U srcu sezone u Hrvatskoj se odmara više od milijun gostiju. O sezoni je u središnjem Dnevniku HTV-a govorila dr. sc. Izidora Marković Vukadin, iz Instituta za turizam koja je kazala kako nismo u zabrinjavajućoj situaciji što se tiče ukupnih, apsolutnih brojki.

– Činjenica je da imamo u sedmom mjesecu stagnaciju i to ne možemo sporiti. Međutim, na razini godine imamo i dalje rast. On nije značajan, oko tri posto. Ali kad govorimo o ukupnom rastu, moramo negdje postati svjesni da ne možemo svake godine očekivati novi rast od 10 ili 15 posto, rekla je.

– Nije realno to očekivati i jednostavno nemamo kapaciteta za to. Zbog toga, ova godina je jedna od onakvih idućih koje nam slijede, gdje možemo očekivati ublaženi rast i koji bi trebao u konačnici pratiti i takav ublaženi rast smještajnih kapaciteta. To je osnovni problem gdje imamo veliki porast broja novih kreveta u privatnom smještaju, gotovo 40 tisuća novih kreveta i jasno je da ćemo imati znatno nižu popunjenost, a time i više nezadovoljnih iznajmljivača, pojašnjava.

Ova godina je bila specifična i zbog Olimpijade, Europskog prvenstva, recesije u dijelu Europske unije.

– Puno je tu bilo faktora, poput povećanja cijena, ali isto tako i eksternih faktora; Olimpijada i Europsko prvenstvo u nogometu su svakako privukli jedan dio potražnje. S druge strane, imamo recesiju u Njemačkoj koja već dvije godine traje i gdje vidimo da je gotovo milijun manje noćenja Nijemaca ostvareno u ovom razdoblju, ističe.

Dodaje kako je i u brojnim destinacijama poput Njemačke, Austrije, Slovenije bilo velikih poplava.

– Dok ljudi moraju sanirati štete na svojim objektima u kojima žive, teško će izdvojiti još novce za putovanje. I u konačnici imamo utjecaj klime. Ovakve ekstremne vrućine zapravo ne pogoduju “last minute” aranžmanima koji su također prije znali nadopunjavati tu sezonu, kazala je.

Hrvatska se sve više percipira kao skupa turistička destinacija.

Koliko rast cijena prati bolja ponuda i veća kvaliteta?

– Ovisi od destinacije do destinacije. U pojedinim destinacijama možemo reći da i privatni sektor i javni sektor jednako prate rast kvalitete, rast sadržaja i ponude koja omogućuje i dolazak samih turista. Ali u drugim destinacijama imamo stagnaciju investicija, pojašnjava.

– Ljudima nije dovoljno samo more i sunce. U skladu s time trebalo bi definirati nove programe za loše vrijeme, za ekstremne vremenske uvjete, za velike vrućine i slično, pojašnjava.

No, što se tiče cijena, kazala je kako imamo porast koji nije bio očekivan od strane naših gostiju.

– Imamo i djelomično negativan odgovor koji se vidi i kroz potražnju. Ali, što se tiče cijene, ona se može korigirati. I veliki hotelski lanci i kampovi to dobro znaju kroz svoje politike cijena gdje rade prethodne analize. Mali iznajmljivači najčešće definiraju cijene na temelju osjećaja. Isto tako i ponuđači u ugostiteljstvu. Taj osjećaj ove godine možda je bio malo previsoko postavljen, izjavila je.

O apartmanizaciji

Na pitanje treba li je ograničiti, odgovorila je potvrdno.

– Mislim da treba. I novi Zakon o turizmu koji je sad zapravo na snazi je definirao da bi jedinice lokalne samouprave u budućnosti mogle i trebale definirati nosive kapacitete destinacija. I onda dalji rast smještenih kapaciteta. Ne samo u apartmanima, nego generalno smještenih kapaciteta, ističe.

– Treba će u pojedinim destinacijama definitivno zakočiti. Jer vidimo da već sada nije samo pitanje ekonomske isplativosti, već i opterećenje infrastrukture koja nije adekvatna za nove tisuće apartmana svake godine, rekla je, između ostalog.

Održivi turizam

– Zakon o turizmu definira da je nužno raditi planove upravljanja destinacijom, prihvatni kapacitet destinacije, pratiti pokazatelje održivosti. I to je sve dobra baza kreiranja čvrstog saznanja o tome gdje smo sada i onda kreiranje aktivnosti koje nisu samo nužne u turizmu, već i kroz različite prometne infrastrukture, kroz komunalnu, kroz organizacijsku strukturu turizma je potrebno djelovati i onda pratiti učinke tih aktivnosti, istaknula je.

Kao presudno je istaknula da je potrebno slušati lokalnu zajednicu i uključivati ih aktivno u proces, zaključila je.