Hrvatska
Država prodaje gomilu nekretnina. Stanovi od 30.000 eura, poslovni prostori od 20.000
Ove se godine prodajom viška nekretnina iz državnog portfelja i aktivacijom strateških lokacija planira ostvariti prihod od gotovo 55 milijuna eura, a do kraja godine očekuje se 45 javnih natječaja za prodaju te aktivaciju lokacija poput Kampa Jarun, Hidrobaze Pula i Perne Orebić kroz pravo građenja i zakup.
Sve to sadržano je u prijedlogu Godišnjeg plana upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pustilo u javno savjetovanje do 15. ožujka. Godišnji plan donosi vlada na prijedlog Ministarstva s ciljem učinkovitijeg upravljanja državnom imovinom. Prema zakonu, državne nekretnine obuhvaćaju raznoliku imovinu poput građevinskih zemljišta, stanova, poslovnih prostora i nekretnina od strateškog značaja.
Plan za 2025. fokusira se na povećanje prodaje te imovine, aktivaciju strateških lokacija, rast ulaganja i unapređenje zakonodavnog okvira, uz očekivani prihod od 54.75 milijuna eura te naglasak na decentralizaciju i suradnju s lokalnim zajednicama, stoji u prijedlogu plana.
Nekoliko nekretnina se već prodaje
Kako navode iz Ministarstva, plan uključuje prodaju viška nekretnina, razvrgnuće suvlasničkih odnosa i darovanja lokalnim jedinicama. Primjerice, do kraja 2025. godine očekuje se 45 javnih natječaja za prodaju, što je značajan porast u odnosu na 2023. godinu.
Podsjetimo, Državne nekretnine sredinom ovog mjeseca već su objavile prvi javni natječaj za prodaju neoportunih nekretnina iz svog portfelja, odnosno nekretnina koje nisu adekvatne za zakup, najam, korištenje, kao ni za realizaciju programa Statileo ili priuštivog stanovanja, a koje se nalaze na poželjnim lokacijama u Zagrebu, Karlovcu i Iloku.
Također, predviđena je aktivacija nekretnina kroz investicijske projekte poput prava građenja i zakupa, čime se povećava njihova tržišna vrijednost. Među ključnim projektima ističu se HŽ neboder u Rijeci, Vila Svežanj u Kostreni i Spomen-dom u Kumrovcu.
Plan uključuje i aktivaciju strateških lokacija poput Kampa Jarun, Hidrobaze Pula i Perne Orebić kroz pravo građenja i zakup, a iz Ministarstva navode i da će se posebna pažnja posvetiti praćenju ugovora za projekte poput Prukljana u Skradinu i Kupara u Župi dubrovačkoj kako bi se osigurala njihova uspješna realizacija.
Žele obnoviti četiri zgrade u Zagrebu
Ujedno, Ministarstvo planira obnovu četiri zgrade u Zagrebu, uključujući završetak konstrukcijske, energetske i cjelovite obnove zgrada na adresama Prilaz Gjure Deželića 7, Republike Austrije 20, Ulica Ivana Dežmana 10 i Ilica 25.
Planira se ulaganje i uređenje 350 stanova, 200 poslovnih prostora i osam rezidencija. Kako ističu, prioritet su stanovi za korisnike u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Kao jedan od važnijih projekata ističu i sveobuhvatnu obnovu državne rezidencije Palače Pongratz u Zagrebu.
Godišnji plan predviđa i povećanje broja javnih natječaja za prodaju i uporabu pokretnina, čime bi se očekivani prihodi udvostručili. Uz to, trajno oduzete pokretnine bit će stavljene u funkciju kroz najam ili prodaju kako bi se povećali prihodi državnog proračuna, navode iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Što se prodaje?
Prvi natječaj za prodaju nekretnina diljem Hrvatske raspisan je 15.2., a traje do 21.3. Prodaju se stanovi i poslovni prostori.
Tako je, primjerice, početna cijena stana u Bužanovoj ulici u Zagrebu 29.800 eura. Stan ima 19 kvadrata te je, kako navode, u lošem stanju. U Zagrebu je za kupnju oglašeno pet poslovnih prostora, tri stana i garaža. Lokacije poslovnih prostora su: Maksimirska 24, Frankopanska 3, Svetog Mateja 75 i Prilaz Vladislava Brajkovića 10, gdje je riječ o poslovnom prostoru nedaleko od Avenue Malla, koji se sastoji od lokala smještenih u prizemlju i razizemlju te skladišnog prostora u podrumu. Dva poslovna prostora i stan koji se prodaju u Maksimirskoj 24 dio su zgrade predviđene za rušenje, što je potencijalna prilika za investitore, a druga dva stana u Zagrebu ponuđena su na lokacijama Bužanova 14 i Medvedgradska 17. U Karlovcu se nudi stan u Haulikovoj 12, koji je zbog derutnog stanja predviđen za rušenje, a dva prostora u Ulici dr. Vladka Mačeka 5, ulični površine 50-ak i dvorišni površine 162 m2, poslovni su potencijal.
Površinom najveća nekretnina za prodaju je iločki poslovni prostor površine 254.82 m2, smješten u prizemlju stambene zgrade. Pristup prostoru moguć je s prednjeg i stražnjeg dijela zgrade, a sastoji se od jedne velike prostorije, dvije manje i podrumskog dijela.
Početne cijene utvrđene su kao tržišne vrijednosti nekretnina od strane stalnih sudskih vještaka sukladno važećim propisima koji uređuju područje procjene vrijednosti nekretnina, uzimajući u obzir, između ostaloga, lokaciju, veličinu i stvarno stanje nekretnine. Tako početna cijena za garažu koja se prodaje na adresi Brune Bušića 16 u Novom Zagrebu iznosi 17.800 eura za 12.40 četvornih metara, dok su cijene ostalih nekretnina ponuđenih u Zagrebu u rasponu od 15.600 eura do 289.000 eura.
Više podataka objavljeno je na stranici Državnih nekretnina.
Natječaj je javno objavljen, a svaki sudionik može podnijeti ponude za više nekretnina uz uvjet da se za svaku nekretninu dostavi odvojena ponuda u zasebnoj omotnici. Najpovoljniji ponuditelj je onaj koji ponudi najviši iznos kupoprodajne cijene.
Ponude se dostavljaju na adresu: Državne nekretnine d.o.o., Planinska 1, 10.000 Zagreb. Rok za predaju ponuda je do podneva 21. ožujka 2025., a javno otvaranje pravovremeno zaprimljenih ponuda uslijedit će isti dan u 13:30 na lokaciji Frana Vrbanića 50 u Zagrebu.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




