Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da organizatori bojkota polaze od pogrešnih pretpostavki o funkcioniranju nacionalne ekonomije i ponašanju potrošača.

U petom tjednu bojkota trgovina i usluga, organizatori s potrošačke platforme “Halo, inspektore” najavili su širenje akcije na banke i teleoperatere.

Savjetnik te potrošačke platforme i organizator bojkota Josip Kelemen najavio je okupljanje pred sjedištem Hrvatske narodne banke u Zagrebu ovoga četvrtka, 20. veljače, na Svjetski dan socijalne pravednosti. Među ostalim i da građani iskažu nezadovoljstvo rastom bankarskih naknada.

“Cijene rastu iz drugih razloga”

Osim općenitog spominjanja bojkota banaka, Kelemen i društvo s platforme “Halo inspektore” nisu konkretnije naveli kako bi izgledao bojkot banaka. Bi li to, kao u slučaju trgovina, podrazumijevalo neodlazak određenog dana ili tjedna u poslovnice banaka, izbjegavanje korištenja bankarskih usluga uključujući podizanje gotovine na bankomatima, odustajanje od planiranog ili već dogovorenog podizanja kredita u banci, demonstrativno rezanje kreditnih kartica…?

Ekonomski analitičar Damir Novotny skeptičan je spram ovog bojkota.

“Ideje koje dolaze u javnost iz udruge koja organizira bojkot postaju sve apsurdnije. Ako im je osnovna ideja da utječu na inflaciju, dakako da ne mogu kroz taj kanal snižavati cijene koje rastu zbog nekih drugih razloga, a ne onih o kojima govore organizatori bojkota. Oni polaze od potpuno pogrešnih pretpostavki o tome kako funckionira nacionalna ekonomija i kako se ponašaju potrošači”, smatra.

“Bojkot je otišao u krivom smjeru”

Ističe da se u suvremenoj nacionalnoj ekonomiji ne može živjeti bez banaka ili osiguravajućih društava.

“Ne možete bez police osiguranja i bez potrošačkih kredita. I telekomunikacije i bankarski sektor i opskrba tržišta u cjelini su nužni. A usluge tih institucija razvijene su do te razine da iziskuju određene troškove”, kaže.

Novotny ističe da korisnici tih usluga nisu samo hrvatski građani, nego i turisti koji dolaze u Hrvatsku i da na toj točki dolazimo do apsurdne situacije.

“Dio građana i javnosti želio bi uživati u blagodatima turizma i svega što on donosi i njihovim kućanstvima, a s druge strane spremni su podržati ukidanje onih usluga koje turisti traže, žele i trebaju. Ovaj bojkot je otišao u posve apsurdnom smjeru”, uvjeren je.

Mogu li kvalitetne usluge biti jeftine?

Napominje kako organizatori bojkota spominju rast bankarskih naknada kao motiv za bojkot, a ne spominju da domaći bankarski sektor ima visokorazvijene usluge.

“Hrvatski bankarski sektor ima najrazvijenije usluge u istočnoj Europi. Navikli smo da su nam one dostupne putem mobilnih komunikacijskih uređaja i da imamo potrošačke kredite kroz kreditne kartice. Hrvati su među narodima s najvećim brojem kreditnih kartica po glavi stanovnika u Europi. Očito je da vole te usluge pa je apsurdno ako ih žele bojkotirati. To je neizvedivo.”

Novotny ističe da podaci govore kako cijene usluga hrvatskih banaka nisu najviše u odnosu na usporedive zemlje.

“Nisu ni previsoke ni preniske, negdje su u sredini. A u odnosu na kvalitetu tih usluga, cijene naknada su umjerene. Mi nikada nismo imali situaciju da banke dva ili tri dana ne pružaju usluge bankomata ili mobilnog bankarstva, što se u istočnoeuropskim zemljama često događa. Iza toga stoje velika ulaganja u tehnologije i ljude, a mi bi htjeli kvalitetne usluge, ali da su jeftine”, kaže.