Kako najavljuje Državni hidrometeorološki zavod, od četvrtka praktički u cijeloj Hrvatskoj počinje umjerena opasnost od toplinskog vala. Već u petak za područje Osijeka, Zagreba, Karlovca i Dalmacije ta se opasnost pretvara u veliku.

Temperature će prelaziti 30 Celzijevih stupnjeva, pa u DHMZ-u među osnovnim upozorenjima ističu da izbjegavamo izlaganje suncu između 10 i 17 sati, da zatvoreni prostor u kojem boravimo bude rashlađen, a ističu i važnost unosa tekućine te upozoravaju, među ostalim, da djecu i životinje nikako ne smijemo ostavljati u parkiranom vozilu.

Tko je pod najvećim rizikom?

Obiteljska liječnica dr. Tanja Pekez rekla je za 24sata da se zbog klimatskih promjena i ekstremnih temperatura povećala i opasnost od toplinskih udara. On se, kaže liječnica, češće događa ljudima koji su izloženi tjelesnim naporima na visokim temperaturama zbog velikog izlučivanja tekućina (sportaši, građevinari, radnici u željezarama…).

Toplinski udar može, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, dovesti do smrti. Pored temperature zraka, bitna je vlažnost, pa što je vlažnost veća, jača i mogućnost od toplinskog udara.

“Osobe koje su pod posebnim rizikom su stariji. Sjetimo se da je svojedobno u Francuskoj u domovima za starije i nemoćne tijekom jednog ljeta zbog vrućine umrlo oko 15.000 ljudi. Stariji su u većoj opasnosti jer nemaju dovoljno izražen osjećaj žeđi, a opasnost prijeti i ljudima s viškom kilograma ili bolestima pluća, djeci, trudnicama i svima koji ne unose dovoljno tekućine”, objašnjava dr. Pekez.

Ne ostavljajte djecu u vozilu!

U slučaju toplinskog udara liječnica savjetuje da se osoba smjesti u hladniji prostor i da se po mogućnosti istušira, s tim da se postupno snižava temperatura vode tijekom tuširanja. Ako je osoba poremećene svijesti ili nepokretna, potrebno ju je omotati vlažnom plahtom. Svi koji su sposobni piti i jesti trebaju uzimati slanu tekućinu i slanu hranu, juhe, primjerice. Za osobe poremećene svijesti, djecu i starije potrebno je pozvati hitnu medicinsku pomoć.

“Nikako ne ostavljajte djecu u vozilu na suncu jer se temperatura vrlo brzo podigne te dijete vrlo brzo dehidrira, upozorava dr. Pekez.

U HZJZ-u među savjetima također navode kao jednu od ključnih stvari pijenje dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je, navode, konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi.

Nosite laganu odjeću svijetlih boja

Također, odjeća koju nosimo tijekom velikih vrućina trebala bi biti lagana i široka, svijetlih boja te načinjena od prirodnih materijala. Ne zaboravite, upozoravaju u HZJZ-u, na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale. Što se tiče prostora u kojem boravimo, sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noć. Danju treba zatvoriti prozore i spustiti rolete, a noću prozračivati prostor.

Dodatni savjet je da se po kući tijekom dana rasprostru mokri ručnici. Razlika između vanjske temperature i one koju ispuhuju klima-uređaji ne bi smjela biti veća od sedam Celzijevih stupnjeva, a električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka.

Tijekom dana pametno je boraviti u najhladnijoj prostoriji. I naravno, ako ste vani, pazite na zdravlje svoje kože pa se svakako mažite sredstvima koja će vas zaštititi od UV zračenja. Mažite svaki izloženi dio tijela.

Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kad su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24 stupnja.