Hrvatska
“SPECIJALIZANTI NIŠTA NE DUGUJU” / Nela Sršen o javnom i privatnom: “Sve što se plaća izvan bolnice – izgubljen je novac!”
Hrvatska zadnjih desetak godina ima najveći odljev liječnika i medicinskog osoblja u zemljama EU-a. Najviše odlaze anesteziolozi, radiolozi, ginekolozi i pedijatri. Tko će nas liječiti u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru, u Studiju 4 pitali smo Nelu Sršen, kirurginju i članicu tima za transplantacije jetre u Sveučilišnoj bolnici u Padovi.
Odgovarajući na pitanje prelazimo li olako preko odlaska naših liječnika u bogatije zemlje, Sršen je rekla da je “benifikacija medicinske radne snage vrlo konkretan sistem koji prelazi granice strategije.
– To je problem čak i u cijelome svijetu. Imala sam priliku vidjeti dokument, anketu Udruge mladih liječnika Europe, u kojoj su oni opisivali što su, još od osamdesetih, prošli tijekom specijalizacije. Ono što je konzistentno sve to vrijeme jest – preopterećenost. Mladi možda odlaze u bogatije zemlje, ali po toj anketi – i ondje specijalizanti imaju probleme, kazala je Nela Sršen.
Nije sve u visini plaće?
Na pitanje je li sve u visini plaće odgovorila je – “Apsolutno ne!”. Dodala je kako mladi specijalizanti u prvim godinama “gore od entuzijazma i iluzije da će nešto napraviti”. Svoj su posao, nakon mukotrpnog studiranja – izabrali, dodala je. A često se događa da rješava birokratske stvari i “pokriva rupe zbog nedostatka liječnika”.
– Iako bi po europskim smjernicama specijalizanti trebali raditi 48 sati tjedno – oni danas u tri dana odrade – 78 sati, kazala je te dodala kako se rado vraćaju na njezin odjel, iako je jedan od najzahtjevnijih.
Rast plaća mora pratiti rast inflacije
Uz podsjetnik da su njemački liječnici štrajkali jer im bruto plaće od 7,5 tisuća eura nisu dostatne za pokrivanje troškova života – kazala je kako rast plaća mora pratiti rast inflacije.
– Našla sam lijepo napisanu rečenicu specijalizanata koji su htjeli otići u druge zemlje: “Izljev mozgova, srce plače – džep prazan”. Nažalost, to je istina. U ovom trenutku u Italiji je situacija i kritičnija jer je vlada donijela zakon prema kojem se uskraćuje pet do 25 posto iznosa mirovine liječnicima koji će od 2024. ići u mirovinu, dodala je Sršen.
Naglasila je kako mladi ljudi, kad ih se pusti u salu, daju 10 puta više. I naravno, dodala je, da će težiti odlasku u druge zemlje, ako tamo imaju mogućnost realizirati sebe i usput zaraditi pet, šest puta više.
‘Specijalizanti toliko rade da nam nemaju što vraćati’
– Iznenadio me način na koji se formiraju mladi liječnici u Hrvatskoj. U Italiji postoji institucija pod okriljem ministarstva zdravstva, financija i Sveučilišta – koja je posvećena svim mladima u obrazovanju i specijalizacijama. Postoji nacionalni program, nacionalni ispit za ulazak u specijalizaciju koji se održava isti dan, u isto vrijeme, u cijeloj Italiji. Stvara se lista i po njoj prioriteti, objasnila je.
U slučaju da neki liječnik želi otići, to ne znači da on na bilo koji način mora sustavu nešto vratiti, dodala je.
Vrhunski opremljene klinike, a bez liječnika?
– Ako nastavimo ovim tempom odlazaka ne samo iz Hrvatske već i iz Europe, moglo bi se desiti da nam u vrhunski opremljenim klinikama neće biti nikoga da nam pruži adekvatnu uslugu. (…) Postoje ustanove opremljene najsuvremenim radiološkim aparatima, fantastičnim – gdje nedostaje inženjera i obučenog medicinskog osoblja, kazala je Nela Sršen.
Problematizirajući mogućnost da zahtjevne kirurške zahvate, transplantacije, operacije srca, zahvate na mozgu rade primjerice stručnjaci iz Nepala ili Indije za manju plaću, kazala je da je tu riječ o “psihološkom problemu”.
– Dati svoj život u ruke nekome tko dolazi iz treće zemlje gdje ne znamo kolika je razina obrazovanja – veliki je problem, ali moramo se suočavati s tim. U vrijeme COVID-a Italija je primila tisuće liječnika s Kube. Ogroman broj tih liječnika radi u bolnicama na jugu Italije, navela je.
Smatra da bi i ti liječnici, za godinu dvije, kad i njihovo nezadovoljstvo naraste, mogli početi štrajkati. A to vodi, naglasila je, opet do istog problema.
Grčka kao dobar primjer
Govoreći o problemu ‘vraćanja duga specijalizanata državi u kojoj su odškolovani’ napomenula je kako bi trebalo napraviti program na nacionalnoj razini i jedan nacionalni ispit. Kao dobar primjer navela je Grčku.
– Grčka se vrlo dobro dosjetila. Specijalizanti trebaju prije nego što polože liječnički ispit – odraditi godinu dana prakse i onda mogu ići dalje. Oni su šest godina na sveučilištu, ali ih šest mjeseci šalju u ruralne sredine ili na otoke gdje nedostaje liječnika, kazala je.
– Kad mladi specijalizant na trećoj godini shvati da on ne može rasti, jer mu se ne daje dovoljan prostor – kakve on obaveze ima prema ustanovi koja ga plaća? Sve one godine što je već odradio do treće godine – on je to itekako zaradio, ako ne i više, naglasila je Sršen.
Potvrdila je da su liste čekanja i prepuštanje dijela pacijenata privatnom sektoru – bolna točka i u Italiji.
‘Sve što se plaća izvan bolnice – izgubljen je novac za bolnicu’
– Prije nekoliko godina se događalo da pacijenti dolaze subotom ili nedjeljom u 9-10 sati navečer jer su radiologije bile otvorene, dakle cijeli vikend i cijelu noć. S tim da se plaćao neki dodatak liječnicima i medicinskom osoblju. To je bilo fantastično za bolnicu jer su se liste čekanja apsolutno poništile, a nije potrošen ogroman novac, navela je.
Naglasila je kako je “sve ono što se plaća izvan bolnice – izgubljen novac za bolnicu”.
– Ne može privatni liječnik raditi u bolnici do podne i nakon toga ići u svoju privatnu kliniku. Zašto tu svoju privatnu profesionalnu aktivnost ne radi u bolnici? Time bi zaradio liječnik, ali i bolnica, a troškovi se smanjuju, zaključila je Nela Sršen u razogovoru za Studio 4 HTV-a.
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
300. OBLJETNICA DOLASKA ARBANASA U ZADAR / U sljedećem tjednu niz događanja. Donosimo program…
ŠPICA!
FIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
FOTO / Na Ražovljevoj glavici odana počast Draganu Gulanu i Denisu Špiki
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
PROGNOZA / Meteoalarm upozorava na nevrijeme, dijelu zemlje prijete poplave
(VIDEO) “PITI, JEST PIT!” / Zadarski autorski bend Elkan Florida ima novi singl
VIDEO / Zadarski blues rock trio Rich Man predstavlja debitantski album “Sound Attack”
VIDEO / Najduži most na svijetu: Pogledajte kako izgleda ovo svjetsko čudo i zašto vozači dobivaju napade panike
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
