Indijski proizvođač lijekova Dr. Reddy’s Laboratories nada se lansiranju generičke verzije lijeka za mršavljenje Wegovy tvrtke Novo Nordisk po konkurentnoj cijeni koja bi mogla biti i do 60 posto niža od robne marke, rekao je u utorak visoki rukovoditelj za Reuters.

Mjesečna cijena Wegovyja u Indiji kreće se od 10.850 indijskih rupija (119,65 USD) za najnižu dozu od 0,25 mg do 16.400 rupija za najvišu dozu od 2,4 mg.

Indija se pokazuje kao ključno bojno polje za proizvođače lijekova jer se žestoko natječe za veći udio globalnog tržišta lijekova za mršavljenje, za koje analitičari procjenjuju da bi do kraja desetljeća moglo vrijediti 150 milijardi dolara godišnje.

Analitičari su prethodno procijenili da bi generički lijekovi za pretilost mogli imati 50 do 60 posto nižu cijenu. Izvršni direktor i supredsjednik tvrtke Dr. Reddy’s G.V. Prasad odbio je dati konkretnu cijenu za svoju generičku verziju, ali je rekao da su popusti u tom rasponu izvedivi.

Patent za semaglutid istječe u ožujku, što otvara put proizvođačima generičkih lijekova za ulazak na indijsko tržište. Dr. Reddy’s planira surađivati s lokalnim partnerima u Indiji za lansiranje i izjavio je da ima dovoljan proizvodni kapacitet za zadovoljenje potražnje.

Dr. Reddy’s je prošli mjesec dobio odobrenje indijskog regulatora lijekova za proizvodnju i prodaju generičke verzije Ozempica te je izjavio da čeka odobrenje za generički Wegovy.

Cilj tvrtke je prodati 12 milijuna injekcijskih olovaka sa semaglutidom u prvoj godini lansiranja. “U generičkoj industriji svi će lansirati, pa ćemo morati shvatiti tko će dobiti tržišni udio”, rekao je Prasad.

Kazao je i da Dr. Reddy’s također planira lansirati biosličnu verziju lijeka za terapiju raka rituksimaba u Sjedinjenim Državama, uz regulatorno odobrenje. Terapiju prodaju Genentech i Biogen pod robnom markom Rituxan.

Prasad je rekao da tvrtka ne planira odmah proširiti svoje proizvodno prisustvo u SAD-u.

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

• imaju povišenu temperaturu
• osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Blagdan je Pepelnice ili Čiste srijede kojom počinje korizma, što je vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, kao poseban oblik pokorničke priprave vjernika za proslavu Kristova vazmenoga otajstva – Uskrsa.

Naziv Pepelnica potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom napravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara: “Obratite se i vjerujte evanđelju” ili “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti!”

Posipanje pepelom na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjerničku spremnost da svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti sudjeluju u Kristovoj žrtvi, a pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice.

Posipanje pepelom u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi “Obratite se i vjerujte evanđelju”, dok formula “Sjeti se, čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti” podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se podloži Bogu, svomu Stvoritelju.

Pepelnica uvijek pada srijedom, a budući da poziva na unutrašnje čišćenje naziva se i Čistom srijedom. Kako bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijednim postom i nemrsom.

Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.

Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.

Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim okolnostima, kao što su bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze, teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.

Čista srijeda svojom simbolikom poziva ljude da postanu Božja djeca, odnosno da kroz korizmeno vrijeme nastoje mijenjati ponašanje, i to posebno kroz dva vida – zauzetijim nastojanjem u odbacivanju svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom, te u usmjeravanju za dobro, pomaganju drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.

Početkom 3. stoljeća  pokornička priprava za Uskrs trajala je od jednog ili dva tjedna, a stoljeće kasnije priprava je trajala četrdeset dana, po čemu je korizma i dobila naziv. Ta je priprava počinjala prvom nedjeljom korizme, a završavala je na Veliki četvrtak.

Od 6. stoljeća korizma započinje na Pepelnicu, tako da se njezino trajanje povećalo na 44 dana.