ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) SRIJEDOM U SRIDU S PROF. DR. SC. MAŠOM SURIĆ / Istraživanje geološke prošlosti: „Na jednoj sigi iz Modrič špilje mogu raditi deset godna“
Na tradicionalnom druženju sa znanstvenicima „Srijedom u sridu“ sinoć je u novom Studentskom domu gostovala prof. dr. sc. Maša Surić s Odjela za geografiju. Surić je nakon školovanja u Zadru završila Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu, nakon čega je postala diplomirani inženjer geologije. Završila je Poslijediplomski studij Oceanologije na PMf-u, magistrirala na oceanologiji I doktorirala geologiju.
Znanstveni interes su joj sige, iako je sve krenulo s naftom, koja ju je intrigirala od srednjoškolskih dana. Kada se nakon studija vratila u Zadar zbog obiteljskih razloga, uskoro je dobila ponudu profesora Damira Magaša, koji je tri godine ranije utemeljio Odsjek za geografiju na tadašnjem Filozofskom fakultetu, da im se pridruži kao geolog. U svom daljnjem napredovanju susrela se sa znanstvenicima i temama iz potopljenog krša, odnosno potopljenim sigama, da bi se ne kraju posvetila sigama u špiljama.
– U to vrijeme svima u geoznanosti je bila zanimljiva promjena razine mora. Trebala sam analizirati potopljene sige, odrediti im starost i vidjeti što se događa s promjenom morske razine. Uzorke sam analizirala na Institutu Ruđer Bošković i na temelju toga napisala magistarski rad. Nakon toga sam se na kongresima upoznala s dvojicom kolega koji se time jedini bave u Europi, pronašla način kako otići u Bristol i na još boljim uređajima provesti istraživanja te odrediti promjenu okoliša u većem vremenskom razdoblju, ispričala je Surić.
Istraživanje potopljenih siga je dosta riskantno i skupo, jer ronioci ne znaju kakve su kad ih uzimaju, pa se na kraju prebacila na kopnene sige, odnosno monitoring siga od vršnog dijela Velebita do Dugog otoka. Kako bi se odradile biokemijske analize dio vremena je provela u Australiji. A zašto je ovo područje toliko zanimljivo istraživačima?, pitala ju je moderatorica Ivana Zrilić.
– Sige rastu tako da voda kaplje i taloži se, uz još nekoliko uvjeta. Trebaju nam tekuća voda, biogena aktivnost, odnosno biljke koje će razgrađivati i upumpavati CO2. To znači da sige mogu nastati samo iznad površine mora, a mi ih nalazimo potopljene na relativno velikim dubinama. U hladnijim vremenskim razdobljima, kada je pola Europe bilo pod kilometarskim ledom, ovdje kod nas imamo tekuću vodu i vegetaciju, povoljan okoliš za život biljaka, životinja i ljudi. Ako smo imali sige na tim dubinama, to znači da su ovdje bili topliji krajevi u koje su ljudi i životinje bježali, objasnila je Surić.
Golim okom nemoguće je odrediti koliko je pojedina siga stara. U zadnjem istraživanju u Modrič špilji izuzeli su tri sige, gotovo identične. Pokazalo se kako je najstarija nastala prije 350 tisuća godina, a najmlađa prije 60 tisuća.
– Vrlo pažljivo radimo pripreme i uzimamo uzorke koji nam se čine zanimljivima, koji imaju promjenu boje, a to znači da je bilo više ili manje kiše, promjene temperature. Jedna polovica sige ostaje kod nas, a druga se analizira te se na njoj nastoji napraviti što više različitih analiza. Nažalost, često znamo naći u špilji dosta toga polomljenog. Unutra to izgleda predivno, ali kada iznesete vani onda laiku i ne izgleda bogznašto. U špiljama je sve strogo zaštićeno i naravno ne smiju se odlamati sige, niti uzimati bilo što od biljaka ili životinja.
Iako često rade na Velebitu, do sada nisu imali problema s medvjedima, ali jesu s kunom ili nekom životinjom nalik njoj, koja im je grickala instrumente, ostavila trag višesatnog igranja na zvučnom signalu koji bi kasnije analizirali.
– Ljudi me pitaju što više radim u toj Modrič špilji i ostavljam tamo pola života. Samo na jednoj sigi može se raditi 10 godina. Mijenja se tehnologija, metode istraživanja, dobivaju novi pokazatelji koji nam mogu reći nešto o geološkoj prošlosti. Kad sam počela raditi baratala sam samo izotopima kisika i ugljika, sada ima puno drugih parametara koji se analiziraju.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.
ZADAR / ŽUPANIJA
SA SKUPŠTINE TZ GRADA ZADRA: Tek jedan posto više turista ove godine! Građani pozvani na konstruktivne kritike
Danas je održana 4. sjednica Skupštine Turističke zajednice grada Zadra na kojoj su članovi usvojili Izmjene i dopune Godišnjeg programa rada i financijskog plana TZ grada Zadra za 2025. godinu, kao i prijedlog Godišnjeg programa rada i financijskog plana TZ grada Zadra za 2026. godinu.
Program rada s financijskim planom Turističke zajednice grada Zadra za 2026. godinu izrađen je sukladno odrednicama Zakona o turističkim zajednicama, Statuta Turističke zajednice grada Zadra, u suradnji s TZ Zadarske županije te smjernicama i uputama Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.
Iz izglasane dokumentacije za 2025. godinu, izmjenama i dopunama Programa rada s financijskim planom 2025. godine predviđaju se ukupni prihodi s prenesenim prihodom iz prethodne godine u iznosu od 3.460.000,00 eura, dok se ukupni rashodi planiraju u iznosu od 3.135.000,00 eura. Programom rada s financijskim planom za 2026. godinu predviđaju se ukupni prihodi u iznosu 3.030.000,00 eura, a ukupni rashodi u iznosu 2.965.000,00 eura.
Grad Zadar, s pripadajućim mjestima, za razdoblje siječanj-listopad 2025. godine, prema podacima sustava eVisitor bilježi 1% više noćenja (ukupno 2.524.137) i 1% više dolazaka (ukupno 671.103) u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
Prema podacima turističkog prometa emitivnih tržišta, najveći broj ostvarenih noćenja bilježe turisti iz sljedećih država: Njemačka (378.415), Hrvatska (315428), Poljska (267.531), Austrija (182.362), Slovenija(129.123), Ujedinjena Kraljevina (96.084), Slovačka (91.928), Italija (84.948) i Mađarska (72.927).
U strukturi ukupnog broja turista prema vrsti smještaja zabilježen je visok udjel broja turista u hotelskom smještaju s 30%, zatim slijede objekti u domaćinstvu s 43%, ostali ugostiteljski objekti za smještaj u vlasništvu firmi i obrta 10%, u kampovima bilježimo 7%, u nekomercijalnom smještaju 6% i u nautici 4 %.
TZ grada Zadra poziva sve sugrađane na daljnju suradnju i konstruktivne kritike kako bi čim uspješnije zajednički razvijali destinaciju na dugoročno održiv način i na zadovoljstvo svih Zadrana. Provedbom strateškog dokumenta Plana upravljanja destinacijom u kojem su građani pozvani sudjelovati nastojati ćemo razvijati destinaciju koja je ugodna stanovnicima, a istovremeno i privlačna posjetiteljima.
Turistička zajednica grada Zadra koristi priliku svim građanima poželjeti ugodne, zdrave i blagoslovljene blagdane!
ZADAR / ŽUPANIJA
UDRUGA ZARATINIĆI / „Naša priča“ – Advent koji pišemo zajedno
Udruga ZARATINIĆI, koja okuplja roditelje djece i mladih s teškoćama u razvoju, organizator je i inicijator Adventića „Naša priča“ – Advent koji pišemo zajedno. Evo najave:
“Suorganizatori događanja su Centar za pružanje usluga u zajednici Mocire i Dječji vrtić Latica.
Ovaj poseban adventski susret osmišljen je kao mjesto zajedništva, radosti i inkluzije, gdje se susreću djeca, roditelji i šira zajednica.
Posjetitelje očekuje raznolik i prigodan program:
kreativne i likovne radionice
zajedničko kićenje božićnih borova
topli napitci
kobasice i fritule
Posebni gosti Adventića su Spider-Man (Maximilian Bindernagel Vujnović) i Leo Rados, koji će dodatno razveseliti naše najmlađe posjetitelje.
Datum: 19. prosinca 2025.
Vrijeme: početak u 15:00 sati
Lokacija: dvorište Dječjeg vrtića Latica, Asje Petričić 5 D, Zadar
Pozivamo sve građane da nam se pridruže, da se zajedno proveselimo i podsjetimo koliko smo snažni kada smo zajedno. Neka nas ovo predblagdansko vrijeme nadahne da gradimo zajednicu koja njeguje inkluziju, razumijevanje i dobrotu — za svako dijete i svaku obitelj.
Realizacija Adventića „Naša priča“ ostvarena je uz podršku: Grada Zadra, Zadarske županije, Geek Cluba, Javne vatrogasne postrojbe Zadar, Nasada d.o.o., Tržnice Zadar, Maraske, MK Beštije, Pekarne Golub, Konjičkog kluba Zadar i Foto studija Ogi.
Dođite i budite dio naše priče!”







