi koji te poznaju, dali su o tebi dobro svjedočanstvo i mi ga s punim povjerenjem prihvaćamo. Hoćeš li odgovoriti Gospodinu na Gospodinov poziv i svoju pripremu tako privesti kraju, da postaneš prikladan za službu Crkvi što ćeš je u svoje vrijeme primiti po svetom redu?“, upitao je nadbiskup Zgrablić. – „Hoću“, odgovorio je Motušić.
„Hoćeš li svoj život tako oblikovati, da Kristu Gospodinu i njegovom tijelu, koje je Crkva, uzmogneš vjerno služiti?“. – „Hoću“, odgovorio je Motušić.
„Crkva s radošću prima tvoju odluku. Bog neka dovrši što je u tebi započeo. Amen“, završne su riječi nadbiskupa Zgrablića prema obredu primanja u kandidate za trajni đakonat, nakon čega su vjernici molili Vjerovanje.

Biografija Josipa Motušića
Josip Motušić rođen je 30. lipnja 1977. u Zadru. Kršten je u crkvi sv. Šime u Zadru, a razdoblje osnovne škole proveo je u belafuškoj župi Uznesenja BDM gdje je primio sakramente Svete pričesti, Potvrde i Ženidbe.
Završio je srednju Tehničku školu u Zadru (tehničar za elektroniku). Josipov otac je od stradanja na bojištu, 90 % – ni invalid Domovinskog rata.
U 21-godišnjem braku sa suprugom Verom ima četvero djece. Kćer Nia je na prvoj godini studija, Petra pohađa drugi razred srednje škole, Mihael ide u 4. razred osnovne škole, a Gabrijela će 2025. / 26. školske godine krenuti u prvi razred.
Supruga radi u Gimnaziji Franje Petrića (MIOC) u Zadru kao profesorica Engleskog i Latinskog jezika. Diplomirao je na Kineziološkom fakultetu 2009. za profesora tjelesne kulture. Stručni ispit položio je 2012. godine.
Preddiplomski dvopredmetni studij, smjer Teološko – katehetski i Filozofija, upisao je 2013. g., a nakon njega diplomski studij u Zadru. Diplomirao je na temi „Joseph Ratzinger / Benedikt XVI. i povijesno – kritička metoda“ na Teološko – katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru.

Pet godina radio je kao školski vjeroučitelj. Od 2024. g. zaposlen je kao pomoćnik ravnatelja Caritasa Zadarske nadbiskupije.
U župi Uznesenja BDM aktivno djeluje 17 godina u župnom pastoralu, kao kateheta, izvanredni djelitelj pričesti, u radu s ministrantima itd.
Prethodni belafuški župnici Anđelko Buljat, Dario Tičić i sadašnji Mikulić, župni vikari, profesori na Teološko – katehetskom odjelu i aktivna župna zajednica bili su mu primjer i podrška u izgradnji zrele vjere.

Don Zvonimir Mikulić, belafuški župnik, zahvalio je Bogu što je jedan od župljana, Motušić, prepoznat kao kandidat za sveti red đakonata, kako bi služio kao trajni đakon u Crkvi. „Kandidatura je prvi od koraka koji prethodi đakonskom ređenju. Nadamo se da ćemo uskoro biti ojačani za trajnog đakona, poslužitelja Crkvi. Josip godinama služi u župi. Neka Bog pomogne Josipu na putu njegovog poziva i svima nama da se učvrstimo u onome u što nas Gospodin vodi“, potaknuo je župnik Mikulić.

Nakon mise, nadbiskup Zgrablić blagoslovio je sliku Gospe Maslinske u dvorištu ispred župne crkve koju je kao kapelicu kamenom obložio i plato na kojem se nalazi popločao kamenoklesar Antonio Vulić iz Zadra sa sinom Antom, kao zavjetni dar župi. Na tom mjestu brojni vjernici i prolaznici zaustavljaju se u molitvi Majci Božjoj.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




