Turistička zajednica Zadarske županije podijelila je na naplatnoj postaji Lučko čak deset tisuća promotivnih letaka, nastojeći gostima već na putu prema Jadranu približiti prirodne ljepote Zadarske županije. Riječ je o promotivnoj akciji kojom se putnike želi potaknuti da tijekom odmora, osim najpoznatijih odredišta, istraže i manje posjećene lokalitete diljem županije.

Vizualno atraktivan letak na engleskom jeziku na naslovnici donosi fotografiju Galešnjaka, svjetski poznatog otočića u obliku srca, uz poruke „Reci DA! svemu!“ i „Gdje priroda stvara iz srca“. Zadarska županija tako se predstavlja kao prostor u kojem se na relativno maloj udaljenosti susreću more, otoci, planine, kanjoni, jezera, skrivene uvale i netaknuta priroda.

U središtu promocije nalaze se četiri zaštićena prirodna bisera – Nacionalni park Paklenica te parkovi prirode Telašćica, Vransko jezero i Velebit. Uz njih su posebno predstavljene Cerovačke špilje, jedan od lokaliteta koji Turistička zajednica želi približiti većem broju posjetitelja. Poruka “Vaša pustolovina počinje u Zadarskoj regiji” goste poziva da se odmaknu od uobičajenih turističkih ruta i upoznaju raznolikost i prirodno bogatstvo cijelog područja.

Direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak ističe kako je riječ o aktivnom pristupu promociji kojim se gostima obraća izravno, u trenutku kada dolaze u Hrvatsku i još planiraju što će posjetiti tijekom odmora.

– Riječ je o aktivnom “on-site” marketingu kojim se gostima obraćamo izravno, u trenutku kada dolaze u Hrvatsku i još planiraju sadržaj svojeg odmora. Želimo ih potaknuti da, osim najpoznatijih odredišta, posjete i manje razvikane, ali jednako vrijedne lokalitete u Zadarskoj županiji, poput Cerovačkih špilja, te tako otkriju svu raznolikost našeg područja. Na taj način turistička kretanja usmjeravamo prema cijeloj županiji, a gostima nudimo nove razloge za istraživanje. Njihove reakcije bile su iznimno pozitivne, što potvrđuje da ovakav neposredan oblik promocije ima smisla – istaknuo je Čvrljak.

Na letku se nalazi i QR kod koji vodi na službenu mrežnu stranicu Turističke zajednice, gdje putnici mogu pronaći detaljnije informacije o predstavljenim lokalitetima, upoznati dodatne sadržaje i jednostavnije isplanirati izlete. Time kratka poruka s letka dobiva praktičan nastavak jer zainteresirani gosti već tijekom putovanja mogu provjeriti turističku ponudu i odabrati sadržaje koji najbolje odgovaraju njihovim interesima i vremenu kojim raspolažu.

Radovi će obuhvatiti sanaciju, stabilizaciju i zaštitu sačuvanih ostataka akvedukta.

Grad Zadar 7. kolovoza pokrenuo je postupak nabave za izvođenje radova na sanaciji i očuvanju ostataka rimskog akvedukta Biba – Iader u Ulici Ivana Zadranina.

Nakon arheoloških istraživanja provedenih u listopadu prošle godine, izrađena je dokumentacija kojom su definirani potrebni konzervatorsko-restauratorski zahvati, a sada slijedi odabir izvođača za sanaciju i očuvanje ovog vrijednog antičkog lokaliteta.

Radovi će obuhvatiti čišćenje i sanaciju sačuvane strukture akvedukta, uklanjanje vegetacije i neprimjerenih ranijih intervencija, učvršćivanje i stabilizaciju zidane mase te lokalnu obnovu oštećenih kamenih i mortnih dijelova. Uredit će se i zaštitna zona oko akvedukta, a svi zahvati izvodit će se uz maksimalno očuvanje izvornih struktura i materijala.

Procijenjena vrijednost radova iznosi 66.000 eura bez PDV-a, a predviđeni rok izvođenja je tri mjeseca od uvođenja odabranog izvođača u posao.

Podsjetimo, Grad Zadar pokrenuo je 7. listopada 2025. godine arheološka istraživanja sačuvanog dijela rimskog akvedukta u Ulici Ivana Zadranina, kojima je prvi put u novije vrijeme izravno istražena sama struktura akvedukta na ovom lokalitetu. Istraživanja su provedena kao prvi korak prema njegovoj zaštiti i budućoj prezentaciji, a dobiveni rezultati poslužili su kao podloga za planiranje konzervatorsko-restauratorskih zahvata.

Akvedukt Biba – Iader u rimsko je doba dovodio vodu u antički Zadar iz izvora Biba iznad Vrane, trasom dugom više od 40 kilometara.

SELCA – Na Trgu Stjepana Radića u Selcima na otoku Braču, pred doslovno ispunjenim prostorom i brojnim ljubiteljima hrvatske književnosti, u petak, 7. kolovoza 2026. godine, održana je 36. manifestacija svehrvatske jezično-pjesničke smotre Croatia rediviva – ča-kaj-što. Jedna od najvažnijih hrvatskih pjesničkih manifestacija i ove je godine okupila pjesnike, književnike, jezikoslovce, kulturne djelatnike i ugledne goste iz Hrvatske i inozemstva, potvrdivši svoju trajnu ulogu u promicanju hrvatske jezične i pjesničke baštine.

Središnji događaj večeri bio je proglašenje ovogodišnjeg laureata. Maslinovim vijencem 36. Croatie redivive ovjenčan je ugledni hrvatski pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić, čime je njegovo ime upisano među istaknute hrvatske književnike koji su tijekom proteklih desetljeća primili ovo prestižno pjesničko priznanje.

Bilosnić se tako pridružio nizu velikih imena hrvatskoga pjesništva koja su u Selcima okrunjena Maslinovim vijencem, među kojima su Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić. Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak,Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent, Zoran Kršul, Mate Ganza, Tatjana Radovanović, Igor Zidić, Ante Stamać, Branimir Bošnjak, Ernest Fišer, Veselko Koroman, Delimir Rešicki, Tomislav Domović, Zvonimir Sutlović, Mile Stojić, Mirna Weber, Ivan Kramar, Vera Grgac, Dražen Katunarić, Sibila Petlevski i Tomislav Milohanić Slavić.

Ovogodišnja je Croatia rediviva održana pred crkvom Krista Kralja, na središnjem selčkom trgu. Među brojnim uglednicima manifestaciji je nazočila i dr. Anita Gamulin, ravnateljica Konzervatorskog zavoda u Splitu, kao izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek. Dr. Gamulin uputila je pozdrave sudionicima i publici, istaknuvši važnost manifestacije i njezin doprinos očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i jezične baštine. Među uzvanicima bili su i Božo Biškupić, bivši ministar kulture Republike Hrvatske, te prof. Maciej Czerwinski, pročelnik Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu. Manifestaciji je nazočio i goste pozdravio i Petar Bezmalinović, zamjenik načelnika Općine Selca, kao i brojni drugi predstavnici kulturnoga, društvenoga i javnog života.

Prije natjecateljskog pjesničkog programa predstavljen je zbornik 7. Maslinov vijenac, vrijedan prilog proučavanju i dokumentiranju višedesetljetne povijesti Croatie redivive.

Zbornik donosi poeziju pet posljednjih ovjenčanika Maslinovim vijencem – pokojnog Ivana Kramara, Vere Grgec, Dražena Katunarića, Sibile Petlevski i Tomislava Milohanića Slavića – ali i brojne članke, oglede i rasprave posvećene samoj manifestaciji. U njemu je na različite načine dokumentirano i promišljeno 36 godina trajanja Croatie redivive, njezina poetika, kulturna uloga i mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Zbornik je biranim riječima predstavila prof. dr. sc. Sanja Knežević sa Sveučilišta u Zadru, posebno istaknuvši značenje zlatne formule ča-kaj-što, koja predstavlja jedno od temeljnih obilježja Croatie redivive. Zlatna formula ča-kaj-što, naime, u međuvremenu je nadrasla okvire same pjesničke manifestacije. Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske proglašena je zaštićenim nacionalnim nematerijalnim kulturnim dobrom, a njezino je značenje prepoznato i u Zakonu o hrvatskom jeziku, koji je donio Hrvatski sabor.

Upravo se kroz formulu ča-kaj-što u Croatii redivivi susreću i prožimaju različiti hrvatski jezični i pjesnički izrazi, stvarajući svojevrsni književni prostor zajedništva hrvatske jezične baštine.

Pjesnička večer započela je pozdravnim govorima, a potom i izvedbom pjesme Maslina Vladimira Nazora, koju je krasnoslovio dr. Drago Štambuk, utemeljitelj i voditelj Croatie redivive. Prije samog početka pjesničkog programa otvorena je i 35. ploča Zida od poezije, na kojoj su uklesani stihovi prošlogodišnjeg laureata Tomislava Milohanića Slavića. Time je nastavljen jedan od posebnih običaja Croatie redivive, kojim se pjesnički trag svakoga laureata trajno upisuje u javni prostor Selaca.

U natjecateljskom dijelu programa nastupio je niz pjesnika različitih generacija i pjesničkih senzibiliteta. Pred publikom su svoje stihove kazivali Stanko Jerčić, Dražen Katunarić, Maja Tomas, Goran Gatalica, Sanja Mošić, Tomislav Marijan Bilosnić, Danica Bartulović, Drago Štambuk, Vlasta Vrandečić Lebarić, Davor Grgurić, Silvija Buvinić i Maciej Czerwinski.

Posebnost ovogodišnje smotre bila je i međunarodna dimenzija sudjelovanja prof. Macieja Czerwinskog, pročelnika Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu, čime je još jednom potvrđena otvorenost Croatie redivive prema slavističkom i europskom kulturnom prostoru. Pjesnički program dodatno je obogaćen glazbenim nastupom Domagoja Dorotića, tenora i prvaka Hrvatskoga narodnog kazališta, koji je svojim nastupom dao posebnu umjetničku dimenziju večeri.

Vrhunac ovogodišnje manifestacije bilo je proglašenje Tomislava Marijana Bilosnića 36. laureatom Croatie redivive i dobitnikom Maslinova vijenca. Bilosnić pripada među istaknute suvremene hrvatske pjesnike, a njegovo je književno stvaralaštvo poznato i izvan hrvatskih granica. Njegovim uvrštavanjem među laureate Croatie redivive nastavlja se tradicija kojom Selca svake godine u središte hrvatskoga književnog života dovode jedno od najvažnijih pjesničkih imena. Maslinov vijenac pritom nije samo književno priznanje pojedincu. On je i simbolična poveznica laureata s dugom tradicijom hrvatskoga pjesništva te s idejom Croatie redivive kao mjesta susreta različitih hrvatskih jezičnih i književnih izraza.

Ovogodišnja, 36. Croatia rediviva još je jednom pokazala da ta ideja nije ostala samo na razini kulturnog koncepta. Ona živi u pjesničkim nastupima, u knjigama i zbornicima, na Zidovima od poezije, u Maslinovu vijencu, ali prije svega u susretu pjesnika i publike. Nakon pjesničkog programa druženje pjesnika, uzvanika i gostiju nastavljeno je u restoranu Ružmarin u Selcima, gdje je u neformalnom ozračju nastavljen razgovor o poeziji, jeziku i kulturi.

Z. D.