Connect with us

Svijet

Nasljednici poznatog Hrvata raspolažu basnoslovnom imovinom, najbogatiji su svojoj zemlji

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Iris Fontbona, 80-godišnja udovica Andronica Luksica, najbogatija je osoba u Čileu s imovinom procijenjenom na oko 23 milijarde dolara, izvijestio je američki časopis Forbes.

Fontbona je naslijedila bogatstvo svog supruga hrvatskih korijena, koji je preminuo 2005. od raka. Ona i njihovo troje djece upravljaju rudarskom kompanijom Antofagasta, s rudnicima u Čileu, a čije su dionice izlistane na burzi u Londonu.

Fontbona i djeca većinski su vlasnici i čileanskog konglomerata Quiñenco koji se bavi bankarstvom, pivarstvom, proizvodnjom, energetikom, prijevozom i pružanjem lučkih usluga.

Fontbona se zahvaljujući toj imovini, zajedno s obitelji, nalazi na 65. mjestu prema bogatstvu na svijetu, podatak je Forbesa koji je objavio listu najbogatijih ljudi na svijetu u 2023. godini.

Između te obitelji i ostalih imućnih ljudi Čilea velika je razlika.

Fontbona i njena obitelj imaju imovinu od oko 23 milijarde dolara dok je na drugom mjestu financijaš Jean Salata s imetkom procijenjenim na 5 milijardi dolara.

Utjecaj obitelji Luksic je stoga značajan u toj južnoameričkoj zemlji s 19 milijuna stanovnika, a čiji predsjednik Gabriel Boric također ima hrvatske korijene.

Iris Balbina Fontbona González rođena je u Antofagasti, rudarskoj regiji na sjeveru Čilea, 1943. Jedina je kćer u braku Luisa Fontbone, čovjeka španjolskih korijena, i Emme González Morales.

Andrónico Luksic je pak sin hrvatskog emigranta koji je došao u Čile početkom 20.stoljeća.

Obitelj Lukšić se bavila distribucijom baruta, struje i mesa stanovnicima gradova Antofagaste i Calame oko kojih su se nalazili rudnici.

Andrónico Luksic je počeo raditi kao prevoditelj ljudima iz jedne francuske kompanije koja je ondje izvlačila bakar. Kupio je zatim 25 postotni udio u toj rudarskoj kompaniji, a vlasnički udio je povećao na 70 posto do 1952. godine.

Čile je jedan od najvećih svjetskih proizvođača bakra, metala crvenkasto-smeđe boje korištenog u metalurgiji.

Iris stupa na scenu 1961. kada se vjenčaje s Andronicom Luksicem. Rodilo im se zatim troje djece.

Luksic je umro 2005. u dobi od 78 godina. Njegova djeca su podijelila vlasništvo i upravljanje među kompanijama u njegovom konglomeratu, a Iris je preuzela kontrolu nad zakladama koje je osnovao njen suprug.

Pod njenom kontrolom je tvrtka Antofagasta Minerals, što je dio šire rudarske kompanije Antofagasta, a također i konglomerat Quiñenco. Osim toga ima i 84 postotno vlasništvo nad hotelima Plava Laguna u Hrvatskoj.

U Južnoj Americi živi oko 622.000 ljudi porijeklom iz Hrvatske od čega ih je 300.000 u Argentini, a 200.000 u Čileu, podatak je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Preci 37-godišnjeg čileanskog predsjednika Borica (Borić) doselili su u Čile iz Dalmacije u 19. stoljeću.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. GTJ

    17. siječnja 2024. at 9:08

    Potpuno nevažna informacija! Nikad ne gledam u tuđa dvorišta, ni u tuđe- novčanike!!!!!

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Trgovina s Kinom nije Gazpromu nadoknadila Europu

Objavljeno

-

By

Ruski plinski koncern Gazprom mogao bi se suočiti s dugim razdobljem lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu popuniti prazninu nastalu europskim bojkotom.

Nekoć najprofitabilnija ruska kompanija nedavno je objavila godišnji neto gubitak od sedam milijardi dolara, prvi od 1999. godine, koji je uslijedio nakon oštrog pada trgovine s Europom.

Gazpromovi problemi odražavaju dubok utjecaj koji su europske sankcije ostavile na ruskoj plinskog industriji, kao i ograničenja sve većeg moskovskog partnerstva s Kinom.

Moskva je lakše apsorbirala utjecaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Europe.

Gazprom se oslanjao na Europu kao svoje najveće prodajno tržište do 2022. godine kada je sukob Rusije s Ukrajinom potaknuo EU da smanji Gazpromov uvoz plina.

Rusija je u 2022. isporučila različitim rutama ukupno oko 63,8 milijardi kubičnih metara (bcm) plina Europi, pokazuju Gazpromovi podaci i Reutersovi izračuni. Volumen se prošle godine dodatno smanjio, za 55,6 posto, na 28,3 bcm.

Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 bcm.

Misteriozne eksplozije na podmorskim plinovodima Nord Streama, koji su spajali Rusiju i Njemačku, u rujnu 2022. također su značajno potkopali rusko-europsku trgovinu plinom.

Rusija se potom okrenula Kini, nastojeći povećati svoju prodaju plina kroz plinovode na 100 bcm godišnje do 2030. godine.

Gazprom je krajem 2019. počeo s isporukama plina Kini putem plinovoda Snaga Sibira. Planira dosegnuti godišnji kapacitet tog plinovoda, od 38 bcm, do kraja ove godine, dok su se Moskva i Peking u 2022. godini dogovorili o izvozu 10 bcm s pacifičkog otoka Sahalina.

Rusija najveću nadu može polagati u plinovod Snaga Sibira 2 koji će ići preko Mongolije, a kojim se planira izvoziti 50 bcm godišnje. No, i iz toga su proizišli neki problemi uglavnom zbog nedostatnog dogovora oko cijena i drugih pitanja.

Prema ruskoj konzultantskoj kući BCS, prihod Gazrpoma od prodaje plina Europi u razdoblju od 2015. do 2019. u prosjeku je iznosio 3,3 milijarde dolara mjesečno, zahvaljujući mjesečnim isporukama 15,5 bcm.

Uzimajući u obzir cijenu od 286,9 dolara za tisuću kubičnih metara i Gazpromov izvoz plina od 22,7 bcm prošle godine, ukupna vrijednost plina prodanog Kini mogla bi dosegnuti 6,5 milijardi dolara za cijelu 2023. godinu, pokazali su podaci ruskog ministarstva gospodarstva.

Rusija očekuje da će cijena plina za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine, dok najgori scenarij ne isključuje pad od 45 posto, na 156,7 dolara za tisuću kubičnih metara u 2027. godini u odnosu na 2023., pokazuju dokumenti u koje je Reuters imao uvid.

Nije istaknuto što bi moglo utjecati na pad cijene, ali Rusija se suočava s konkurencijom drugih dobavljača plina plinovodom koji se bore za Kinu, poput Turkmekistana, te LNG-a koji se prevozi morem.

Gazpromova financijska izvješća, koja također uključuju njegove naftne i energetske jedinice, pokazala su da su se prošle godine prihodi od poslovanja s prirodnim plinom više nego prepolovili.

Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorijev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje plinsko poslovanje.

Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu plina za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ukrajina priznala taktičke uspjehe Rusije u regiji Harkiv

Objavljeno

-

By

Ukrajinska vojska u ponedjeljak je priznala da ruske snage napreduju u svojoj ofenzivi na sjeveroistoku regije Harkiv.

Ruske snage pokušavaju proboj u toj regiji, što je podiglo uzbunu u Kijevu i među zapadnim saveznicima zbog potencijalne velike ofenzive na grad Harkiv, drugi najveći u Ukrajini, smješten samo tridesetak kilometara od ruske granice.

“Neprijatelj trenutno postiže taktičke uspjehe”, objavio je ukrajinski glavni stožer u ponedjeljak ujutro.

Nakon osvajanja nekoliko sela u regiji Harkiv borbe se trenutno vode kod grada Vovčanska, smještenog samo pet kilometara od ruske granice, piše agencija dpa.

Ukrajina tvrdi da Rusija bilježi velike gubitke, no da usprkos tome šalje brojne snage kod Vovčanska, prema kojem se kreće pet bataljuna.

Rusija je već okupirala Vovčansk na početku rata. Povukla se nakon ukrajinske ofenzive u jesen 2022. godine.

U to vrijeme u gradu je još živjelo oko 3,5 tisuća ljudi, objavila je Ukrajina tada.

Rusija je ponovni proboj prema regiji Harkiv pokrenula 10. svibnja. U zadnja dva dana osvojila je devet sela, tvrdi rusko ministarstvo obrane.

 
Nastavi čitati

Svijet

Kod Sheinovih dobavljača u Kini i dalje se radi 75 sati tjedno

Objavljeno

-

Radnici nekih dobavljača kineskog giganta brze mode Sheina i dalje rade 75 sati tjedno unatoč obećanju kompanije da će poboljšati uvjete. Nova istraga švicarske aktivističke skupine Public Eye nadovezala se na njezino izvješće iz 2021. godine, u kojem je utvrđeno da brojni zaposlenici na šest lokacija u Guangzhouu rade prekovremeno.

Prema ovoj organizaciji, koja je intervjuirala 13 zaposlenica u šest tvornica u Kini koje opskrbljuju Shein, prekomjerni prekovremeni rad i dalje je uobičajen za mnoge radnike.

Shein je za BBC rekao da naporno radi na rješavanju pitanja koja je pokrenulo izvješće Public Eyea i da je napravio značajan napredak u poboljšanju uvjeta.

Shein je brzo rastao otkako je osnovan 2008. i bio je jedna od mnogih internetskih kompanija koje su procvjetale tijekom karantene zbog pandemije covida. Njegova formula širokog asortimana jeftine odjeće – uz kampanje na Instagramu, TikToku i drugim društvenim medijima – pretvorila ga je u jednu od najvećih modnih kuća na svijetu.

Oslanja se na tisuće dobavljača, kao i ugovornih proizvođača, u blizini svog sjedišta u Guangzhouu te je u mogućnosti proizvesti novu odjeću u roku od nekoliko tjedana, a ne mjeseci.

U prosjeku rade 12 sati dnevno

Međutim, zaposlenica koja je 20 godina radila za šivaćim strojevima rekla je za Public Eye: “Radim svaki dan od 8 ujutro do 22.30 navečer i svaki mjesec uzimam jedan slobodan dan. Ne mogu si priuštiti više slobodnih dana jer to previše košta.”

Spomenutih 13 zaposlenica tvornice intervjuirano je u ljeto 2023. Ispitanici su radili na proizvodnim mjestima zapadno od sela Nancun u području Guangzhoua u južnoj Kini.

Public Eye se nije vratio u sam Nancun, koji je bio mjesto izvornih intervjua, tvrdeći da je atmosfera bila previše rizična zbog medijske pozornosti početnog izvješća.

Ispitanice u dobi između 23 i 60 godina rekle su da u prosjeku rade 12 sati dnevno, što ne uključuje pauze za ručak i večeru. Rekle su da obično rade šest do sedam dana u tjednu.

Sheinov Kodeks ponašanja za dobavljače kaže da radnici ne bi smjeli raditi duže od 60 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad. Brend je priznao da je ovo dugoročni problem kada ga je Public Eye prvi put osvijestio 2021. godine.

U svom odgovoru na posljednje izvješće, Shein je rekao da je dugo radno vrijeme u sektoru zajednički izazov na čijem rješavanju brendovi, proizvođači i drugi faktori ekosustava moraju raditi zajedno. U odgovoru još stoji da to nije problem jedinstven za Shein, koji je predan odigrati svoju ulogu u poboljšanju situacije u vlastitom opskrbnom lancu.

Radnice su također tvrdile da se njihove plaće gotovo nisu promijenile od prve istrage i da variraju između 6000 i 10.000 juana mjesečno (663 do 1104 funte). Public Eye kaže da je osnovna plaća za radnice prije dodatka za prekovremeni rad 2400 juana (265 funti). Prema Asia Floor Wage Allianceu, plaća koja u Kini jamči normalan život iznosi oko 6512 juana (719 funti).

Ispitanice su tvrdile da u slučaju pogreške moraju napraviti izmjene na odjeći i da za to nisu plaćene.

“Tko god pogriješi, odgovoran je da to ispravi. Morate riješiti problem u svom radnom vremenu”, rekao je 50-godišnji nadzornik.

Mala djeca se čuvaju u tvornicama, tinejdžeri pakiraju stvari 

Radnice su također rekle da su primijetile porast broja nadzornih kamera u tvornicama i da vjeruju kako se snimke šalju Sheinu u stvarnom vremenu kako bi se mogli provoditi propisi.

Public Eye je također primijetio da se mala djeca čuvaju u tvornicama, da tinejdžeri pakiraju stvari i da se zabrana pušenja ne provodi.

U odgovoru za BBC, Shein je napisao da ulaže desetke milijuna dolara u jačanje upravljanja i usklađenosti u svom opskrbnom lancu.

“Aktivno radimo na poboljšanju prakse naših dobavljača, među ostalim da su radni sati dobrovoljni i da su radnici pravedno nagrađeni za ono što rade, a također prepoznajemo važnost suradnje u industriji kako bismo osigurali kontinuirano poboljšanje i napredak u ovom području. Kao rezultat naših napora, istraživanje koje smo proveli s našim revizorima otkrilo je da radnici u pogonima dobavljača Sheina u Kini zarađuju osnovne plaće koje su znatno više od prosječne lokalne minimalne plaće”, stoji u odgovoru Sheina.

Shein je za Public Eye rekao da su njegovi dobavljači dužni poštivati lokalne zakone i propise koji reguliraju plaće i radno vrijeme: “Tamo gdje se otkriju kršenja naše politike upravljanja poduzimamo čvrste mjere, uključujući prekid poslovnog odnosa.”

Što se tiče nadzornih kamera, Shein je za Public Eye rekao da su dobavljači sami donosili odluke o postavljanju kamera u svoje objekte te da kompanija nije imala pristup izvorima sigurnosnih kamera ili snimkama dobavljača.

Što se tiče djece u tvornicama, kompanija je za Public Eye odgovorila: “Strogo sprječavamo dječji rad. Sva kršenja tretiramo s najvećom ozbiljnošću.”

Priznaje se da tvorničko osoblje ponekad ima problema s usklađivanjem radnog vremena i brige o djeci, što može rezultirati time da radnici dovode svoju djecu na radno mjesto: “Svjesni toga, pružamo financijsku potporu dobavljačima za stvaranje centara za brigu o djeci unutar ili u blizini njihovih prostorija.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu