Svijet
Vučić za BBC negirao da je i dalje prisutna velikosrpska ideologija: “Srbija ima svoje granice”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u razgovoru za BBC istaknuo da je Srbija na strani EU-a, da vodi nezavisnu srpsku politiku i da želi dobre odnose sa susjedima. Aleksandar Vučić je u emisiji “Hard talk“ za britanski javni servis BBC, rekao da Srbija vodi nezavisnu politiku, ali da je njen strateški cilj da postane punopravna članica EU-a : “Napravit ćemo sve neophodne reforme. Ubrzat ćemo sve procese i dat ćemo sve od sebe da to završimo do kraja 2026. To ne znači da ćemo biti dio EU-a 2027. ili 2028., ali hoćemo li reći najgore o našim tradicionalnim prijateljima i partnerima s istoka, mi to danas imamo dobre odnose“, rekao je Vučić, prenijela je danas Radio-televizija Srbije (RTS).
Na pitanje voditelja “da u EU-u vide znakove nepoštovanja osnovnih ljudskih prava u Srbiji kao što su sloboda medija i nezavisno pravosuđe, i da smatraju da se na taj način Srbija udaljava od EU-a“, Vučić je rekao da je u posljednjem izvještaju Europske komisije navedeno da je Srbija ostvarila ograničen napredak, što, kako je dodao, ne znači nazadovanje. “Ograničeni napredak nije i ne znači nazadovanje. Ali slažem se da postoji tisuću stvari koje su nam potrebne, na kojima trebamo raditi i zato ih sada mijenjamo“, rekao je Vučić.
Rekao je da zato Srbija blisko radi s ODIHR-om na poboljšanju propisa oko izbornih procesa i ostalog.
“U tom izvještaju EU-a ste vidjeli da su rekli da poljoprivreda Srbije ide savršeno. Ali niste bili zainteresirani to reći. A ovo drugo su pitanja koja trebamo unaprijediti i ja se slažem s njima“, rekao je Vučić koji je ukazao da je zadovoljan s ekonomskim razvojem Srbije i da je fokusiran na ekonomske reforme u budućnosti te da sanja o Expu 2027.
Odgovarajući na pitanje oko odnosa Srbije i Rusije i konstatacije da su se energetske veze dvije zemlje produbile od početka ruske invazije na Ukrajinu Vučić je rekao da je trgovinska razmjena Srbije i Rusije duplo manja nego što je bila i da se Beograd trudi da diverzificira energetske izvore zbog čega je izgrađen interkonektor između Srbije i Bugarske.
“I dalje dobivamo velike količine plina iz Rusije”
“Zato smo počeli, ne samo da pregovaramo, već i da kupujemo plin od Azerbejdžana, ali i dalje dobivamo velike količine plina iz Rusije“, rekao je Vučić.
Govoreći o sankcijama Rusiji, rekao je da Srbija sama odlučuje.
“Kao što vidite, imam samo jednu stolicu. Nema dvije stolice. A naša stolica je da to znači da sami donosimo odluke. To znači da smo podržali Ukrajinu kada je u pitanju humanitarna pomoć, financijska“, rekao je Vučić.
On je rekao da je u posljednje dvije i po godine s predsjednikom Rusije jednom razgovarao kada mu je Vladimir Putin čestitao telefonom 80. godišnjicu oslobođenja Beograda.
U odgovoru na pitanje o masakru počinjenom u Srebrenici tijekom rata, 1995. godine, kao i inicijativi da se taj zločin definira u UN-u kao genocid Vučić je naglasio da “nitko ne negira što se dogodilo u Srebrenici“. “Uvijek sam bio spreman priznati da je to bio strašan masakr“, kazao je Vučić i podsjetio da je otišao u Srebrenicu, sagnuo glavu i odao počast žrtvama, ali i da je tamo bio napadnut.
“Vjerujem u pomirenje u regiji”
Rekao je da su u UN-u kvalificiranje tog masakra kao genocid pokrenuli Nijemci i Bošnjaci kao političku inicijativu.
“Mi to smatramo političkom inicijativom. Kao što ste vidjeli, 109 zemalja dijeli naše stavove. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili neki drugi veliki zločini nisu prepoznati ili priznati kao genocid. A ako je riječ o suosjećanju, ako je riječ o odavanju počasti žrtvama, uvijek sam spreman to napraviti. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa koji će uvijek donositi nove političke sukobe i nove nevolje“, rekao je Vučić.
Negirao je da je i dalje prisutna velikosrpska ideologija i rekao da se u usvojenoj deklaraciji na skupu u Beogradu u potpunosti podržava sporazum iz 1995, i rekao da ponavlja da podržava teritorijalni integritet BiH “u skladu s međunarodnim javnim pravom i datumom sporazumu i teritorijalnom integritetu Republike Srpska u okviru BiH“.
Vučić je naglasio da Srbija ima svoje granice u skladu s ustavom i međunarodnim pravom. “Uvijek sam bio spreman priznati da je to bio strašan masakr“, kazao je Vučić i podsjetio da je otišao u Srebrenicu, sagnuo glavu i odao počast žrtvama, ali i da je tamo bio napadnut.
“Vjerujem u pomirenje u regiji”
Rekao je da su u UN-u kvalificiranje tog masakra kao genocid pokrenuli Nijemci i Bošnjaci kao političku inicijativu.
“Mi to smatramo političkom inicijativom. Kao što ste vidjeli, 109 zemalja dijeli naše stavove. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili neki drugi veliki zločini nisu prepoznati ili priznati kao genocid. A ako je riječ o suosjećanju, ako je riječ o odavanju počasti žrtvama, uvijek sam spreman to napraviti. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa koji će uvijek donositi nove političke sukobe i nove nevolje“, rekao je Vučić.
Negirao je da je i dalje prisutna velikosrpska ideologija i rekao da se u usvojenoj deklaraciji na skupu u Beogradu u potpunosti podržava sporazum iz 1995, i rekao da ponavlja da podržava teritorijalni integritet BiH “u skladu s međunarodnim javnim pravom i datumom sporazumu i teritorijalnom integritetu Republike Srpska u okviru BiH“.
Vučić je naglasio da Srbija ima svoje granice u skladu s ustavom i međunarodnim pravom. Govoreći o odnosu Beograda i Prištine rekao je da u procesu normalizacije nije traženo de facto priznanje Kosova i da “tako nešto nigdje nije ni napisano ni rečeno“.
“Normalizacija znači da živimo u miru, stabilnosti, spokoju, da imamo slobodnu trgovinu robe, kapitala, ljudi, usluga, da razvijamo naše poljoprivrede, da počnemo razgovarati o različitim pitanjima i da ih pokušamo riješiti“, rekao je Vučić.
On je istaknuo i da su mir i stabilnost na Kosovu i Metohiji pitanje za one koji su “otvorili Pandorinu kutiju”.
Predsjednik Srbije je naveo da je promijenio mnoge stavove, ali i da nije promijenio pogled na, kako je rekao, nezakonite radnje koje se poduzimaju protiv Srbije, jer se poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, a pitanje je zašto je Srbija bombardirana bez odluke Savjeta sigurnosti UN-a.
“Neću se s vama složiti kada je riječ o događajima na prostoru bivše Jugoslavije”
Upitan što se promijenilo od njegove političke pozicije u mladosti i članstva u Srpskoj radikalnoj stranci, koja je kako je rekao tijekom raspada Jugoslavije zastupala ideologiju Velike Srbije, i sada kao lidera druge stranke i predsjednika zemlje, rekao je da se svakako promijenio.
“Stariji sam 30 godina i svakako sam se promijenio, ali iako se neću s vama složiti kada je riječ o događajima na prostoru bivše Jugoslavije, kao i ulozi koju su u tome imale zapadne zemlje i neke druge, mijenjajući se shvatio sam da je ekonomija od ključne važnosti za budućnost zemlje, a nemoguće je bilo što napraviti ako nemate mir i stabilnost“, rekao je Vučić za BBC.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
