Connect with us

Hrvatska

Sve je više krađa po dućanima. Najviše se kradu četiri artikla

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

Nakon pandemije i lockdowna, kada je kupovina u trgovinama bila ograničena i pod strožim režimom kontrole, bilo je i manje krađa. No od 2022. diljem Europe i u Hrvatskoj broj krađa opet je u porastu, čemu kumuje i visoka inflacija.

Primjerice, početkom ove godine Financial Times pisao je o slučaju nizozemskog maloprodajnog lanca Jumbo u kojemu je lani šteta od krađa premašila godišnju dobit. Krađe su ih, naime, koštale 100 milijuna eura dok im je očekivana godišnja dobit nakon oporezivanja 80 milijuna eura. Kriza troškova života, kažu, potaknula je kriminal i šteti tvrtkama.

I u Hrvatskoj raste broj krađa u trgovinama. Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo unutranjih poslova (MUP) lani je u Hrvatskoj zabilježeno 2.049 kaznenih djela krađe iz trgovina, dok je prethodne, 2022. godine, bilo 1.844 evidentiranih takvih krađa. Od lanjskih 2.049 slučajeva, kažu u MUP-u, razriješeno je 1.188 ili nešto manje od 60 posto.

Trgovci nemoćni zbog sitnih krađa

Porast krađa u trgovinama bilježi se i u prvoj trećini ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

“U četiri mjeseca ove godine evidentirano je 891 kazneno djelo krađa iz trgovine dok je razriješeno 501, a u istom razdoblju 2023. godine evidentirano je 715, a razriješeno 491”, rekli su nam u MUP-u.

U Hrvatskoj su trgovci mahom nemoćni jer se krade “na malo”, uglavnom salame, čokolade, pivo i slično. No, kad takvi sitni kradljivci i budu uhvaćeni, trgovci su uglavnom nemoćni jer se prema Kaznenom zakonu svaka krađa do 132,72 eura (nekadašnjih 1.000 kuna) smatra sitnom krađom i oštećenika, trgovca, upućuje se na privatnu tužbu.

“Skuplji artikli atraktivna su meta”

“Krađe robe u trgovinama su dio svakodnevnice, a ovise o raznim faktorima od kojih su neki razdoblje godine, prigodna događanja ili pak lokacija trgovine. Shodno tome, trenutno nismo ustvrdili porast krađa”, rekli su nam u Lidlu, jednom od maloprodajnih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj.

Ondje kažu da je asortiman roba koje se najčešće kradu vrlo šarolik.

Može se reći da su skuplji artikli, poput suhomesnatih proizvoda, kave, alkoholnih pića i neprehrambenih proizvoda atraktivna meta za krađu”, dodaju.

U Lidlu ističu da su aktivnost sprječavanja krađa povjerili vanjskim pružateljima usluga licenciranim za te poslove.

“Sprječavanje se provodi u kombinaciji svih raspoloživih resursa kao što su tjelesna zaštita, upotreba video nadzora, upotreba elektroničkih i fizičkih zaštita”, kažu.

Pojedini proizvodi dodatno osigurani

U najvećem domaćem maloprodajnom trgovačkom lancu, Konzumu, također sa žaljenjem ističu da su krađe neizostavan dio poslovanja, ali da ne bilježe njihov povećan broj u odnosu na ranije godine.

“Konzum s ciljem prevencije ulaže značajna sredstva u tehničku i tjelesnu zaštitu, kako svojih zaposlenika i kupaca, tako i prodajnih mjesta i centara te svih kategorija prodajnih artikala. Krađama su podložne različite kategorije proizvoda te ne bilježimo njihov povećan broj. Ovisno o internoj sigurnosnoj prosudbi, uobičajena praksa u Konzumu, kao i kod ostalih trgovaca, je da pojedini proizvodi imaju dodatne mjere osiguranja protiv krađe, primjerice zaključavanje u prozirne izložbene ormariće”, poručuju iz Konzuma.

Osim hrane, krade se i kozmetika

Općenito, posvuda u Europi najčešće se kradu prehrambeni, u prvom redu suhomesnati proizvodi i sir te alkoholna pića. Također i higijenski proizvodi, a potom kozmetički proizvodi poput parfema te modni dodaci.

Procjene su da trgovci u Europskoj uniji zbog krađa trpe štetu od oko 49 milijardi eura godišnje.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pretukli vršnjaka ispred škole u Slavonskom Brodu

Objavljeno

4 dana prije

-

17. listopada 2024.

By

U blizini Ekonomsko-birotehničke škole u Slavonskom Brodu danas prijepodne skupina dječaka brutalno je udarala vršnjaka rukama i nogama dok je ležao na tlu, doznaje se u policiji koja je odmah izišla na teren, a kriminalističko istraživanje je u tijeku. Premlaćeni dječak učenik je srednje Ekonomsko- birotehničke škole, a ravnatelj Mato Čakalovac izjavio je za lokalni Plus portal da se incident dogodio ispred škole. Ravnatelj je odmah pozvao policiju i roditelje, no za sada ne smije više govoriti o nemilom događaju.

Prema medijskim navodima, roditelji su dječaka odvezli na hitni prijam u Opću bolnicu “Dr. Josip Benčević”, te se očekuje izjava liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Svjetska banka: Očekujemo rast hrvatskog BDP-a

Objavljeno

5 dana prije

-

17. listopada 2024.

By

Svjetska banka u danas objavljenom izvješću o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update), prognozira realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2024. godini po stopi od 3,5 posto.

Za 2025. godinu taj rast bi prema prognozi Svjetske banke trebao iznositi tri posto, a u 2026. godini 2,8 posto.

U odnosu na projekciju iz lipnja, Svjetska banka poboljšala je prognozu za Hrvatsku za ovu godinu za 0,5 postotnih bodova, za 2025. za 0,2 postotna boda, a za 2026. godinu za 0,1 postotni bod.

“Kontinuirano smanjenje javnog duga”
“Očekuje se da će 2024. (hrvatsko, op. ur.) gospodarstvo rasti za 3,5 posto, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u 2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije godine ukupna državna potrošnja ostati s ograničena, što bi, u kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom trebalo omogućiti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga”, kaže se u priopćenju Svjetske banke.

Dodaje se da je u posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo brže od prosjeka EU-a te da je hrvatski BDP po stanovniku (prema standardu kupovne moći) 2023. dosegnuo 76 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 67 posto 2019. godine.

Kada je riječ o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, Svjetska banka ocjenjuje da se gospodarski rast u toj regiji stabilizira, nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-tih godina. Ove godine u regiji se ukupno očekuje umjeren rast od 3,3 posto u odnosu na 3,5 posto u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 posto u 2025. godini.

Oprez zbog inflacije
To je znatno slabije od prosječnog rasta od 5,1 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine i niže od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i dobile status zemalja visokog dohotka, kažu u Svjetskoj banci.

Napominju da su zbog niže inflacije ove godine neke središnje banke počele snižavati svoje kamatne stope, ali da prevladava oprez zbog zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka.

U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa zemljama visokog dohotka.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine počinje 22. listopada

Objavljeno

5 dana prije

-

17. listopada 2024.

By

U utorak 22. listopada 2024. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života.
U skladu s Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života Vlade RH od 6. rujna 2024., u ovoj isplati jednokratno novčano primanje (JNP) dobit će 661 763 korisnika mirovina ostvarenih u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH zatečenim u isplati mirovine za mjesec rujan 2024., ako im ukupno mjesečno mirovinsko primanje isplaćeno u RH za rujan 2024. godine ne prelazi iznos od 840,00 eura.
Za ovu isplatu osigurano je ¬¬66.572.860,00 eura iz Državnog proračuna.
• Za 101 066 korisnika mirovine koji prima mirovinu u iznosu do 350,00 eura isplatit će se 160,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.170.560,00 eura,
• za 212 089 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 350,01 do 500,00 eura isplatit će se 120,00 eura jednokratno i za to je osigurano 25.450.680,00 eura,
• za 201 757 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 500,01 do 650,00 eura isplatit će se 80,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.140.560,00 eura,
• za 146 851 korisnika s mirovinom od 650,01 do 840,00 eura jednokratno će se isplatiti 60,00 eura i za to je osigurano 8.811.060,00 eura.
Korisnicima koji će ostvariti pravo mirovinu do 30. rujna 2024. te će biti zatečeni u isplati za mjesec rujan 2024. najkasnije na dan 15. studenoga 2024., ako im svota mirovine isplaćene za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, kao i korisnicima s tzv. inozemnim elementom (korisnici hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnici samo inozemne mirovine te korisnici hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu) te korisnicima mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata JNP-a izvršit će se u prosincu 2024. godine i o tome će korisnici biti pravodobno informirani.
Korisnicima s inozemnim elementom, kojima ukupno mjesečno mirovinsko primanje za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, obvezni su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 30. studenoga 2024. dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za mjesec rujan 2024. ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu putem online obrasca na web-stranici na poveznici ili popunjavanjem Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine na poveznici.
JNP korisnicima mirovine do sada je isplaćen u ukupnom iznosu 603.349.302,13 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu