ZADAR / ŽUPANIJA
SUFINANCIRANJE ZAKUPA, POTICAJNI DODATAK NA PLAĆU… / Zadarska županija donijela Program poticajnih mjera za zdravstvene djelatnike
Sufinanciranje zakupa stambenog prostora od 500,00 eura mjesečno i poticajni dodatak na plaću u iznosu od 1.000,00 eura mjesečno za deficitaran kadar – neke su od najvažnijih mjera Programa poticajnih mjera Zadarske županije za zdravstvene djelatnike za 2025. godinu.
Financijska sredstva za provođenje Programa osigurana su u Proračunu Zadarske županije za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu, u iznosu od 80.000,00 eura.
Ciljevi Programa su osigurati potreban broj zdravstvene radne snage za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe, osigurati potreban broj zdravstvene radne snage za organizaciju zdravstvene zaštite tijekom turističke sezone te osigurati dodatna financijska sredstva za provedbu mjera.
Nositelji Programa su Dom zdravlja Zadarske županije i Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije, a oni trebaju donijeti odluku o deficitarnom kadru u određenim djelatnostima koji ostvaruju pravo na poticajne mjere te donijeti Plan popunjavanja mreže javne zdravstvene službe i Plan organizacije zdravstvene zaštite tijekom turističke sezone.
Poticajne mjere iz Programa su:
– Mjera 1. Sufinanciranje zakupa stambenog prostora doktorima osim specijalizanata, zaposlenima u Domu zdravlja Zadarske županije u najvišem iznosu do 500,00 eura mjesečno, najdulje do 5 godina.
– Mjera 2. Sufinanciranje zakupa stambenog prostora doktorima medicine za vrijeme turističke sezone u najvišem iznosu do 500,00 eura mjesečno, najdulje za vrijeme trajanje turističke sezone.
– Mjera 3. Poticajni dodatak na plaću u iznosu od 1.000,00 eura mjesečno za zaposlene na određeno vrijeme najdulje do 12 mjeseci za deficitaran kadar te iznos od 500,00 eura mjesečno za zaposlene na neodređeno vrijeme, a najdulje pet godina za deficitaran kadar.
Među uvjetima za ostvarenje prava na poticajne mjere, uz ostalo, navodi se da korisnik Programa, njegov bračni ili izvanbračni drug ili životni partner ne smiju u svom vlasništvu imati stambenu nekretninu na području Zadarske županije.
Podsjetimo, županijski proračun za 2025. godinu je posebno usmjeren na – demografiju, zdravstvo i socijalnu skrb. U proračunu su osigurana dodatna sredstva zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Zadarska županija, prvenstveno kako bi se riješio problem deficitarnih kadrova u zdravstvu, ali i kako bi nastavili s investicijama u opremanje i modernizaciju zdravstvenih ustanova – primjerice u energentsku obnovu Doma zdravlja u Benkovcu
Potpora za novorođenčad od 1. siječnja 2025. godine povećana je na 300 eura za prvo i drugo dijete te na 800 eura za treće i svako sljedeće dijete.
Povećana je i subvencija za sufinanciranje smještaja starijim i nemoćnim osobama u privatnim domovima na 160 eura mjesečno, a osigurano je i 450 tisuća eura za poslovanje novog Odjela za demenciju koji će biti smješten u sklopu županijske ustanove, Doma za starije i nemoćne osobe Zadar.
Sve aktivnosti i projekti u županijskom proračunu za 2025. godinu imaju za cilj podizanje kvalitete i standarda svih građana.
Socijalno – demografska komponenta u iznosu od 6,4 milijuna eura iz izvornih prihoda odnosi se na:
• 2,5 milijuna eura planiranih pomoći ustanovama u zdravstvu (među ostalim i za nabavu 4 nova vozila za hitnu pomoć i sanitet…)
• 1,0 milijuna eura za pomoć starijim osobama (960 tisuća eura za sufinanciranje smještaja starijim osobama u privatnim domovima – od 2025. godine povećat ćemo subvencije na 160 eura mjesečno po korisniku, do sada je bilo 110 eura),
• 637 tisuća eura naknada za novorođenčad (povećanje na 300 eura za prvo i drugo dijete, 800 eura za treće i svako sljedeće dijete – do sada je bilo 135/675 eura); u skladu s demografskim politikama Vlade RH koja je također najavila značajno povećanje izdvajanja za demografske mjere u 2025.
• 623 tisuća eura za prijevoz učenika srednjih škola,
• 430 tisuća eura za provođenje projekta Pomoćnici u nastavi i Inkluzija
• 450 tisuća eura Domu za starije i nemoćne Zadar za odjel za dementne osobe,
• 40 tisuća eura za smještaj deficitarnih zanimanja u zdravstvu…
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





