Hrvatska
Rastu rate za 76.000 stambenih i 110.000 gotovinskih kredita, evo koliko
DIO GRAĐANA koji otplaćuju kredite uz promjenjive kamatne stope već početkom srpnja dobit će prve povećane rate kredita, potvrdili su za RTL iz Hrvatske narodne banke. Riječ je o kreditima vezanim uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) i odnosi se na oko 76.000 stambenih kredita te oko 110.000 gotovinskih kredita.
“Kretanje kamatnih stopa na postojeće stambene kredite razlikuje se od stopa na nove kredite. Naime, među referentnim parametrima koji se koriste u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama dominira nacionalna referentna stopa (NRS), koja je počela rasti krajem prošle godine.
Tako je šestomjesečni NRS1, koji je najzastupljeniji referentni parametar, u prvom tromjesečju 2024. iznosio 0,34 posto, odnosno bio je za 0.3 postotna boda viši nego u trećem tromjesečju lani. Taj porast odražava tendenciju rasta troška izvora financiranja banaka u uvjetima rasta udjela oročenih u ukupnim depozitima”, kažu iz HNB-a.
HNB očekuje da će NRS i dalje rasti, zato će i kamatne stope kredita koje ga imaju u svojoj bazi rasti i to se očekuje u drugoj polovici ove godine.
Svaka banka za sebe odlučuje kad će povisiti kamate, ali novi NRS je objavljen krajem svibnja, a prva povećanja vjerojatno se mogu očekivati od početka srpnja, navode iz HNB-a. Postupno će do kraja godine to učiniti sve banke.
Povećanje rata od pet posto
U HNB-u su napravili i simulaciju koliko će rate porasti. “U scenariju porasta NRS-a za 70 baznih bodova (koliko je krajem 2023. iznosila razlika prosječne kamatne stope na kredite ugovorene uz NRS i zakonskog ograničenja), za 80 posto kreditnih partija stambenih kredita ili njih oko 76 tisuća kamatna stopa može se promijeniti u idućih godinu dana, te za 99 posto partija nestambenih kredita ili njih oko 110 tisuća trošak otplate kredita bi porastao manje od 5 posto”, navode u HNB-u.
Kada se to prevede u eure, nestambeni krediti porast će za tri eura, a stambeni krediti do 7 eura.
“S obzirom na to da se do sada NRS povećao za manje od polovice simuliranog porasta kamatnih stopa, rate navedenih kredita mogle bi porasti proporcionalno tome”, ističu u HNB-u.
Osvrnuli su se i na postojeće kredite uz promjenjivu kamatnu stopu vezane uz Euribor, kojih je znatno manje. “Te kamatne stope nisu za sada uopće rasle zbog primjene zakonskog ograničenja. Pa kada bi Euribor i pao, ne može se očekivati smanjenje kamatnih stopa. Upravo suprotno, ako se zakonska granica poveća, ti bi krediti mogli nešto i poskupjeti”, ističu u HNB-u.
Dakle, i tu slijedi povećanje rata.
Dodaju i to da je HNB posljednjih godina radio na što većoj zaštiti klijenata od rizika kamata te su banke proširile ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama koje donose sigurnost da se rate kredita neće mijenjati. Zato danas dvije trećine stambenih kredita ima neki oblik zaštite – fiksne stope ili promjenjive stope s ugovorenim početnim razdobljem fiksiranja (3 ili 5 godina, ponekad i 10 godina).
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




