ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) U Zemuniku, Poličniku i Suhovarama obilježena 33. obljetnica obrane
U organizaciji Udruge Samostalne satnije Zemunik Donji obilježen je Dan obrane Zemunika, u spomen na 33. obljetnicu najtežeg dana kojeg je ovo ravnokotarsko mjesto preživjelo u Domovinskom ratu. Agresori, predvođeni JNA i paravojnim formacijama, tog 3. siječnja 1992. godine napali su sa svim raspoloživim snagama kako bi pokušali osvojiti Zemunik Donji prije službenog početka dogovorenog Sarajevskog primirja.
No, malobrojna, ali hrabra družina hrvatskih branitelja uspješno je zaustavila njihov prodor i vratila ih na početne položaje. Agresori više nikad nakon toga nisu pomaknuli obrambenu liniju hrvatskih snaga u Zemuniku. Današnjoj svečanosti su, uz predsjednika udruge Samostalna satnija Zemunik Donji Željka Fabijana i domaćina načelnika Ivicu Šarića nazočili župan Božidar Longin i zamjenik župana Zadarske županije Šime Vicković sa suradnicima.
Tih dana prisjetio je i župan Božidar Longin koji je bio sudionik obrane Zemunika:
“Na današnji dan ti otimači ušli su 2 kilometra duboko na područje Zemunika. Dobro se sjećam tog dana jer sam i osobno tada bio ovdje sa svojom postrojbom.
Hrvatski branitelji iz više postrojbi toga su dana prošli pakao, ali motivirani činjenicom obrane vlastitog doma i vlastitih obitelji, uspjeli smo i – Zemunik je obranjen.
Hrvatska je sloboda prije svega izgrađena na žrtvi hrvatskih branitelja. Njihova hrabrost, odlučnost, snaga i velika ljubav satkali su temelje budućnosti njihove djece, unuka, svih nas.
Stoga nam je dužnost, osobito na ovakve značajne datume, sjećati se naših suboraca.”- rekao ne župan Longin obračajući se nazočnima.
I Općina Poličnik prisjeća se dana obrane. Na današnji dan 1992. godine neprijatelji nisu uspjeli okupirati područje općine Poličnik i presjeći cestu Zadar-Ražanac-Pag, čime su imali namjeru prepoloviti Hrvatsku na dva dijela.
U spomen na 33. godišnjicu obrane Općine Poličnik dostojanstveno, tiho, u molitvi i prisjećanju, brojna izaslanstva među kojima i izaslanstvo Zadarske županije koje je predvodio župan Božidar Longin položila su vijence i zapalila svijeće kod spomen obilježja u Suhovarima i u dvorištu crkve sv. Nikole u Poličniku.
Načelnik općine Poličnik Davor Lončar rekao je da je obrana općine Poličnik i Zadarske županije označila obranu cijele Hrvatske.
“Branitelji na ovim područjima stvorili su temelje demokratske Hrvatske. Dani u kojima smo se branili bili su jako teški, počeli su upravo u Suhovarima, Islamu, Ruplju i okolnim selima. Goloruki sa srcem na rukavu branili smo svoj kraj. U svoj toj muci postigli smo ono što smo željeli – vlastitu državu”-rekao je Lončar.
Na spomen ploči u Suhovarima, koja obilježava zaustavljanje prodora suparničkih snaga nalaze se imena 31 poginulog branitelja i jednog civila, a među njima je i 15 pripadnika 141. brigade HV – a, nastale od splitske i kaštelanske bojne.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





