Hrvatska
Rastu cijene, ali i broj turista: Hrvatska jedna od najskupljih destinacija na Mediteranu!
U posljednje tri godine hrvatski turistički sektor bilježi značajan rast troškova, pa se Hrvatska tako prometnula u jednu od najskupljih mediteranskih destinacija.
Cijene u turističkom sektoru porasle su oko 50 posto i po tome je Hrvatska nadmašila mediteranske konkurente gdje su cijene rasle između 15 i 20 posto. Upravo zbog tih poskupljenja, turisti s ključnih tržišta – Njemačka, Češka, Austrija i Italija, potražili su pristupačnije destinacije, što je rezultiralo blagim padom prihoda od turizma u vrhuncu sezone, piše Travel and tour world.
No, unatoč ovim financijskim pritiscima Hrvatska je zabilježila ukupni porast turističkih dolazaka u 2024. Prema podacima Ministarstva turizma i sporta, zemlju je posjetilo više od 21,3 milijuna posjetitelja, što predstavlja rast od 4% u odnosu na prethodnu godinu. Noćenja su također zabilježila porast od 1% te su premašila 108,7 milijuna. Međutim, prihod od inozemnog turizma pao je za 0,7% tijekom vrhunca u ljetnim mjesecima u usporedbi s prethodnom godinom, što naglašava ekonomski pritisak na posjetitelje i domaću ugostiteljsku industriju.
Posljedice poskupljenja
Čelnici hotelske industrije tvrde da su inflacija i povećanje plaća povećali operativne troškove, te da je stoga moralo doći do prilagodbe cijena smještaja i usluga. Iako su hotelske cijene u Hrvatskoj porasle za samo 1,9% u 2023., one su i dalje znatno više nego u razdoblju prije pandemije. Nasuprot tome, u drugim mediteranskim odredištima cijene hotela su prošle godine porasle oko 4,5%, što ih čini relativno konkurentnijima.
Veljko Ostojić, čelnik Hrvatske udruge turizma, priznao je da rastući troškovi nadmašuju rast prihoda, što dovodi do pada profitabilnosti hotela. Stručnjaci iz industrije upozoravaju da nastavak poskupljenja može oslabiti konkurentnost Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu jer susjedne zemlje privlače putnike koji paze na budžet.
Visoke cijene, stambena kriza…
Utjecaj inflacije nije ograničen samo na sektor turizma. Sve veći troškovi utjecali su na sve stanovnike Hrvatske, zbog čega su građani i podržali bojkote trgovina diljem zemlje. Taj se pokret potom prelio i na druge države u blizini, uključujući BiH, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju.
No to nije jedini problem. Hrvatsku muči i stambena kriza. Iako je udio vlasnika kuća i dalje visok – 92% stanovništva posjeduje nekretninu – iznajmljivači se bore s naglo rastućim troškovima najma. Visoka potražnja povećala je cijene stanova, zbog čega je kućanstvima s nižim primanjima teško osigurati pristupačan smještaj. Problem je posebno izražen u obalnim turističkim središtima, gdje je potražnja za kratkoročnim najmom napuhala troškove.
Istovremeno, Hrvatska udruga obiteljskog smještaja izrazila je zabrinutost zbog visokih provizija koje nameću globalne booking platforme. Ove naknade, koje često prelaze 15% do 20% po transakciji, smanjuju zaradu lokalnih tvrtki dok povećavaju potrošačke cijene. Kao rezultat toga, čelnici industrije zagovaraju uspostavu nacionalnog sustava rezervacija kako bi se smanjila ovisnost o međunarodnim platformama.
Stvaranjem alternative koju podupire vlada, Hrvatska nastoji putnicima pružiti izravne mogućnosti rezervacije po nižim troškovima, istovremeno osiguravajući pravednu raspodjelu prihoda za lokalne pružatelje usluge.
Buduća perspektiva hrvatske turističke industrije
Dok se Hrvatska suočava s gospodarskim izazovima i sve većim troškovima turizma,turistička industrija traži načine za postizanje ravnoteže između profitabilnosti i pristupačnosti. Iako je zemlja i dalje popularno odredište, održavanje konkurentnih cijena bit će ključno za održavanje rasta.
Hotelijeri, kreatori politike i dionici u turizmu nastavljaju procjenjivati strategije za privlačenje posjetitelja bez ugrožavanja dugoročne ekonomske stabilnosti.
S obzirom na to da inflatorni pritisci ne popuštaju još uvijek, a globalni trendovi putovanja se razvijaju, hrvatski se turistički sektor mora prilagoditi promjenjivoj dinamici tržišta. To može biti kroz inovativna rješenja za rezervacije, poboljšano upravljanje troškovima ili poboljšanu ponudu usluga. Sposobnost turističke industrije da ostane konkurentna odredit će njezin budući uspjeh u izrazito konkurentnom mediteranskom turističkom krajoliku, zaključuje Travel and tour world.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




