Pretežno vedro je diljem Hrvatske, no sa sjevera se približava fronta, poslijepodne stiže promjena vremena. Tlak zraka je u padu, u drugom dijelu četvrtka rast će naoblaka, očekujemo kišu i pljuskove s grmljavinom, mjestimice izraženije.

Sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda upozorava na moguće nevrijeme u unutrašnjosti. Pritom su mogući i olujni udari vjetra sjevernog smjera, sjeverca i sjeveroistočnjaka.

Promjena će biti brza, tijekom petka već manje oborine, samo na jugu još ujutro pljuskovi, i tijekom dana u Gorskoj Hrvatskoj. Posvuda svježije, čak osjetno u unutrašnjosti. Na moru će puhati jaka i olujna bura.

Za vikend će biti nestabilno. I u subotu i u nedjelju su izgledni pljuskovi poslijepodne, moguće uz grmljavinu, većinom u unutrašnjosti, a nestabilno vrijeme nastavit će se i u novom tjednu.

Počela je sezona jagoda, ali se mnogi pri kupnji suočavaju s pitanjem: kako prepoznati prave, domaće jagode i izbjeći uvozne, koje često nemaju tako dobar okus?

Važno je znati da su prve jagode koje u proljeće vidimo na tržnicama ili policama trgovina obično uvozne – čak i ako prodavači tvrde da su domaće. Prave lokalne jagode dozrijevaju nešto kasnije.

Pritom postoje očite razlike između domaćih i uvoznih jagoda, ako znamo na što treba obratiti pažnju.

Oblik, boja, miris

Domaće jagode imaju duboku crvenu boju po cijeloj površini, prepoznatljiv miris i pune su sitnih sjemenki. Njihove peteljke su svijetlozelene, a plodovi često nepravilnog oblika – što je dobar znak da nisu kemijski tretirani.

Uvozne jagode, međutim, obično su pravilnog oblika, iznutra blijedoružičaste i gotovo bez mirisa. Ako je unutrašnjost izrazito crvena, postoji mogućnost da su tretirane pesticidima.

Zato odvojite trenutak prije kupnje: držite jagodu u ruci, pomirišite je i pogledajte je. Nos i oči brzo će vam reći imate li zaista nešto domaće u rukama ili je to samo dobro upakirana prijevara, savjetuje Aktivni.si.

Slaven Hojski iz Državnog izbornog povjerenstva objasnio je u Novom danu kod Tihomira Ladišića kako će izgledati lokalni izbori na koje Hrvati izlaze u nedjelju.

Hojski otkriva da još uvijek nisu distribuirani svi listići, ali su, kaže, svi tiskani. Posljednji se otpremaju danas i to u Zagrebačkoj županiji.

“U subotu, dan uoči izbora se uređuju biračka mjesta i sve se priprema. Ovo su specifični izbori. Na ovim listićima ima 1230 različitih varijanti glasačkih listića”, pojašnjava osobitosti izbora na koje Hrvati izlaze u nedjelju.

“To je izuzetno kompleksan posao. Na ovim izborima se ne može glasati izvan mjesta prebivališta, u ovom izbornom sustavu je to nemoguće organizirati”, kaže Hojski.

Što s glasačima kojima je istekla osobna iskaznica?

Hojski kaže kako su sada svi u registru birača, da su se baze iščistile na prethodnim trojim izborima (europskim, predsjedničkim i parlamentarnim).

“Svi bez važećih osobnih, neće moći glasati bez one famozne plave potvrde“, kaže. Naglašava i da oni koji žele glasati za kandidate iz reda nacionalnih manjina moraju u registru upisanu nacionalnost.

Kako će provjeriti da su upisani u registar birača?

Rok je, kaže Hojski, istekao 7. svibnja, ali sve se može provjeriti na stranicama Ministarstva uprave koje vodi registar birača.

“Na glasačkim mjestima će biti 4, a negdje i pet ili šest, glasačkih listića. U Zagrebu će biti četiri listića”, kaže objašnjavajući da će glasači dobiti listiće za Gradsku skupštinu, gradonačelnika, gradske odbore… Bit će i četiri glasačke kutije, a listići će biti različitih boja kako bi mogućnost greške bila svedena na minimum.

Prvi rezultati

Hojski kaže i da će prvi rezultati biti objavljeni oko 21 sat u nedjelju, ali, ponavlja, kako su u pitanju kompleksni izbori te da će cijeli postupak trajati nešto duže nego u prethodna tri izborna ciklusa.

Izbori se događaju i u mjestima u kojima nema protukandidata (čak 119 mjesta na ovim izborima, sedam gradova i 112 općina).

Hojski objašnjava kako se izbori održavaju i u tim mjestima, ali da bi izbori bili regularni, dovoljno je da izađe samo kandidat koji će zaokružiti sam sebe.

Izlaznost

“Kad bi došli do 50 posto, to bi bilo dobro. Puno je jači legitimitet”, kaže Hojski.

Dodaje i kako je izlaznost u drugom krugu inače manja nego u prvom.

Izborna šutnja

“Svugdje postoji institut šutnje, ali na europskim i lokalnim postoje sankcije. To je ono što smo radili katalog s prijedlogom prema zakonodavcu, da se neke tehničke stvari ujednače. Molim sve da se suzdrže, i kandidate i građane, da se suzdrže od objavljivanja slika, intervjua, da ne šalju SMS-ove, mejlove, da ne zovu sugrađane… Taj zadnji dan to radi i kontraefekt”, govori.

Hojski navodi ida je novčana kazna za povredu izborne šutnje za fizičke osobe oko 398 eura, za pravne je i preko 60 tisuća eura, a za kandidate i odgovornu osobu u pravnoj osobi do 3.981 eura.

“Molimo i medije da ne objavljuju stare intervjue, koji nemaju veze s izborima. Da se maknu svi linkovi koji vode na stranice kandidata, da se ne reprizira subotom i nedjeljom nešto što je bilo u redu u petak”, kaže.

Bez predsjednika Vrhovnog suda

Na ovim izborima nema predsjednika Vrhovnog suda. Kako će to utjecati na izbore?

“Nema nikakvih problema, mi smo sukladno Poslovniku odredili suca Kontreca da obavlja dužnost predsjednika izbornog povjerenstva, a tu je i nas šest u mandatu i izuzetno organizirana stručna služba koja zna izbore. Cijeli tim garantira da će sve, kao i uvijek, biti u redu”, zaključio je Hojski.