ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Sprovod don Zvonimira Čorića na Gradskom groblju u Zadru
Don Zvonimir Ćorić, svećenik Zadarske nadbiskupije, pokopan je u srijedu, 19. veljače, u grobnici svećenika Zadarske nadbiskupije na Gradskom groblju u Zadru. Misu zadušnicu i sprovodni obred na groblju predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

U misi su suslavili porečki i pulski biskup Ivan Štironja koji je predvodio obred posljednje preporuke i oproštaja, don Velimir Tomić, hrvatski misionar u Tanzaniji kojega je don Zvonimir i išao pohoditi u misiju i s kojim je bratski surađivao u podršci misiji te brojni svećenici iz Zadarske nadbiskupije, iz drugih dijelova Hrvatske i iz BiH.
Nadbiskup Zgrablić zahvalio je misionaru don Velimiru „za blizinu don Zvonimiru u trenucima bolesti i smrtne agonije i don Anti Soriću, generalnom vikaru Zadarske nadbiskupije, na zauzetosti oko vraćanja tijela don Zvonimira iz Afrike u Hrvatsku“.

Poželjevši da počiva u miru Božjem, nadbiskup je zahvalio don Zvonimiru „što je bio dobar suradnik mnogih milosti koje mu je Gospodin udijelio, osobito tijekom njegove svećeničke službe“. S ponosom na Ćorićevo svećeničko služenje u Zadarskoj nadbiskupiji, „možemo reći kako milost koju mu je Gospodin darovao nije bila uzaludna, a darove Duha koji su ga krijepili nije uzalud proživljavao“, rekao je mons. Zgrablić.
„S pouzdanjem u kršćansku nadu koja ne poznaje razočarenja i ne postiđuje, vjerujemo kako mu je po Božjem milosrđu pripravljen vijenac života koji je Gospodin obećao onima koji ga ljube, kako će primiti neuveli vijenac slave kad se pojavi pred Nadpastirom naših duša kojeg je ljubio, kojem je služio i u čijoj je pastirskoj službi imao udjela“, rekao je nadbiskup Zgrablić u mislima na don Zvonimira. Nadbiskup je zahvalio Bogu za brojne milosti koje je udijelio don Zvonimiru tijekom njegovog školovanja, vršenja katehetske i svećeničke službe te je podsjetio na službe koje je Ćorić obavljao.

Don Zvonimir je rođen 3. siječnja 1960. u mjestu Ruda, župi Pećine pokraj Novog Travnika, u Bosni i Hercegovini, u obitelji sa sedmero djece, od roditelja Ive i Mare rođ. Adžaga. Don Zvonimir je završio osnovnu školu u Novom Travniku. Od 1975. g. pohađao je Klasičnu gimnaziju u Dubrovniku. Godine 1999. diplomirao je na studiju Teologije u Rijeci. Nakon toga radio je kao vjeroučitelj sedam godina u Rijeci. Kao kandidat za svete redove Zadarske nadbiskupije, od rujna 2002. predavao je vjeronauk u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zadru i bio je pastoralni suradnik u župi sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru. Za đakona je zaređen 26. prosinca 2002. u crkvi sv. Šime u Zadru, a za svećenika 28. lipnja 2003., u katedrali sv. Stošije u Zadru.

Nakon svećeničkog ređenja, don Zvonimir je bio župnik Dobropoljane, Ždrelca i Banja na otoku Pašmanu od 2003. do 2005. godine. Nakon toga imenovan je župnikom župa Ugljan i Lukoran na otoku Ugljanu. Od 2007. do 2013. godine bio je župnik župa Poličnik i Suhovare; uz te dvije župe, od 2012., godinu dana bio je još i župnik u Visočanima. Don Zvonimir je 2012. g. imenovan duhovnikom Kurije Marijine legije, ‘Bezgrešno srce Marijino’ Zadar – Zapad, u Zadarskoj nadbiskupiji. Župnik u Preku bio je od 2013. do 2016. godine. Nakon toga, pet godina otišao je pastoralno djelovati u Hrvatsku katoličku Župu sv. Ante u Los Angeles u SAD-u. Od 2021. g. bio je godinu dana župnik u župama Zadar – Ploče i Dračevac Zadarski, a od 2022. do svoje smrti bio je župnik u župama Murvica i Briševo. Don Zvonimir je bio član Povjerenstva za misije, ekumenizam i međureligijski dijalog Zadarske nadbiskupije.

Nadbiskup je podsjetio na primitak vijesti kad je don Zvonimiru pozlilo u Africi. „Na blagdan Prikazanja Isusova u Hramu, Svijećnicu, u nedjelju, 2. veljače, dok smo se u ranim jutarnjim satima pripremali proslaviti spomen Isusova prikazanja u Hramu, Dan posvećenog života i tjedni spomendan Isusova uskrsnuća, primili smo zabrinjavajuću obavijest o iznenadnom teškom zdravstvenom stanju našega subrata don Zvonimira koji se nalazio u bratskom misijskom posjetu don Velimiru Tomiću u dalekoj afričkoj zemlji Tanzaniji. Samo nekoliko sati kasnije, primili smo tužnu vijest o njegovom napuštanju zemaljskog života i povratku u Očevu kuću u vječnosti“, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da „u svetom molitvenom trenutku pratimo prelazak don Zvonimira u Očev dom u vječnosti i s poštovanjem ispraćamo na posljednje počivalište njegovo tijelo“.

„Na slavlju Posljednje večere, u završnom govoru o pobjedi nad svijetom, Isus kaže svojim učenicima: „Izišao sam od Oca i došao na svijet. Opet ostavljam svijet i odlazim Ocu“ (Iv 16, 28). S vjerom i nadom koju smo dijelili s don Zvonimirom, našim bratom po vjeri i svetom redu, s povjerenjem u riječi Isusa Krista, Sina Božjega, na kojima počiva naša nada; sa sviješću o velikoj milosti našeg sudioništva u životu i svećeništvu Isusa Krista, i mi možemo, puni nade koja ne razočarava, Isusove riječi upućene učenicima na Posljednjoj večeri primijeniti i na našeg subrata don Zvonimira. Njegov početak života je dar Očeve ljubavi ostvaren preko njegovih roditelja, a smrt povratak u kuću Očevu u vječnosti, zahvaljujući milosnom djelu Isusovog otkupljenja i spasenja koje je don Zvonimir rado primio u svoj život, taj dar svjedočio svojim životom, naviještao i posredovao svojim svećeničkim služenjem“, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je zahvalio Bogu za dar života don Zvonimira i njegov životni put, „za tihi glas koji je nježno šaptao u duši i srcu mladog Zvonimira, pozivajući ga da bude Isusov prijatelj, učenik, suradnik u djelu milosti, poslužitelj otajstva spasenja koje je povjerio svojim apostolima, svećenicima. Našom molitvom obraćamo se Gospodinu koji je jedini Spasitelj, jedini u kojega se možemo svagda pouzdati, njemu koji je nježnost i ljubav dovijeka, da se ne spominje grijeha ni prijestupa službenika svoga Zvonimira, nego mu po svom milosrđu i zaslugama Isusa Krista oprosti svaki grijeh, kako je i don Zvonimir za sebe molio u svakoj svetoj Misi“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je izrazio kršćansku sućut subraći svećenicima, obitelji pokojnog don Zvonimira: braći Niki i Teofilu, sestrama Ljubici, Anki i Mariji te ostalim članovima obitelji, rodbine, prijateljima i poznanicima.
I.G.
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




