Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) RAZGOVOR / Celina Kolanović, prva Hrvatica koja je završila atraktivni međunarodni studij Biotehnologija mora: iz morskih algi i bakterija lijek za tumorske stanice

Objavljeno

-

Zadranka i Privlačanka Celina Kolanović nedavno je imala svečanu promociju u Valenciji gdje joj je uručena diploma dvogodišnjeg magistarskog studija Marine Biotechnology, koji je u organizaciji sveučilišne alijanse EU-CONEXUS pohađala u Španjolskoj i Francuskoj. Ranije je na Sveučilištu u Zadru stekla diplomu na studiju Održivo upravljanje vodenim ekosustavima, koji  je upisala kao farmaceutska tehničarka. Na svečanu dodjelu diploma stigao je i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić zajedno s rektorima iz drugih sveučilišta alijanse iz Španjolske, Francuske, Grčke, Litve, Rumunjske, Cipra, Irske i Njemačke.

* Kako ste se odlučili za ovaj studij, što je bilo presudno za uspjeh?

– Mislim da je presudno bilo znanje iz farmacije, radila sam u ljekarni. Dodatni izborni predmeti koje sam birala bili su biokemija i genetika, prirodni predmeti, ne samo oni vezani za more. Mislim da mi je to dosta pomoglo.

Profesori na studiju Održivo upravljanje vodenim ekosustavima bili su velika podrška, motivirali su me i informirali.

Nakon završenog diplomskog studija u Zadru išla sam na praksu u Španjolsku preko EU-CONEXUS-a, što je također bilo važno iskustvo. Nudili su mi odmah da ostanem na programu ali ipak sam odabrala drugi put.

* Kakav je bio postupak upisa, je li bilo puno zainteresiranih?

– Mislim da nas je bilo stotinjak, a odabrano je nas 24. Bilo je zahtjevno, prvi krug prijave, drugi krug intervju, sve se odvijalo preko Skypea. Čula sam da je sada sve više zainteresiranih.

* Kakvi su bili uvjeti studiranja?

– Imali smo stipendiju u iznosu 1.400 eura mjesečno što pokrije trošak smještaja i hrane. U Francuskoj je bilo malo skuplje ali u Španjolskoj se moglo malo i uštedjeti. Svaki semestar bio je u drugoj državi ali je ovisio i o odabiru smjera tako da sam se ja nakon Francuske vratila u Španjolsku. Bila su tri semestra, a mogli smo odabrati jedan od četiri specijalistička smjera. Na prvoj godini studija bila su predavanja i laboratorijske vježbe, a dalje uglavnom praktični dio nastave. Što se tiče programa, najzahtjevnija mi je bila genetika, jer na studiju u Zadru nismo imali tako detaljne sadržaje iz genetike, a na studiju morske biotehnologije polazilo se od pretpostavke da imamo ta znanja. Također, bilo je dosta vremenski naporno i zahtjevno uskladiti sve obveze jer su tijekom dana bila organizirana predavanja i vježbe, navečer je trebalo ponoviti predavanja, a vikendima smo trebali biti posvećeni projektima. Studenti su morali biti dobro organizirani jer su zapravo bilo vrlo intenzivno angažirani.

* Kakvi su Vam planovi nakon završetka studija?

– Za sada ostajem raditi u Valenciji u kojoj mi je lijepo, uvijek je toplo, a mogućnosti je puno kada je u pitanju morska biotehnologija.

* Koja je najveća dobit za Vas nakon što ste završili ovaj studij? Slušajući o Vašem iskustvu studiranja, to zvuči kao bajka, studiranje kakvo bi svatko poželio, je li bilo tako?

– Iskustvo je bilo zaista sjajno, a kolege sa studija su zapravo najveće bogatstvo jer nas je bilo 24 iz 19 zemalja. Upoznala sam brojne kulture, dobila puno znanja i dragocjenih iskustava za život. 

Kada je završio drugi semestar, morali smo odraditi stručnu praksu u bilo kojem polju biotehnologije. Ja sam se odlučila prijaviti na Institut Ruđer Bošković, na Odjel za molekularnu biologiju u laboratoriju profesora Ivice Rubelja. Tamo smo kolegica iz Španjolske i ja radili na projektu pomlađivanja stanica, ispitujući učinak nove antitumorske tvari koja je tada bila u kliničkoj studiji. To je bio jedan od mojih najdražih projekata, zbog inovativne i interesantne teme, ali i zbog sjajne ekipe i mentorstva izvrsnih stručnjaka.

Nakon toga, u trećem semestru studija na Katoličkom sveučilištu u Valenciji radila sam na Academic Research Integration projektu vezanom za antitumorska ispitivanja prirodnih bioaktivnih tvari. Te tvari smo izolirali iz različitih morskih algi i morske bakterije Chromobacterium violaceum te testirali njihovu citotoksičnost na HeLa tumorskim stanicama. Na kraju tog projekta dobili smo izvanredne rezultate jer su ekstrakti pokazali značajan utjecaj na tumorske stanice.

Moj zadnji projekt na kojem sam radila u sklopu diplomskog rada na IBMCP-CSIC institutu u Valenciji bio je vezan za genetičko inženjerstvo. U sklopu tog projekta razvijali smo nanonosače za aktivni dio lijeka iz kvasca Saccharomyces cerevisiae, koji će se nastaviti optimizirati za farmaceutsku i kozmetičku industriju.

* Kada ste upisivali studij na Sveučilištu u Zadru jeste li očekivali da će Vam se pružiti ovakve mogućnosti i što bi poručili kolegama koji bi rado krenuli Vašim stopama ili se barem žele dobro informirati?

– Definitivno nisam očekivala da će mi se otvoriti toliko vrata tijekom studija, da ću imati priliku raditi i učiti o najnovijim biotehnološkim trendovima te da ću steći toliko dobrih i korisnih poznanstava. Svima koji razmišljaju prijaviti se na ovaj program savjetovala bih da, uz studentske obaveze na sveučilištu, pokušaju steći dodatna iskustva na projektima ili kroz studentske razmjene koje im se nude, jer znam da to u procesu selekcije visoko vrednuju.

Mislim da profesori s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu na Sveučilištu u Zadru dobro informiraju studente o programu, bez njihove podrške vjerojatno ni ja ne bih bila tu gdje jesam. Također, tu je i web stranica EU-CONEXUS-a, a uvijek mogu pronaći nekog od nas polaznika na tim platformama i pitati sve što ih zanima.

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI 

Objavljeno

-

By

Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.

U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.

Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu 

Objavljeno

-

By

Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.

Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.

– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.

Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.

Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.

– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.

U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.

Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.

Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj 

Objavljeno

-

By

Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.

Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…

Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.

Ulaz je slobodan!

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu