Na Sveučilištu u Zadru je predstavljena knjiga “Fragmenti iz liburnskog svijeta mrtvih” profesora emeritusa Brunislava Marijanovića. Monografija je rezultat istraživanja koje je autor proveo na jednoj od brojnih liburnskih nekropola na Ljubačkoj kosi. Obuhvaćeno je 35 istraženih grobova u kojim je pokopano oko 50 osoba, bilo da se radi o humcima nekropole koji pripadaju vremenu od kraja 10. do 7. st. prije Krista ili skupini tzv. ravnih grobova iz 6. i 5. stoljeća pr. Krista. Nekropola „Venac” je prvi primjer kompaktne sepulkralne cjeline na kojoj su u jasnom vremenskom slijedu zastupljena oba načina pokapanja.

– Profesor Marijanović svojim je djelovanjem na Sveučilištu u Zadru postigao iznimne rezultate u istraživanju brončanog doba na području sjeverne Dalmacije. Ova knjiga predstavlja svojevrstan nastavak one iz 2012. o tumulima iz Krneze i Podvršja, a u njoj autor na moderan način, uz arheologiju krajolika i opise grobnih rituala, pristupa promjenama koje su se događale u pokopima na ovom lokalitetu, istaknuo je jedan od predstavljača dr. sc. Marko Dizdar s Instituta za arheologiju.

Jedno od značajnih otkrića je činjenica da veliki broj grobova pripada osobama ženskog spola i to članovima liburnske društvene elite, koji su pokapani s raritetnim nalazima i ukrasima kakvih ima malo gdje u Dalmaciji, a pogotovo ih nema u ovolikoj količini.

– Profesor primjećuje  bogato opremljene grobnice žena u odrasloj dobi, a predmeti ženske nošnje i nakita svjedoče o važnosti vizualnog identiteta u tom društvu. Narukvice i ogrlice od perli bilo je važno pokazati na drugoj strani, kada se dođe u zagrobni život, rekao je Dizdar, dodajući kako je zahvaljujući prof. Marijanoviću i prof. Šimi Batoviću prostor Liburnije zapadno od Krke puno bolje poznat od ostatka obale.

Autor knjige istaknuo je kako se radi o jednom iznimnom arheološkom lokalitetu, gdje je na nekoliko četvornih kilometara koncentrirano više od 100 grobnih humaka. Prva istraživanja proveli su prof. Batović i Sineva Kukoč u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, a on se ovoj nekropoli posvetio nakon pljačkaških pohoda tzv. arheologa amatera, koji su iza sebe ostavili jedan devastiran grob. Po tragovima je ipak bilo jasno da se radi o bogatom nalazištu.

– Locirali smo nekropolu i krenuli s iskopavanjem. U prvoj trećini nekropole pronašli smo klasične primjere liburnskih pokopa, plitko ukopane jame ograđene krupnim i sitnim kamenjem, s jednim ili dva sukcesivno pokopana pokojnika. Odjednom se pojavljuju grobovi s drugačijom orijentacijom pokopa, grupirani u tri cjeline. Tijekom iskopavanja verificirali smo jedan drugačiji pristup prema mrtvima i njihovom grupiranju. Najstariji grobovi od kraja 11. stoljeća na prijelaz u 10. stoljeće prije nove ere bili su bogati, s osobito velikim brojem nalaza, koje smo nalazili na drugim mjestima ali ne u tolikom broju kao ovdje. Jedna unikatna fibula sa zmijskim likom i tri luka jedinstven je pronalazak. To nam pokazuje da se nakit radio po narudžbi, očigledno za pripadnike elite, istaknuo je Marijanović.