Connect with us

Svijet

Trump izabrao tvrdolinijsku republikanku da vodi medijsku kuću koju financira vlada

Objavljeno

-

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da je izabrao Kari Lake, bivšu voditeljicu vijesti i tvrdolinijsku republikanku koja nije uspjela osvojiti mjesto u Senatu prošli mjesec, za ravnateljicu medijske kuće Glas Amerike koju financira američka vlada. Trump je u objavi na svojoj stranici Truth Social rekao da će Lake “osigurati da se američke slobodarske vrijednosti emitiraju diljem svijeta pošteno i točno, za razliku od laži koje šire mediji lažnih vijesti”. Lake, veliki Trumpov pristaša ponavljala je njegove lažne tvrdnje o prijevari na izborima 2020., izgubila je utrku za guvernera u swing državi Arizoni 2022., a prethodno je bila voditeljica Foxa 10 sa sjedištem u Phoenixu.

Glas Amerike (VOA) međunarodna je medijska kuća koja radi na više od 40 jezika online te obuhvaća radio i televiziju.

Tijekom svojeg prvog mandata Trump se sukobio s Glasom Amerike i optužio ga za pojačavanje kineske propagande nakon što je prikazao segment light showa kojim je obilježo ponovno otvaranje Wuhana, grada u kojem je izbila pandemija koronavirusa.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

PADAJU REKORDI / Tri razloga zbog kojih je Europa pod udarom još jednog brutalnog toplinskog vala

Objavljeno

-

By

Zapadna Europa ovog je tjedna pod udarom još jednog brutalnog toplinskog vala, svojevrsnog upozorenja na ono što globalno zatopljenje donosi kontinentu – i to u trenutku kada klimatske promjene sve više padaju na listi političkih prioriteta.

Meteorolozi upozoravaju da će temperature idućih dana rušiti lipanjske rekorde u više zemalja. Francuska se priprema za temperature do 43 Celzijeva stupnja, Španjolska bi mogla dosegnuti i 45 stupnjeva, dok bi dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Italije mogli bilježiti temperature do 40 stupnjeva – i to još prije vrhunca ljeta.

U Belgiji, gdje bi temperatura mogla dosegnuti 37 stupnjeva, glavni prognostičar nacionalne meteorološke službe izjavio je da bi ovo mogao biti „najtopliji tjedan ikad zabilježen“ u toj zemlji.

Noći će također biti iznimno tople, pa se u mnogim dijelovima zapadne Europe krajem tjedna temperature neće spuštati ispod 25 stupnjeva. Izostanak osvježenja dodatno povećava tzv. toplinski stres – nakupljanje topline u tijelu – što može dovesti do bolesti pa čak i smrti, osobito među ranjivim skupinama poput starijih osoba. U posljednje četiri godine u Europskoj uniji oko 200.000 ljudi umrlo je zbog posljedica vrućine, piše Politico.

Za Europljane koji se pitaju koga okriviti za nesnosne temperature u domovima i na radnim mjestima, evo tri glavna razloga.

1. Fosilna goriva

Da, toplinski valovi dio su ljeta na sjevernoj hemisferi otkad postoji čovječanstvo. No globalna temperatura porasla je za oko 1,4 stupnja otkako ljudi spaljuju fosilna goriva za pogon tvornica, automobila i zgrada, pri čemu se u atmosferu ispuštaju staklenički plinovi koji zagrijavaju planet.

Time je podignuta osnovna razina ljetnih temperatura. Znanstvenici se slažu da je svaki današnji toplinski val topliji i vjerojatniji upravo zbog klimatskih promjena.

Klimatske promjene možda nisu uzrokovale tzv. toplinsku kupolu – vremenski obrazac koji zadržava vrući zrak nad nekim područjem kroz dulje razdoblje – koja se ovog tjedna nadvila nad zapadnom Europom, kaže Mireia Ginesta, istraživačica na Sveučilištu Oxford specijalizirana za analizu šteta uzrokovanih klimatskim promjenama.

„Ali one povećavaju pozadinsku temperaturu u kojoj vremenski sustavi djeluju“, istaknula je. „U hladnijoj klimi ovaj bi toplinski val bio manje intenzivan.“

Europa je ujedno kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu zbog kombinacije čimbenika, uključujući blizinu Arktika i promjene u regionalnim vremenskim obrascima.

A sa svakim dodatnim djelićem stupnja globalnog zatopljenja situacija će biti gora. Znanstvenici upozoravaju da bi, ako globalno zatopljenje dosegne oko 3 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, broj smrti povezanih s vrućinom u Europi mogao biti dvostruko ili trostruko veći nego u scenariju zagrijavanja od 1,5 stupnjeva.

2. Loša infrastruktura

Vanjske temperature samo su dio problema. Europljani oko 90 posto vremena provode u zatvorenim prostorima – u domovima, trgovinama, vlakovima, školama i na radnim mjestima.

U velikom dijelu Europe, osobito na sjeveru, zgrade su projektirane da zadržavaju toplinu, a ne da je odbijaju. Mnoge nove kuće i danas se grade kako bi izdržale zimske hladnoće, a ne sve toplija ljeta. Prema procjenama britanskog Odbora za klimatske promjene, čak 92 posto domova u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo bi imati problem pregrijavanja do 2050. godine.

Iako sve više europskih kućanstava ugrađuje klimatizacijske uređaje, oni su i dalje rijetkost. Samo oko petine kućanstava na kontinentu ima klima-uređaj. A i kada ga imaju, mnogi ga ne mogu priuštiti koristiti. Više od trećine Europljana kaže da si ne može priuštiti dovoljno rashladiti svoj dom, a među onima koji teško spajaju kraj s krajem taj udio raste na dvije trećine.

Mnogi uredi, škole, vlakovi i sustavi javnog prijevoza također nemaju dovoljno klimatizacije. U Francuskoj su vrućina i nedostatak rashladnih sustava ovog tjedna doveli do zatvaranja više od 800 škola.

U Belgiji čak petina vlakova nema klimatizaciju, zbog čega je nacionalni željeznički prijevoznik morao otkazati dio linija u vrijeme najvećih gužvi.

Iako su neke lokalne vlasti počele otvarati rashladne centre tijekom toplinskih valova, gdje građani mogu boraviti u klimatiziranim prostorima, takvi su programi još uvijek rijetki i uglavnom dostupni samo tijekom dana, a ne tijekom sparnih noći.

3. Političari imaju druge prioritete

Vlade mogu poduzeti niz mjera kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova i zaštitile građane, infrastrukturu i gospodarstvo od ekstremnih vremenskih pojava. No kako Europa iz godine u godinu trpi sve jače vrućine, klimatske promjene sve više gube mjesto među političkim prioritetima.

Iako Europska unija ima jedan od najambicioznijih planova za smanjenje emisija u svijetu, posljednjih godina veći naglasak stavlja na industrijski oporavak te ublažava klimatske politike koje se smatraju preprekom gospodarskom rastu. Emisije u EU-u prošle su godine čak blago porasle, što upućuje na stagnaciju u smanjenju onečišćenja.

U Ujedinjenom Kraljevstvu raspao se nekadašnji politički konsenzus oko borbe protiv klimatskih promjena, iako je laburistička vlada dosad odolijevala pritiscima za povećanje eksploatacije nafte i plina u Sjevernom moru. Hoće li se taj stav zadržati nakon odlaska premijera Keira Starmera, još nije jasno.

I u EU-u i u Ujedinjenom Kraljevstvu planovi za prilagodbu neizbježnim posljedicama klimatskih promjena, poput toplinskih valova, znatno zaostaju za planovima smanjenja emisija.

Europska agencija za okoliš upozorava da države članice ne štite dovoljno svoje građane od ekstremnih temperatura te procjenjuje da će rizik od toplinskog stresa za opću populaciju biti „kritičan“ tijekom ovog desetljeća, a od sredine stoljeća i „katastrofalan“.

Britanski Odbor za klimatske promjene također je ocijenio napore zemlje nedostatnima, a think tank Green Alliance upozorio je da Britanci „plaćaju cijenu“ zbog neuspjeha vlade da prilagodi zemlju sve toplijim ljetima.

„Djeca se trenutačno muče završiti ispite u pregrijanim učionicama, a stariji ljudi podnose opasno visoke temperature u domovima i ustanovama za skrb bez odgovarajućeg olakšanja“, rekla je Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu.

„Ova vrućina nije samo neugodnost, već sve veća prijetnja javnom zdravlju“, dodala je. „Svaki toplinski val ugrožava živote i krajnje je vrijeme da ga počnemo tretirati s ozbiljnošću koju zahtijeva.“

Nastavi čitati

Svijet

Opasna bakterija širi se europskim plažama: Može izazvati teške infekcije i sepsu

Objavljeno

-

By

Milijuni ljudi hrle prema moru, no bakterija Vibrio, poznata kao „bakterija koja jede meso”, potaknuta klimatskim promjenama, već je zatvorila plaže u Španjolskoj i izazvala zabrinutost diljem Mediterana.

Među turistima i kupačima vlada zabrinutost zbog širenja bakterija u moru, koje su već dovele do zatvaranja nekoliko plaža u Španjolskoj. Posljednjih godina na različitim dijelovima europske obale zabilježene su epizode onečišćenja i zdravstvena upozorenja koja su rezultirala ograničenjem pristupa moru, u kontekstu sve viših temperatura vode i rastućeg turističkog pritiska.

“Mediteran nam pokazuje kako izgleda topliji svijet”, rekao je za Euronews Hatim Aznague, analitičar za projekte, klimatsku akciju i energetsku otpornost pri Uniji za Mediteran, piše Euronews.

Prijetnja “bakterije koja jede meso”

Posebnu zabrinutost izaziva bakterija Vibrio, u javnosti poznata kao „bakterija koja jede meso”. Riječ je o mikroorganizmu koji se prenosi vodom i prirodno nastanjuje morska i bočata područja, osobito ondje gdje se rijeke ulijevaju u more. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), „Vibrio je vodena bakterija koja se može pronaći u morskim plodovima”, a pojedini sojevi mogu uzrokovati bolesti u rasponu od gastroenteritisa do teških pa čak i smrtonosnih infekcija. Među najznačajnijim vrstama u Europi su Vibrio vulnificusVibrio parahaemolyticus i određene varijante Vibrio cholerae.

EFSA upozorava da se infekcije mogu prenijeti konzumacijom sirovih morskih plodova ili kontaktom otvorenih rana s morskom vodom. Organizacija Gavi pojašnjava da je „Vibrio blizak srodnik bakterije koja uzrokuje koleru, iako te dvije vrste izazivaju vrlo različite bolesti”.

U težim slučajevima infekcija može dovesti do nekrotizirajućeg fasciitisa, stanja u kojem se tkivo oko rane vrlo brzo razgrađuje. Bakterija može ući i u krvotok te izazvati sepsu, a u nekim slučajevima pacijentima je potrebna amputacija zahvaćenog uda.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) također je upozorio na „povećani rizik od infekcija bakterijom Vibrio tijekom ljetne sezone”, osobito za vrijeme toplinskih valova, te u plitkim obalnim vodama. Rizik nije samo zdravstveni nego i ekološki: ove bakterije uspijevaju u okolišu u kojem je narušena prirodna ravnoteža morskog ekosustava.

Mediteran kao „predokus” klimatskih promjena

Ovaj je fenomen posebno vidljiv u Sredozemnom moru, koje znanstvenici smatraju jednim od područja najizloženijih globalnom zatopljenju. Aznague upozorava da se ne radi o izoliranom nego o strukturnom problemu.

“Važno je naglasiti da Mediteran nije žrtva klimatskih promjena, nego njihov predokus. To je jedno od mora koja se najbrže zagrijavaju na planetu.”

Analitičar ističe da rast temperatura mora, u kombinaciji s onečišćenjem i smanjenom salinitetom u obalnim područjima, stvara idealne uvjete za širenje patogena.

“Toplija voda, osobito ondje gdje je manje slana, na riječnim ušćima i u lagunama koje su s njima povezane, pogoduje razvoju patogenih bakterija.”

Nedavna izvješća EFSA-e upozoravaju da se „očekuje porast prisutnosti bakterija Vibrio u morskim plodovima diljem svijeta i Europe zbog klimatskih promjena”, posebno u vodama niske slanosti i estuarijima. Mediteran, pod snažnim turističkim pritiskom i ubrzanim zagrijavanjem, tako postaje jedno od ključnih područja ove biološke transformacije.

Ekonomski udar koji izravno pogađa turizam

Osim zdravstvenog rizika, širenje bakterije Vibrio ima i izravne gospodarske posljedice. Aznague to sažima vrlo jasno:

“Na našim obalama obala nije dio gospodarstva – ona jest gospodarstvo.”

Zatvaranje plaža ili izdavanje zdravstvenih upozorenja usred turističke sezone izravno pogađa jedan od najvažnijih gospodarskih pokretača Europe – turizam vezan uz plaže i more.

Mediteran je najposjećenija turistička regija na svijetu, što dodatno povećava posljedice svakog privremenog zatvaranja. Hoteli, restorani i lokalna gospodarstva izravno ovise o stabilnosti obalnog područja, koje je sada ugroženo sve učestalijim biološkim pojavama.

Prema EFSA-i, rast temperatura i ekstremni vremenski događaji povećavaju broj područja izloženih riziku, dok antimikrobna otpornost otkrivena kod nekih sojeva predstavlja dodatni razlog za zabrinutost u području javnog zdravstva.

Rizik sadašnjosti, a ne budućnosti

Za Uniju za Mediteran problem više ne pripada klimatskoj budućnosti, nego sadašnjosti. Ovo more djeluje kao globalni termometar koji pokazuje što bi se tijekom nadolazećih desetljeća moglo dogoditi i u drugim regijama svijeta.

Rješenje, smatra Aznague, leži u jačoj suradnji i koordiniranom djelovanju.

“Nije prihvatljivo praviti ustupke kada je riječ o našem zdravlju ili klimi.”

U tom kontekstu bakterija Vibrio nije samo rastuća zdravstvena prijetnja, nego i pokazatelj morskog ekosustava koji prolazi kroz dramatičnu transformaciju.

Kako zaključuje Aznague:

“Bakterije nisu priča – one su glasnici. Prava priča je more koje je zbog topline i onečišćenja izgubilo svoju ravnotežu.”

Nastavi čitati

Svijet

OPASNI TOPLINSKI VAL / Crveni alarm diljem Europe: Zatvaraju se škole, otkazuju vlakovi, zabranjuje konzumacija alkohola…

Objavljeno

-

By

Europa se suočava s drugim toplinskim valom u samo mjesec dana.

Očekuje se da će temperature u dijelovima Španjolske doseći i 45 °C, gdje je u nedjelju započeo prvi službeni toplinski val 2026. godine, uz crvena i narančasta meteorološka upozorenja diljem zemlje.

Više od polovice Francuske također je pod crvenim upozorenjem zbog drugog ekstremnog toplinskog vala ove godine, a tijekom vikenda već su zabilježeni smrtni slučajevi povezani s vrućinom.

Ujedinjeno Kraljevstvo također je pod upozorenjem zbog vrlo visokih temperatura, pri čemu se na jugu zemlje očekuje i do 38 °C. Među ostalim državama pogođenima ekstremnim vrućinama su Njemačka, Italija, Portugal i Švicarska.

„Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem stvorile su uvjete za ovaj događaj, dodatno zagrijavajući atmosferu i čineći ekstremne temperature znatno intenzivnijima nego što bi bile u prošlosti“, rekao je Akshay Deoras, viši istraživač Nacionalnog centra za atmosferske znanosti Sveučilišta Reading u Ujedinjenom Kraljevstvu, za AFP, prenosi Euronews.

Više od 62.000 ljudi umrlo je od posljedica vrućina diljem Europe tijekom 2024. godine – najtoplije godine otkad postoje mjerenja na kontinentu. Stručnjaci upozoravaju da će taj broj rasti kako temperature budu nastavile rasti.

Najveći rizik prijeti starijim osobama, maloj djeci i ljudima s postojećim zdravstvenim problemima, kao i stotinama tisuća sezonskih radnika na otvorenom, među kojima su većinom migranti.

Francuska zatvara škole

U Francuskoj su vlasti u ponedjeljak zatvorile 845 škola, dok će još 1.800 škola ranije pustiti učenike kući, prenosi AFP.

To dolazi samo tjedan dana nakon što je francuski ministar obrazovanja Édouard Geffray predložio pomicanje termina ispita kako se ne bi održavali tijekom najtoplijeg dijela dana, s obzirom na sve ranije i intenzivnije toplinske valove.

Regionalne vlasti u Île-de-Franceu od tada su osigurale milijun eura pomoći za 500 ispitnih centara kako bi nabavili opremu za rashlađivanje, poput ventilatora i sustava za raspršivanje vode.

Iako u Ujedinjenom Kraljevstvu još nisu najavljena masovna zatvaranja škola, neke su škole ublažile pravila o školskim uniformama radi veće udobnosti učenika, a provode se procjene rizika kako bi se zaštitili učenici i nastavnici.

Britanski Odbor za klimatske promjene (CCC) nedavno je pozvao na ugradnju klimatizacijskih sustava u sve škole tijekom sljedećih 25 godina jer se očekuje pogoršanje toplinskih valova. Iako klimatizacija može spašavati živote tijekom ekstremnih vrućina, istodobno pridonosi problemu emisijama CO₂ i rashladnih plinova.

Otkazani vlakovi u Francuskoj i Belgiji

Putnici u Parizu i Belgiji suočavaju se s reduciranim željezničkim prometom početkom tjedna kako bi se smanjio rizik od kvarova koji bi mogli blokirati pruge.

Među opasnostima za željezničku infrastrukturu pri visokim temperaturama su deformacije tračnica, požari uz nasipe i spuštanje električnih vodova.

U regiji Île-de-France, gdje je u ponedjeljak otkazan svaki deseti vlak radi zaštite pregrijane željezničke infrastrukture, predsjednica regije Valérie Pécresse preporučila je građanima da izbjegavaju nepotrebna putovanja i rade od kuće, prenosi AFP.

Neki željeznički operateri u Ujedinjenom Kraljevstvu također su prilagodili vozni red, pa se tijekom najtoplijeg dijela dana očekuje manji broj vlakova i nešto dulje trajanje putovanja. Razlog je što ekstremna vrućina može uzrokovati širenje i savijanje tračnica, zbog čega vlakovi moraju voziti sporije radi sigurnosti.

Upozorenja za kupače i zabrane alkohola

Francuski godišnji festival ulične glazbe Fête de la Musique održan je tijekom vikenda unatoč vrućini, no vlada je zabranila konzumaciju alkohola na javnim mjestima u područjima pod crvenim upozorenjem kako bi se smanjio rizik od dehidracije. Neki događaji su otkazani ili premješteni u zatvorene prostore.

U Parizu su se posjetitelji rashlađivali u kanalu Saint-Martin, otvorenom za kupače od 17. lipnja. Ipak, vlasti upozoravaju na oprez pri kupanju u rijekama i jezerima nakon što su Francuska i Njemačka tijekom vikenda zabilježile porast broja utapanja.

Kupačima se preporučuje kupanje isključivo na nadziranim lokacijama, izbjegavanje skokova u prirodne rijeke s jakim strujama te postupni ulazak u vodu kako bi se tijelo prilagodilo temperaturnoj razlici i izbjegao šok od hladne vode.

Požari prisiljavaju ljude na evakuaciju

Intenzivne vrućine također povećavaju rizik od šumskih požara i suše u pogođenim zemljama, osobito zato što je tlo ostalo isušeno nakon toplinskog vala u svibnju. Zbog toga se površina tla brže zagrijava nego inače, a velika količina osušene vegetacije predstavlja idealno gorivo za požare.

U Francuskoj se prijetnja već ostvaruje. Požar u departmanu Cher, koji je od nedjelje pod crvenim upozorenjem zbog vrućine, zahvatio je 25 hektara usjeva i prisilio oko 50 ljudi na evakuaciju, prenosi AFP.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu