Connect with us

Hrvatska

SUPERIZBORNA GODINA / Što sve trebate znati o izlasku na izbore 17. travnja

Objavljeno

-

Izbori za Zastupnike u Hrvatski Sabor održat će se kao što je poznato u srijedu 17. travnja. Državno izborno povjerenstvo napravilo je iskorak u educiranju birača o izborima za Hrvatski Sabor. 

Bira se 151 zastupnik

Potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva Josip Salapić kazao je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” kako se već dugo u javnosti spominje kako je ova 2024. superizborna godina.

Prvo će se održati izbori biranja zastupnica i zastupnika u Hrvatski sabor. Bira se 151 zastupnik u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj.

Po 14 zastupnica ili zastupnika po svakoj izbornoj jedinici. U XI izbornoj jedinici biramo predstavnike u Hrvatskom saboru iz dijaspore, i to tri zastupnika po Ustavu.

U XII. izbornoj jedinici, odnosno to je lista nacionalnih manjina i bira se osam zastupnica, odnosno zastupnika.

– Ukupno kako smo rekli bira se 151 zastupnik, poručio je Salapić. Nakon Parlamentarnih izbora slijede izbori za Europski parlament, koji će se održati 9. lipnja, a onda dolaze i predsjednički izbori.

Educirano više od četiri tisuće budućih birača

Salapić je rekao kako izborna kampanja traje cijelo vrijeme, više nema one klasične kampanje od dva tjedna.

Državno izborno povjerenstvo mora osigurati svakom hrvatskom biraču da svoj glas može ostvariti.

Slabija izlaznost na izborima nije samo trend u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama Europske unije.

Na prošlim izborima za Hrvatski sabor izlaznost je bila oko 45 posto. A na prošlim izborima za Europski parlament izašlo je samo 29 posto birača. DIP želi osvijestiti birače, posebice one mlađe, koji će prvi put izaći na birališta.

Provodili su kampanju “I moj glas je bitan” u završnim razredima srednjih škola.

Tim putem je educirano više od četiri tisuće budućih birača, kako bi potaknuli i ostale birače da izađu na izbore DIP je napravio devet kratkih videouradaka. 

Gdje naći upute za sve hrvatske birače

Državno izborno povjerenstvo, kao i Ministarstvo pravosuđa i uprave na svojim internet stranicama objavili su upute za sve hrvatske birače.

Na stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave mogu provjeriti Registar birača, odnosno upisnik.

– Ako netko od birača ima nevažeću osobno iskaznicu, onda po automatizmu neće biti upisan u Registar birača na biračkom mjestu, već će se morati tada obratiti nadležnom tijelu županije, koje vodi Registar birača, ili putem sustava E-građani da bi to svoje pravo ostvarili, naglasio je Salapić.

Ako će se birač na dan izbora zateći izvan mjesta prebivališta, deset dana prije izbora treba napraviti privremeni upis na biračko mjesto svoga grada. 

Rad u biračkim odborima 

U Registru birača je upisano tri milijuna i 600 tisuća birača, podijeljenih u 10 izbornih jedinica.

Za rad na izborima važni su i birački odbori, za Parlamentarne izbore ima ih sedam tisuća a 70 000 ljudi radi na izbornim procesu.

Ako netko želi raditi u biračkom odboru treba se obratiti Izbornom povjerenstvu nadležne Izborne jedinice, deset je članova biračkih odbora, osam je stranačkih, a dva su neovisna.

Izbori za dijasporu se održavaju 16. i 17. travnja. 

Može li se glasati putem pošte ili interneta?

Dan izbora, 17. travnja, srijeda je neradni dan. I tako se treba gledati.

Ako će neke trgovine i raditi, svakom biraču, odnosno biračici treba osigurati njegovo izborno pravo da može glasati.

Može li se glasati putem pošte ili interneta?

Salapić je istaknuo kako Hrvatska još uvijek nema mogućnosti glasanja putem pošte ili internerta.  

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu