Do 8. svibnja potvrđeno je šest slučajeva hantavirusa od osam sumnjivih slučajeva prijavljenih nakon izbijanja zaraze na kruzeru MV Hondius u Atlantskom oceanu, objavila je u petak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

“Do 8. svibnja ukupno je prijavljeno osam slučajeva, uključujući tri smrtna slučaja (stopa smrtnosti od 38 posto). Šest slučajeva laboratorijski je potvrđeno kao infekcija hantavirusom, a svi su identificirani kao posljedica virusa Anda, za koji se zna da se prenosi između ljudi”, navodi se u priopćenju WHO-a. Dodaje se i da se druga dva slučaja smatraju „vjerojatnim“.

Do danas, napominje WHO, četiri pacijenta su trenutno hospitalizirana. Jedan je na intenzivnoj njezi u Johannesburgu u u Južnoafričkoj Republici , dva su u različitim bolnicama u Nizozemskoj i jedan u Zürichu u Švicarskoj.

WHO je pojasnio i da je osoba koja se liječi u bolnici u Düsseldorfu u Njemačkoj testirana negativno te se “stoga više ne smatra slučajem“.

Kruzer MV Hondius, koji je putovao iz Argentine za Zelenortske Otoke, u središtu je međunarodne pozornosti otkako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da su tri putnika umrla i da se sumnja da su bili zaraženi hantavirusom.

Podzemna voda jedan je od najugroženijih resursa u cijeloj EU. Više od 20 posto podzemnih voda u cijelom bloku je u lošem kemijskom stanju, što znači da su štetne tvari, poput žive, kadmija i drugih, iznad razina propisanih Okvirnom direktivom EU o vodama, navodi Europska agencija za okoliš.

Pritisku pridonose ogromni društveni i ekološki troškovi obrade za piće i sanitaciju. Smatra se da samo obrada nitrata, koji se često nalaze u gnojivima, EU košta čak 320 milijardi eura godišnje. Ograničenje EU-a je 50 miligrama po litri, ali prema Europskoj komisiji, ta je razina prekoračena na 14% europskih mjernih stanica za podzemne vode.

Tko ima najzdraviju vodu iz slavine?

Međutim, čini se da su ogromna europska ulaganja u sanitaciju podzemnih voda učinkovita. Devetnaest od 20 zemalja s najboljom sanitacijom i pitkom vodom na svijetu su europske. Prema podacima Indeksa ekološke učinkovitosti, Japan je jedina iznimka, piše Euronews.

Finska, Island, Nizozemska, Norveška, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo postigli su savršenih 100 bodova za zaštitu ljudskog zdravlja od nesigurne pitke vode i sanitacije. Najgore stope na kontinentu zabilježene su u Moldaviji (50 bodova), Gruziji (51,7) i Albaniji (54,1), a tri zemlje EU također su među najnižih 10 mjesta u Europi: Latvija (59,10), Litva (58,40) i Rumunjska (56).

Osim toga, postojećim zakonodavstvom EU pomno prati svoje vodne resurse. U siječnju 2022. godine usvojen je prvi popis za praćenje pitke vode s ciljem praćenja razine beta-estradiola i nonilfenola – dvaju spojeva koji ometaju endokrini sustav i oponašaju, blokiraju ili ometaju hormone u tijelu.

Koliko je zabrinjavajuće onečišćenje podzemnih voda u EU?

Unatoč tome, kemikalije u podzemnim vodama i dalje su problem, posebno s obzirom na to da podzemne vode opskrbljuju otprilike 25% poljoprivrednog navodnjavanja i 65% pitke vode u EU.

“Oko 80 posto svih otpadnih voda diljem svijeta ulazi u vodene površine bez pročišćavanja”, kažu istraživači iz Water Atlasa, indeksa čistoće podzemnih voda koji je stvorio njemački think tank Heinrich Böll Foundation. “Ideja da će se rijeke same čistiti ubrzo se pokazala kao iluzija: rijeke i jezera postala su smrdljive, otrovne septičke jame”, dodaju.

Water Atlas mapirao je podzemne vode s dobrim i lošim kemijskim stanjem u Europi, na temelju standarda EU Direktive o vodama.

Rezultati u nekim zemljama su zabrinjavajući. U Luksemburgu 79% mapiranih podzemnih voda nije postiglo dobro kemijsko stanje u 2025., 55% u Češkoj, 41% u Belgiji i 40% u Njemačkoj, piše Euronews.

Pesticidi ostaju jedna od glavnih prijetnji kvaliteti vode. Na primjer, trifluoroctena kiselina (TFA) otkrivena je u 94% od 36 uzoraka vode iz slavine prikupljenih u 11 zemalja EU, prema Water Atlasu.

Mnogi pesticidi također sadrže PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari, poznate i kao kemikalije zauvijek), koje su otkrivene na 23 000 lokacija diljem Europe. Farmaceutski spojevi – s više od 175 identificiranih u europskim podzemnim vodama – i mikroplastika predstavljaju dodatne pritiske na okoliš.

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.