ZADAR / ŽUPANIJA
ZA NEPOVJEROVATI! / Luka Demo iz Raštana Donjih, najmlađi hrvatski dreser svinja
S novcima od prve pričesti u Lici je kupio tri praščića, križance slavonske i divlje svinje, te je Maću, Mimi i Maćega doslovno pripitomio i dresirao za nepovjerovati
Luka Demo iz Raštana Donjih, naselja u zaobalju Općine Sv. Filip i Jakov, pripitomio je i dresirao čak tri svinje, križance slavonske svinje i divlje svinje ili vepra. Vijest možda ne bi bila neobična i senzacionalna da naš Luka Demo nema tek 10 godina i pohađa 4. razred osnovne škole.
Ne bi ih prodao za sve šolde ovog svita
– S novcima koje sam dobio za svoju prvu svetu pričest u lipnju sam s ocem Antom išao u Liku i kupio tri praščića, moje drage križance slavonske i divlje svinje koje sam nazvao – Maća, Mimi i Maći, u jednom će dahu mali Luka koji je zasigurno za Guinnissovu knjigu rekorda.
Maći, Maća i Mimi su mirni i poslušni, ali i vjerni kao psi.
– S ostalim novcima od pričesti kupujem hranu za njih, ali i za oko 200 tuka koje sam uzgojio, ponosno će Luka, kojeg u selu svi vole i obožavaju.
Pri ruci mu je uvijek mlađi brat Jakov i starija sestra Zara, učenica 1. razreda Ekonomske škole u Zadru. A tu je i baka Milka.
– Lipota ih je viditi, jer su pripitomljeni i mirni. Slušaju moj zvižduk ili zapovjedi i u stopu me prate gdje kod da krenem, navodi mali Luka.


Priča da su tri praščića, sad nakon pet mjeseci već oko 70 kg težine, na početku bili nemirni, ali uz ljubav i posvećenost lako su se sprijateljili. S vremenom su postali nerazdvojni.
– Jedu sve što god im ponudim, a kukuruz im je najdraži. Ne bih ih prodao, nema te sile niti eura, da mi netko da milijune. Ni za sve šolde ovog svita, kazao je ovaj strastveni ljubitelj životinja.
Prvi koraci uzgoja
Naime, mali Luka je pred kupnjom još dva praščića križanca, kako bi se već sada započeo baviti uzgojem ove pasmine dobivene križanjem slavonske i divlje svinje.
– Sestra Zara zadužena je za financije, kako ne bih odjednom potrošio sve novce. Baka pomaže u perušanju tuka, brat Jakov mi pravi društvo, a imam podršku i ostale obitelji. Baš sam hepi, sa smješkom će simpatični desetogodišnjak.
Luka uzgaja križance na otvorenom na lokaciji Drače, oko kilometar, kilometar i pol od obiteljske kuće.
– Nedaleko imamo i veliki kontejner i oko 5.500 kvadrata pašnjaka, a i ljudi mi bez prigovora s puno ljubavi daju ispašu. Hvala im velika, zahvalio je mali Luka.
Svinje na otvorenom koriste prirodne resurse zemlje i biljaka što utječe i na njihovo ponašanje.
– Ove svinje su izrazito socijalne i društvene. Svo slobodno vrijeme nakon škole, kako mi govore, od jutra do sutra posvećujem njima i tukama. To je jače od mene, puno jače, zaključio je mali Luka Demo, koji nam u dvorištu pokazuje kako zna voziti i traktor.


ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





