ZADAR / ŽUPANIJA
U HRVATSKU DOLAZI SVE VIŠE KRUZERA / U Luci Dubrovnik 48,2; u Zadru 12 posto ukupnih putovanja
Kružnih putovanja stranih brodova/kruzera po hrvatskom Jadranu od početka 2023. do kraja studenoga bilo je 635 ili 1.3 posto više nego u istom razdoblju 2022., a putnika na njima bilo je više za 37.5 posto ili ukupno oko 860 tisuća, pokazuju podaci DZS-a. Kružna putovanja po Jadranu u tih prvih 11 mjeseci 2023. obavljalo je 85 stranih brodova ili tri više nego u i istim mjesecima 2022., a doplovili su pod zastavama više zemalja nego lani, ukupno 14, najviše Malte, Bahama i Paname.
Po podacima DZS-a (Državnog zavoda za statistiku) pod zastavom Malte strani su brodovi po Jadranu ostvarili najviše ili 184 kružna putovanja, no brodovi s Bahama na nešto manje ili 167 tih putovanja doveli su najviše putnika, 247.6 tisuća. Na brodovima pod malteškom zastavom bilo je 227.1 tisuća putnika.
Najviše putovanja u u kolovozu i lipnju
Samo u studenom 2023. kružnih putovanja stranih bodova bilo je 31, što je 7 posto više nego u istom mjesecu 2022., s kojima je u Hrvatsku došlo 29 posto više putnika ili 38 tisuća. Po ostalim mjesecima u 2023., s najviše kružnih putovanja, 107 i 102, ističu se kolovoz i lipanj, u kojemu je, primjerice, stiglo 2,9 posto manje stranih kruzera, ali su doveli oko 30 posto više putnika nego u prvih 11 mjeseci u godini prije.
Listopad je završio s 20 posto više kružnih putovanja nego isti mjesec 2022. ili 95, a još veći porast od 52,3 posto tada je zabilježen i sa 137 tisuća putnika na tim putovanjima. Veliki porast broja putnika od 48 posto, na 122 tisuće bio je i u rujnu, i to na 88 kružnih putovanja stranih bodova ili 14,3 posto više nego u rujnu 2022..
U srpnju 2023. na 3.4 posto manje kružnih putovanja ili 86 bilo je 22.1 posto više putnika ili 128.5 tisuća. I u svibnju 2023. je bilo manje kruzer putovanja, za 6.7 posto ili 71, ali je njima u Hrvatsku došlo čak 83 posto više putnika nego u svibnju 2022., njih 103 tisuće.
Dubrovnik i dalje najposjećeniji
Svi strani kruzeri su i dulje boravili u Hrvatskoj, odnosno ukupno 1.434 dana, što je oko 115 dana ili 8.7 posto više nego u 11 mjeseci 2022. U 11 mjeseci 2023. od ukupnih 635 kružnih putovanja stranih brodova najviše ih je već tradicionalno ili 48.2 posto ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, čija je i luka Dubrovnik imala najviše posjeta tih brodova, 467.
U akvatoriju Splitsko-dalmatinske županije ostvareno je 27.1 posto od ukupnih kružnih putovanja, a i luka Split je duga po posjećenosti sa 295 posjeta. U Zadarskoj županiji je ostvareno 12 posto od ukupnih putovanja stranih kruzera, u Šibensko-kninskoj 4,5 posto, a u Primorsko-goranskoj i Istarskoj po 4.1 posto. Luke Dubrovnik i Split slijede po posjeti luke Zadar, Hvar, Korčula, Šibenik i Rovinj.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





