Misu zahvalnicu za akademsku 2024./25. godinu Sveučilišta u Zadru u nedjelju, 22. lipnja, sa svečanim Tebe Boga hvalimo, u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Misa zahvalnica je poziv „da iz svega što smo doživjeli ponesemo ne samo znanje, nego i mudrost; ne samo informacije, znanstvene alate i titule, nego i povjerenje u Boga koji ide s nama“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da je na kraju akademske godine dobro stati zbog sabiranja rezultata, umora, ali i zbog smisla.

„Prebrzo prelazimo iz roka u rok, iz semestra u semestar, a malo zastajemo kako bismo rekli jednostavno, a važno: Hvala. Zahvalnost je više od uljudnosti i pristojnosti: ona je čin slobode, govor srca, riječ molitve. Tko zahvaljuje, prepoznaje da nije samo svojim snagama sam dosegnuo puno toga, nego vidi još širu sliku svoga nastojanja, truda i djelovanja“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da nas „zahvalnost uči istini i poniznosti, ali i radosti“.

Poručivši kako je važno da Bogu, izvoru svega dobra, zahvalimo za proteklu akademsku godinu sa svim njenim trenucima: lakima i teškima, jasnima i zbunjujućima, nadbiskup je istaknuo da je, liturgijski, zahvaljivati Bogu čin pobožnosti, ali i duboki čin vjere.

„Zahvalnost u euharistiji nas podsjeća tko je izvor svakog dara, tko je nositelj naše svakodnevice i tko jedini vidi sve neizrečeno: trud, umor, male uspjehe i tihe pobjede. Zahvalnost pred Bogom uči nas da je sve Božja milost, da ništa nije samo naše postignuće, nego dio veće priče u kojoj Bog djeluje u nama“, naglasio je nadbiskup.

Razmatrajući Isusovo pitanje učenicima: „A vi, što vi kažete, tko sam ja?“ u navještenom Evanđelju, nadbiskup je rekao da to „nije akademsko pitanje, ispit i provjera znanja. To je pitanje osobnog identiteta i vjere. Isusovo pitanje učenicima ne traži pametan odgovor, nego iskreno srce“, naglasio je mons. Zgrablić, istaknuvši da „vjera nije informacija, nego osobni odgovor“.

„Kada u akademskoj zajednici gotovo sve mjerimo uspjehom, količinom položenih ispita, brojem pročitanih knjiga, znanstvenih radova i citata u raznim znanstvenim radovima, Isus nas podsjeća da znanje nije isto što i Mudrost, da informacije nisu isto što i Istina, da znanstveni alati nisu isto što i Život. Vjera nije prepričavanje tuđih mišljenja ili znanstvenih otkrića, utvrđivanja i pojašnjavanje određenih Božjih zakonitosti. Vjera je osobni stav, osobna odluka, čin osobne volje i opredjeljenje srca. Vjerovati znači imati udjela u Božjem životu“, poručio je mons. Zgrablić, potaknuvši sve da odgovore na pitanje: „ Tko je Isus Krist za mene?“.

„Je li Isus za tebe samo jedan od likova iz djetinjstva, iz tradicije, povijesti, s vjeronauka ili Onaj tko ide s tobom kroz stvarne izazove života, sumnje, krize“, upitao je mons. Zgrablić, istaknuvši da Petrov odgovor Isusu: „Ti si Krist – Pomazanik Božji“, pokazuje kako „Petar ne ponavlja tuđa mišljenja, nego izriče ono što je njegovo srce osjetilo, ali to nije spoznao „po krvi i tijelu“, nego po Duhu koji mu je to nadahnuo, po onome što je spoznao po duhovnoj inteligenciji svoga srca“.

Cilj vjernika „nije samo da znaju što više, nego da jasnije prepoznaju djelovanje Duha Svetoga u sebi i drugima; da nam vjera bude kompas i u znanosti, poslu, obitelji, međuljudskim odnosima. Vjera bez osobnog odnosa s Kristom ostaje teorija, a odnos s Kristom ne gradi se samo riječima, već životom, kroz odluke, ponašanja, reakcije. Osobni odgovor na Kristovo pitanje postaje čin unutarnje hrabrosti.

U zajedništvu s Kristom i osluškujući Duha Svetoga, znanje se pretvara u smisao, a učenje u mudrost. Zato je vjera u Isusa najvažniji kapital koji se može ponijeti iz akademske godine“, poručio je nadbiskup.

Rekavši kako nam „Isus otkriva Božju logiku u kojoj nema slave bez predanja i života bez žrtve“, mons. Zgrablić podsjetio je da je akademska godina „donijela i neispavane noći, stres zbog nekih zadataka i rokova, mentalni pritisak, neuspjele ispite, sumnje u vlastite sposobnosti, ponekad i pitanja: Jesam li na pravom putu? Ima li sve ovo smisla“.

„Isus ne uljepšava stvarnost – on pokazuje istinu, da put koji vodi prema punini života prolazi i kroz teškoće. Ali, ako vjerujemo, ne ostajemo sami. Krist ide ispred nas, ne da nas promatra s visoka, nego kao onaj koji je već prošao najdublju tamu. On postaje snaga u našim križevima i naporu životnog puta“, rekao je nadbiskup.

Potaknuo je na zahvalnost za uspjehe, „ali i za naše borbe i križeve, jer nas to izgrađuje. U njima se rađala naša pozitivna otpornost, dubina i istinska vjera.

U svijetu koji nas poziva da budemo bolji od drugih, da skupljamo bodove, certifikate, preporuke, nagrade, priznanja, Isus predlaže drugačiji put: ne čuvaj život samo za sebe, daruj ga“, poručio je predvoditelj slavlja, rekavši da nas „Isus poziva na život koji nije zatvoren, nego otvoren, dostupan, koji se dijeli.

Naš život u Božjim očima ne mjeri se uspjesima po ljudskim mjerilima, nego dobrom koje smo učinili, zahvalnošću koju smo iskazali, poniznošću koju smo živjeli, mjerom kojom smo se darovali, pomoći u kojoj smo prosvijetlili drugoga da bude bolji, radošću kojom smo usrećili drugoga.

Isus nas poziva na drugačiji pogled na uspjeh, u kojem se ne mjeri sve ocjenama, bodovima i titulama, već time koliko je čovjek po mjeri Kristovoj“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Upozorio je kako „u društvu koje nagrađuje vidljivost i učinkovitost, lako zaboravimo tihu svakodnevnu svetost: kada nekome ustupiš vrijeme, strpljenje, rame za oslonac. Isus nam pokazuje da najdublji trag ostavlja onaj tko se daje, koji umire sebi, a ne onaj tko se sebično štiti i gomila materijalna dobra“.

„Isus traži da budemo darežljivi u vremenu, pažnji, suosjećanju. Taj model trebaju Crkva, znanost, akademska zajednica i svaka osoba: ljude koji ne žive da bi sačuvali sebe, popeli se na ‘viši položaj’, nego da bi oblikovali svijet u sebi i oko sebe u svjetlu Evanđelja, po Božjoj mjeri“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

U misi su koncelebrirali umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, svećenici, predavači na Teološko – katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru, među kojima i dr. don Zdenko Dundović, ravnatelj toga Odjela. U misi su sudjelovali prorektori Sveučilišta u Zadru: prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, prorektorica za studente i studije, prof. dr. sc. Lena Mirošević (za organizaciju, ljudske potencijale i izdavaštvo) i prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić (za znanost i informacijsku strukturu) te neki profesori i studenti.

I. G.

U Domu Zadarske županije održan je radni sastanak s temom izgradnje baze Helikopterske hitne medicinske službe (HEMS) u Zračnoj luci Zadar. HEMS je ključan segment u pružanju brze i učinkovite hitne medicinske pomoći, posebno u udaljenim područjima.

Sastanku su nazočili župan Josip Bilaver i gradonačelnik Šime Erlić sa zamjenicima, direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić i ravnatelj Opće bolnice Zadar Željko Čulina sa suradnicima te predstavnik Ministarstva zdravstva Nikša Antica.

Čelni ljudi Grada Zadra i Zadarske županije, kao suvlasnici Zračne luke Zadar, izrazili su punu potporu projektu. Ministarstvo zdravstva već je osiguralo potrebna financijska sredstva za provedbu i dovršetak baze HEMS-a u Zemuniku. Ova inicijativa je od iznimne važnosti jer će uspostava HEMS baze u Zračnoj luci Zadar omogućiti puno brži dolazak do pacijenata u udaljenijim dijelovima županije, značajno poboljšavajući dostupnost hitne medicinske skrbi za sve stanovnike.

Podsjetimo, Civilna Helikopterska hitna medicinska služba (HEMS) započela je s radom u ožujku 2024. godine iz četiri baze: Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba, osiguravajući pokrivenost cjelokupnog teritorija RH, a Zadar bi dovršetkom ovog projekta postao peta baza.

Podrška čelnika županije i grada

Župan Josip Bilaver istaknuo je važnost projekta za cijelu županiju: “Ovo je iznimno značajan korak za zdravstvenu skrb u našoj županiji. Helikopterska hitna medicinska služba omogućit će nam da brže i učinkovitije reagiramo na hitne slučajeve, posebno u našim otočnim i ruralnim područjima. Drago mi je da smo kao Županija dali punu potporu ovom projektu koji će u konačnici spasiti mnoge živote.”

Za dovršetak ovog važnog projekta potrebno je uskladiti dokumentaciju Ministarstva zdravstva i Masterplan Zračne luke Zadar s novim Prostornim planom Zadarske županije te dovršiti projektnu dokumentaciju.

“Izgradnja baze HEMS-a u Zračnoj luci Zadar projekt je od vitalnog značaja za sigurnost i dobrobit naših građana. Sinergija između Grada, Županije, Zračne luke i Ministarstva zdravstva ključna je za uspješnu realizaciju. Opća bolnica Zadar također radi na razvoju helidroma unutar bolničkog kompleksa, što će dodatno optimizirati cijeli sustav hitne medicinske pomoći,” poručio je gradonačelnik Šime Erlić.

Policijska uprava zadarska tijekom današnjeg dana zaprimila je nekoliko dojava o pokušaju prijevare.

Naime, nepoznati muškarac ili žena mobitelom/telefonom kontaktiraju građane na kućne telefone i predstavljaju se kao liječnici bolnice u Zadru navodeći da je za daljnje liječenje člana obitelji koji je stradao u prometnoj nesreći potrebno žurno uplatiti novac.

Pozivamo građane da budu oprezni, naime, radi se o novom obliku prijevare, te savjetujemo da, ukoliko zaprime ovakav poziv, odmah prekinu daljnji razgovor i o svemu obavijeste policiju na broj 192, poruka je iz PU zadarske:

“Na kraju, posebno apeliramo na osobe koje se brinu o osobama starije životne dobi da ih upute o ovim pojavnim oblicima prijevara obzirom da je iskustvo pokazalo kako počinitelji ovih kaznenih djela koriste stariju dob osoba, njihovu dobronamjernost i nepažnju kako bi od njih na razne načine otuđile novac.”