To je biljka bogata tajanstvenim simbolima, koja se koristi od davnina.

Božikovina je jedna od najpoznatijih božićnih biljaka, a od nje se zapravo izrađuju prekrasni ukrasni vijenci i mnogi prirodni ukrasi.

No, zašto se povezuje s Božićem? I otkad?

Već su joj stari Rimljani pripisivali posebne moći, vjerujući da može otjerati zle sile. Zbog toga su za vrijeme Saturnalija na kućna vrata vješali grančice božikovine, piše Novi list.

I Kelti su je smatrali svetom: od njezinog su se drveta gradila vrata i izrađivale razne vrste oružja.

Nadalje, božikovina se u keltskoj mitologiji smatrala zimzelenim blizancem hrasta, ali ako je potonji bio kontrolor svijetle polovice godine, božikovina je kontrolirala mračne zimske mjesece.

Simbol mira i dobre volje, povezivala se s keltskim i nordijskim bogovima groma, Taranisom i Thorom, zbog svoje otpornosti na munje.

Nije slučajno da se često sadila u blizini domova kako bi zaštitila stanovnike od opasnih munja.

Druidi su također vjerovali da božikovina može zaštititi od loše sreće i zla. U prošlosti je naime bilo strogo zabranjeno rezanje božikovine, iako je rezanje pojedinačnih grana bilo dopušteno.

Nakon toga, kršćani su bodljikavo lišće povezivali s Isusovom trnovom krunom, a crvene bobice s Kristovom krvlju prolivenom za spas čovječanstva.

Ali zašto je ova biljka postala simbol Božića? U njezinoj srži nalazi se nekoliko legendi poput one o siročetu koje je Isusu na dar donijelo krunu od lovorovih grana.

Siroče, posramljeno svog dara jer je bio preskromno, briznulo je u plač.

Isus je potom pretvorio njegove suze u crvene bobice, a svoju krunu u vijenac božikovine, koji može tjerati zle duhove i donositi sreću.