Hrvatska
Obiteljski liječnici najavili prosvjed. HZZO: Saznali smo iz medija
Obiteljski liječnici nezadovoljni ponuđenim ugovorima najavili su za sutra prosvjed ispred Direkcije HZZO-a. Iz HZZO-a im pak odgovaraju da od njih do danas nisu dobili prijedloge izmjena ugovora, iako su ih zatražili na sastanku s predstavnicima KoHOM-a još krajem prošle godine.
HZZO ističe i da ih Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) nije obavijestila o sutrašnjem prosvjedu već su to saznali iz medija. Iz KoHom-a navode da će prosvjedovati protiv “samovolje” HZZO-a za koji kažu da ih kontrolira i prijeti im sudom te poručuju da neće potpisati ugovore za ovu godinu koje im taj zavod jednostrano nameće. Osvrćući se na primjedbe KoHOM-a, HZZO navodi da su prihodi standardnog tima opće/obiteljske medicine od 2022. porasli za 62 posto, uz mogućnost dodatnih prihoda za postupke koji nisu unutar limita koji primaju, kao i da su obiteljski liječnici rasterećeni za niz administrativnih postupaka.
Zadnjeg dana veljače djelovala ukupno 2282 tima opće/obiteljske medicine
Na zahtjev KoHOM-a da standardni broj pacijenata po timu ne prelazi 1500, iz HZZO-a odgovaraju da je prosječan broj osiguranih osoba po timu krajem veljače bio 1563, od toga 1392 osigurane osobe u timovima u domovima zdravlja, te 1736 osigurane osobe u timovima u privatnim ordinacijama.
Zadnjeg dana veljače u Hrvatskoj su djelovala ukupno 2282 tima opće/obiteljske medicine, od toga 1152 u domovima zdravlja, te 1130 u privatnim ordinacijama, a razlika između ukupno ugovorenog i ukupno potrebnog broja timova je 170.
Godišnji prihod standardnog tima s nositeljem doktorom specijalistom obiteljske medicine u 2022. iznosio je 69.608 eura, a od 1. veljače 116.249 eura, što znači da sada ugovorni standardni tim ostvaruje oko 10.000 eura mjesečno.
“Ukupno povećanje prihoda u razdoblju od 2022. do 2025. za standardni tim opće/obiteljske medicine porastao je za 62 posto, uz dodatne mogućnosti prihodovanja izvanlimitnih postupaka”, kažu u HZZO-u. Radi se o 10 takvih postupaka s mogućnosti prihoda bez ograničenja, a za 20 postupaka uz ograničenje od 10 ili 15 postio iznad limita.
“Kontrola jedne bolničke ustanove se evidentira kao jedna kontrola”
Za to je HZZO-a u 2024. godini osigurao 1.9 milijuna eura. Napominju i da su za osigurane osobe koje su nositelji inozemnog osiguranja, obiteljski liječnici u 2024. izvanlimitno prihodovali ukupno 2.725.630 eura. Rečeni iznos nije trošak HZZO-a, ali je prihod doktora za kojeg je HZZO osigurao sredstva.
Osvrćući se na administrativna rasterećenja, HZZO navodi da su doktori primarne zaštite oslobođeni dijela poslova vezanih uz ostvarivanje prava na naknadu za troškove prijevoza, ostvarivanja prava na bolovanja itd.
Na primjedbu KoHOM-a da se 95 posto kontrola HZZO-a odnosi na obiteljske liječnike, HZZO navodi da je kontrolom jedne bolničke ustanove obuhvaćeno više stotina doktora odnosno specijalističkih timova, a evidentira se kao jedna kontrola, jer se radi o jednoj pravnoj osobi.
“Ugovorni doktori godišnje imaju oko 120 kućnih posjeta po timu”
Broj kontrola u PZZ brojčano je po evidencijama značajno veći jer se svaki tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti evidentira kao jedna kontrola. Tijekom 2024. pri ugovornim subjektima HZZO-a proveli su ukupno 4489 redovnih i izvanrednih kontrola bolovanja, te kontrole bolovanja na zahtjev poslodavca.
Od svih kontroliranih bolovanja doktori kontrolori HZZO-a zaključe oko 30 posto bolovanja. Ističu i kako je analizom utvrđeno da ugovorni doktori prosječno godišnje imaju oko 120 kućnih posjeta po timu.
“Ukupan broj osiguranih osoba koji nemaju izabranog doktora znatno je manji od onoga što navodi KoHOM. Oko 30.000 hrvatskih državljana nije se opredijelilo za izabranog doktora opće/obiteljske medicine, te nešto više od 80.000 stranih državljana”, kažu u HZZO-u.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




