Connect with us

Hrvatska

Građani Hrvatske imaju pravo liječiti se u inozemstvu na teret HZZO-a. Ovo su uvjeti

Objavljeno

-

Pixabay

Jedno od prava građana Hrvatske jest i ono da se liječe izvan Hrvatske na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) osim u hitnim slučajevima.

Naravno, procedura za liječenje u inozemstvu nije posve jednostavna i potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta.

“Imate pravo otići po vlastitoj želji u bilo koju zdravstvenu ustanovu u Europskoj uniji, javnu i privatnu. Direktiva 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti omogućava pacijentima pristup zdravstvenoj zaštiti u drugim zemljama Europske unije i pravo na refundaciju troškova u visini koja bi im bila pokrivena da su usluge iskoristili u vlastitoj zemlji”, ističu u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata (HUPPP).

Tko odobrava liječenje u inozemstvu?

Spomenuta Direktiva EU-a promiče pravnu sigurnost pacijenata u pogledu prava na traženje zdravstvenih usluga u inozemstvu, obvezu država članica da osiguraju kvalitetu i sigurnost usluga te prati međunarodna dostignuća u medicini i dobre medicinske prakse, stoji na stranici HUPPP-a.

O upućivanju na liječenje u inozemstvo odlučuje Direkcija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), ovisno o mišljenju specijalista iz ugovornih zdravstvenih ustanova. Uvjeti su da se potrebno liječenje ne može obaviti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, a uspješno se provodi u inozemstvu te kada se liječenje može obaviti u Hrvatskoj, ali ne u prihvatljivom roku zbog predugih lista čekanja.

Koji postupci se mogu obaviti?

Kako stoji na portalu e-Građani, mogućnosti liječenja u inozemstvu za osiguranike HZZO-a uključuju dijagnostičke i terapijske postupke, operacijske zahvate uključujući i transplantacije organa koje se ne mogu provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, bolničko i ambulantno liječenje, kontrolne preglede,

dijagnostičke pretrage krvi i tkiva te pretraživanje međunarodnih registara dobrovoljnih davatelja koštane srži.

Na svojim stranicama HZZO navodi da osiguranik HZZO-a za ostvarivanje prava na planirano liječenje u drugoj državi članici Europske unije te Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj obvezno mora zatražiti prethodno odobrenje od regionalnog ureda, odnosno područne službe HZZO-a prema mjestu prebivališta u Hrvatskoj.

Kome i kako podnijeti zahtjev?

Zahtjev za liječenje u inozemstvu podnosi se na posebnoj tiskanici koju pacijentu daje specijalist iz nadležnog referentnog centra Ministarstva zdravstva, specijalist koji ga liječi ili liječnički konzilij ugovorne zdravstvene ustanove u kojoj se liječi. Potom, na temelju Prijedloga za upućivanje u inozemstvo i mišljenja specijalista iz ugovornih zdravstvenih ustanova, liječničko povjerenstvo Direkcije HZZO-a donosi svoj nalaz, mišljenje i ocjenu. Ako povjerenstvo odobri liječenje, pacijentu se izdaje rješenje u prvom stupnju kojim se utvrđuje i pravo na vrstu javnog prijevoza odnosno sanitetski prijevoz.

Isto povjerenstvo donosi i odluku o izboru ustanove u koju će pacijent biti upućen na liječenje, uvažavajući prijedlog nadležnog referentnog centra ili specijalista, odnosno liječničkog konzilija bolnice u kojoj se prethodno liječio.

Kome podnijeti žalbu?

Ako pacijent nije zadovoljan prvostupanjskim rješenjem svoga zahtjeva, žalbu može podnijeti ravnatelju HZZO-a u roku od 15 dana od primitka rješenja. Tužbu na rješenje ravnatelja HZZO treba, pak, podnijeti nadležnom Upravnom sudu u roku od 30 dana od primitka rješenja.

A ako je sve teklo u redu i pacijent je upućen na liječenje u inozemstvo, on je dužan u roku od 15 dana nakon obavljenog liječenja dostaviti Direkciji HZZO-a otpusno pismo i drugu medicinsku dokumentaciju prevedenu na hrvatski jezik.

Što se tiče troškova liječenja u inozemstvu, bez prethodnog rješenja HZZO-a, pacijent nema pravo na naknadu iz sredstava HZZO-a.

Kako HZZO pokriva troškove?

Na stranicama EU-a obrazložena su dva načina na koja se mogu pokriti troškovi planiranog liječenja u drugoj zemlji EU-a. Prvi je da nacionalno zdravstveno osiguranje (kod nas HZZO) izravno pokrije sve troškove, a drugi je da pacijent sam plati liječenje pa naknadno zatraži povrat troškova.

U prvom slučaju, HZZO izravno pokriva troškove za pružene zdravstvene usluge u sustavu javnog zdravstva, ali ne i privatnog. U onom drugom, HZZO pokriva troškove liječenja i kod javnih i kod privatnih pružatelja zdravstvenih usluga. U tom slučaju pacijent može sam platiti liječenje i naknadno zatražiti povrat troškova koji će dobiti do iznosa troškova istog tog liječenja u matičnoj zemlji, ali samo ako ima pravo na to liječenje u svojoj zemlji.

Detalje o tome možete pročitati OVDJE.

Na inozemna liječenja lani otišlo 54 milijuna eura

HZZO-ovom izvješću o poslovanju za 2023. godinu, objavljenom u veljači ove godine, stoji podatak da je za inozemna liječenja osiguranika iz Republike Hrvatske lani utrošeno gotovo 54,3 milijuna eura. Godinu ranije, taj trošak je iznosio 43,6 milijuna eura.

“Značajnija stavka su rashodi za liječenje u inozemstvu koji iznose 54.264.768,43 eura, a sastoje se najvećim dijelom od rashoda za liječenje naših osiguranika po obračunu temeljem međunarodnih ugovora u iznosu od 46.230.840,38 eura i za upućivanje osiguranika HZZO-a na liječenje u inozemstvo po Rješenju HZZO-a u iznosu od 8.033.928,05 eura”, glasi HZZO-ovo objašnjenje te stavke.

Liječenje osiguranika temeljem međunarodnih ugovora odnosi se na europsku zdravstvenu iskaznicu. Proteklih godina broj zahtjeva za liječenjem u inozemstvu bio je veći od 800 godišnje. Godne 2022. HZZO-u su dostavljena 893 zahtjeva za upućivanje na liječenje u inozemstvo, a odobreno ih je 831.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu