Hrvatska
UMIROVLJENICI, OPREZ! / Tko u godinu dana ne povuče štednju iz drugog stupa, ostat će bez nje
Umirovljenici po novome više ne mogu otići u mirovinu iz oba mirovinska stupa
Novi umirovljenici po novome više ne mogu otići u mirovinu iz oba mirovinska stupa, a da štednju iz drugog stupa ostave na čekanju. Naime, od prvog siječnja ove godine dobili su rok od 12 mjeseci da potpišu ugovor o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom, a ako to ne učine, cijela mirovina iz drugog stupa u roku 30 dana od isteka tog roka bit će im prebačena u državni proračun, piše Novi list.
Dosad su po nešto strožim uvjetima mogli odmah povući 15 posto štednje, a izmjenama četiriju »mirovinskih« zakona, koje su na snagu stupile s prvim siječnja, mogu povući i do 20 posto kapitalizirane mirovinske štednje, pri čemu je prosječna jednokratna isplata 15 posto mirovinske štednje iznosila oko pet tisuća eura.
Mamac izbora
To je ujedno i mamac kod izbora mirovine iz oba mirovinska stupa jer bi mogao rezultirati povećanjem broja korisnika koji mirovinu primaju iz oba stupa. Na kombiniranu mirovinu iz oba stupa odlučuje se tek manji dio radnika, trenutno je oko 15 tisuća umirovljenih »dvostupaša« s obzirom na to da je drugi mirovinski stup još uvijek neisplativ za većinu građana, osim onima s natprosječno visokim plaćama. Do 20. prosinca prošle godine o izboru mirovine izjasnilo se 11.625 građana, od čega je njih 79 posto (9.164) odabralo mirovinu samo iz prvog stupa, a njih 21 posto (2.461) iz prvog i drugog stupa, dok mogućnost jednokratne isplate dijela mirovine koriste gotovo svi. Prema podacima Regosa, dosad je sklopljeno ukupno 12.957 ugovora o starosnoj ili prijevremenoj starosnoj mirovini iz drugog stupa, od čega je 10.805 ugovora o mirovini s jednokratnom isplatom od 15 posto, pri čemu je ukupno isplaćeno 54.252.212,55 eura, odnosno prosječno 5.021,28 eura po korisniku mirovine.
Po novome, korisnik mirovine moći će, prije sklapanja ugovora, odabrati iznos jednokratne isplate između nula i 20 posto od ukupne doznake mirovinskom osiguravajućem društvu, no ovu opciju neće imati svi novi umirovljenici. U Regosu pojašnjavaju da se takva isplata može ugovoriti ako je osnovna starosna, odnosno osnovna prijevremena starosna mirovina iz prvog stupa veća od najniže mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Regos pri tom ima obvezu da članu fonda dostavi obavijest o informativnom izračunu mirovine radi donošenja odluke o izboru mirovine, odnosno ako se odluči za onu iz oba stupa, imat će godinu dana za sklapanje ugovora.
Ukinute ulazne naknade
Ako i novi osiguranici ne konzumiraju svoje pravo u roku od godine dana, isplata će im biti umanjena za iznos troškova mirovinskog osiguravaućeg društva zbog čuvanja tih sredstava. Zavod za mirovinsko osiguranje će u tom slučaju korisniku odrediti mirovinu kao da je bio osiguran samo u prvom stupu, pojašnjavaju u Regosu. Istodobno, zakonskim izmjenama ukinute su ulazne naknade što će građanima donijeti i male uštede, a podsjetimo da od ove godine rastu i mirovine iz oba stupa tako da je dodatak povećan s 20,25 na 27 posto i odnosi se i na onaj dio radnog staža stečen nakon uvođenja drugog mirovinskog stupa. Naime, od prvog siječnja povećane su mirovine onih umirovljenika koji su se umirovili iz oba mirovinska stupa, a povećanu mirovinu – odnosno razliku povećanog dodatka od 6,76 posto – dobit će u veljači kada će im biti isplaćena mirovina za siječanj, iako su je neki umirovljenici očekivali već u ovom mjesecu. Pri tom korisnici neće biti zakinuti za svih 12 mjesečnih isplata u ovoj godini, jer će im u siječnju iduće godine »sjesti« mirovina za prosinac.
Njima je 27 posto dodatka već isplaćeno, ali samo za godine staža koje su skupili do 2001. odnosno do uvođenja drugog mirovinskog stupa. Za preostale godine dobivali su 20,24 posto dodatka, a sada će se dodatak izjednačiti za sve godine kao i građanima koji su odabrali štednju samo iz prvog mirovinskog stupa, jer im je takva mirovina bila isplativija. Razliku »dvostupašima« neće isplatiti mirovinska društva, nego Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, s obzirom na to da se razlika odnosi na osnovnu mirovinu iz prvog stupa, piše Novi list.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




