ZADAR / ŽUPANIJA
USKRSNA PORUKA / Nadbiskup Zgrablić: “Dobrota i ljubav Božja u Kristovu uskrsnuću povezala je božansko s ljudskim i uništila opačine grijeha”
U nastavku donosimo Uskrsnu poruku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:
“Draga braćo svećenici i đakoni, redovnici i redovnice! Dragi Božji narode!
Uz osjećaje poštovanja i kršćanske blizine, od srca Vam želim i molim Sretan i blagoslovljen Uskrs. Dobrota i ljubav Božja koja je u Kristovu uskrsnuću božansko s ljudskim povezala, uništila opačine grijeha, obdarila nas milošću novog života, neka Vam bude nepresušni izvor ljubavi i mira, radosti i snage života.
Uskrs u Godini molitve
Kao „hodočasnici nade“ na putu života u Godini molitve i u pripremi na Veliki jubilej 2025. godine, rado slavimo najveći kršćanski blagdan – Uskrs. Isusovo utjelovljenje i rođenje, naviještanje Kraljevstva Božjega, muka, smrt, slavno uskrsnuće i poslanje Duha Svetoga, uspostavljaju novi odnos između Boga i čovjeka. Taj odnos ne događa se u misaonom području, nego u povijesnom i egzistencijalnom. Isusovo uskrsnuće je Božje stvaranje novoga života koji najprije pripada Kristu, Božjem Sinu, a po njemu i svima koji s vjerom i ljubavlju primaju ovaj veliki dar, hrane ga molitvom i surađuju s milošću koju sadrži.
Uskrsnuće i molitva – lanac novog života
„Čovjek nosi u sebi žeđ za beskonačnim, čezne za vječnošću, traži ljepotu, u sebi gaji želju za ljubavlju, ima potrebu za svjetlom i istinom, a sve ga to tjera prema Apsolutnome; čovjek u sebi nosi želju za Bogom“ (Benedikt XVI., Kateheza, 11. 5. 2011.). U toj čežnji za Bogom već prepoznajemo temelje molitve koja je utkana u ljudsku narav. U Isusovom uskrsnuću, te najdublje čežnje i molitve ljudskog srca postale su moguće po učincima sakramenta krsta koji nas usko povezuje s Kristovim uskrsnućem. Kršćanska „molitva je život“, “lanac života“, kaže papa Franjo (Kateheza 27. 5. 2020.), po kojem se ljudsko s božanskim povezuje, po kojem Kristovo uskrsnuće postaje naša pobjeda života, po kojem grijehom razrušeno zajedništvo Boga i čovjeka postaje nanovo stvoreno. Po Kristovom uskrsnuću i naša molitva dostiže svoj vrhunac.
Molitva uspostavlja životni odnos između Boga i čovjeka. Jedina istinska molitva je ona Kristova jer se Krist kao Bog i čovjek potpuno sjedinjuje s Bogom. Kršćanska molitva je usko povezana s Kristom jer smo s Kristom suuskrsli (usp. Kol 2,12) na novi život, po Njemu smo postali sutijelo Kristovo (usp. Ef 3,6), subaštinici obećanja (usp. Hebr 11,9) i po Kristu se molitva kršćana uzdiže k Ocu po Duhu Svetom. Kršćanska molitva je sudjelovanje u Kristovom životu u kojoj čovjekova duša, potaknuta Kristovim Duhom, postaje sposobna obratiti se Bogu Kristovim riječima, izrazima nježnosti i pouzdanja: Abba – Oče! (usp. Rim 8,15). Kršćanska duša pridružuje se Kristovoj jer u njoj djeluje isti Duh kao i u Kristu. Duh Kristov boravi u nama. “A nema li tko Duha Kristova, taj nije njegov“ (Rim 8,9). Kada Duh Kristov boravi u nama, On „potpomaže našu nemoć. Doista, ne znamo što da molimo kako valja, ali se sam Duh za nas zauzima neizrecivim uzdasima“ (Rim 8,26).
Novost kršćanske molitve je u „biti“ s Kristom, biti dio iste molitve Kristove. Krist nas čini udovima svoga mističnog uskrsnog Tijela i živi u nama svojim Duhom. Njegova molitva postaje naša i tako nas uvodi u otajstvo osobnog odnosa s Bogom Ocem. Molitva kršćanina je molitva čovjeka koji je Kristovim uskrsnućem uzdignut u nadnaravni red i uveden u Božju Obitelj tri osobe Presvetog Trojstva (usp. Gal 4, 4–7).
Vjera, molitva i djela
Krist je „prošao zemljom čineći dobro“ (Dj 10,38). Biti neraskidivi „lanac“ novog života u Kristu znači nasljedovati Krista u njegovoj molitvi Ocu, u njegovom zajedništvu s Ocem, gledati na čovjeka i čitav svijet Kristovim očima i srcem, nasljedovati Krista u njegovoj beskompromisnoj ljubavi iz koje nitko nije isključen, čak ni neprijatelji. Ispravno kršćanski moliti i živjeti znači Kristove kreposti činiti svojima u vjeri svetoga Pavla: „Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist“ (Gal 2,20).
Molitva hvale
„O, divne li Božje dobrote prema nama!“. „O nedokučiva zanosa ljubavi: da roba otkupiš, Sina si predao!“. „O, zaista blažene noći, u kojoj se nebesko sa zemaljskim, Božansko s ljudskim povezuje!“. Neka radost i klicanje Uskrsnog hvalospjeva bude izraz naše molitve i ovog Uskrsa.
X Milan Zgrablić, nadbiskup zadarski”
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





