Hrvatska
VODE ZAGREB I ZADAR / Ovdje su su kamere snimile najviše prebrzih vozača…
Na hrvatskim prometnicama prošle je godine utvrđeno preko 817.000 prometnih prekršaja, a u otkrivanju onih koji su pretjerali s nogom na gasu policiji su znatno pomogle kamere.
Od gore navedenog broja, 291.041 prekršaj otpada na prekoračenje brzine u prometu, a od tog su broja kamere snimile njih 161.191, što je preko 55% utvrđenih prekršaja.
Najviše prekršaja u 2024. godini zabilježile su kamere na području Policijske uprave zagrebačke – čak 21.535 prekršaja. Nakon toga, slijede kamere na području Policijske uprave zadarske s 18.731 prekršajem, potom kamere Policijske uprave splitsko-dalmatinske s 15.832 prekršaja te kamere Policijske uprave dubrovačko neretvanske koje su snimile 15.605 prekršaja.
Brzina kao najveći problem
“Nama je brzina, što se tiče sigurnosti prometa, jedan od najvećih prometnih problema. Podatak da je 118 osoba, od njih 240 koliko ih je prošle godine stradalo u prometu, stradalo upravo zbog brzine puno govori”, izjavio je voditelj službe prometne policije u Ravnateljstvu policije, Josip Mataija, za Automobilionu.
“I dalje ćemo se nastaviti fokusirati na taj prekršaj brzine jer je on jedan od ključnih prekršaja što se tiče stanje”, dodao je.
Na području Republike Hrvatske trenutno imamo 588 kućišta u kojima se izmjenjuju 194 fiksna uređaja za nadzor brzine, a u planu je da se i ove godine postave nove kamere i kućišta, jer kako kažu – zadovoljni su njihovim efektom.
“Te lokacije gdje se postavljaju kamere nisu odabrane slučajno nego temeljem naših statističkih pokazateljima. Postavljamo ih na onim mjestima gdje su se događale prometne nesreće zbog brzine, ondosno na mjestima gdje se učestalo kršila brzina kretanja”, rekao je Mataija.
Snimaju i druge prekršaje
Iako se kamere fokusiraju na prekoračenje brzine, one mogu utvrditi i druge prekršaje.
“One su su prvenstveno namijenjene za mjerenje brzine, ali ako se na fotografiji snimljenog vozila može vidjeti vozač koji nije koristio sigurnosni pojas, ili je nepropisno koristio mobitel, takav se onda sankcionira i za te ostale prekšaje”, napomenuo je Mataija.
Poruka policije je jasna – brzina je među ključnim faktorima što se tiče sigurnosti na cestama, a iz MUP-a kažu da su uvjereni ako se smanji brzina kretanja, da će stanje sigurnosti na cestama biti bolje. A tome su zasigurno doprinijele i doprinijet će i kamere koje sve vide i zabilježe.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




